Kalendar događanja

Član kozmologija

Upisao:

kozmologija

OBJAVLJENO:

PROČITANO

438

PUTA

OD 14.01.2018.

NEPRIRODAN UMOR - STRES U ODNOSU NA DEPRESIJU I ISCRPLJENOST

NEPRIRODAN UMOR - STRES U ODNOSU NA DEPRESIJU I ISCRPLJENOST
Ovaj članak govori o stvarima kojih nitko od nas nije pošteđen - o neprirodnom umoru, stresu, depresiji i iscrpljenosti. Koje se životne lekcije kriju iza ovih iskustava ? Kako možemo nadići ove negativne misli i osjećaje i početi živjeti mirnim, sretnim i ispunjenim životom ?

NEPRIRODAN UMOR - STRES U ODNOSU NA DEPRESIJU I ISCRPLJENOST

Sören Grind

Mnogi ljudi se danas ne mogu nositi sa mentalnim i fizičkim naprezanjem do kojeg dovodi sve veća razina stresa. Neprirodni umor i iscrpljenost za mnoge od njih predstavljaju točku prekretnice, kada kvaliteta njihovih misli i njihova potreba za duhovnom hranom postaju ključne stvari u njihovom procesu iscjeljivanja.

Povećana brzina naše evolucije Stres je mentalno stanje koje kod sve većeg broja ljudi ima sve štetniji utjecaj na um i tijelo. Sve više i više ljudi pokazuje simptome stresa ili patnje zbog neprirodnog umora i depresije koji su rezultat iscrpljenosti.

Važan faktor kod ovog sve većeg pojavljivanja problema koji su povezani sa stresom jest povećana brzina evolucije. Još od dolaska elektriciteta u naš svakodnevni život, tehnološki razvoj doveo je do sve većeg dotoka informacija i komunikacija kroz televiziju, radio, Internet i mobilne telefone.

Naša svijest dobiva informacije i impresije koje trebaju biti sređene i obrađene u mnogo većoj mjeri nego kod poljoprivrednih zajednica u prošlosti. Mnogi od nas su se navikli jesti dok istovremeno slušamo radio, čitamo novine i razgovaramo.

Mi moramo primati utiske kroz sva naša osjetila. Ako je život previše miran, mi postajemo nemirni. Za brojne ljude stres je postao navika slična ovisnosti.

Tijekom proteklog stoljeća mi smo također poticali razvoj inteligencije produživanjem trajanja školovanja i sve većom dostupnošću znanja i kulturnih događaja. Pomoću električne svjetlosti mi smo produljili trajanje dana kada možemo biti aktivni, a skratili smo vrijeme za odmor i spavanje. Izgleda da naš biološki mozak ne može pratiti tu istu brzinu. Mnogo puta tijekom dana mi smo suočeni sa brojnim izborima i odlukama koji zahtijevaju svjesno razmišljanje i zamišljanje na područjima koja su nam prije bila potpuno nepoznata.

Ovo proširenje svijesti je, u evolucijskom smislu, tek rođeno, a time i ranjivo. Ništa se ne rađa savršeno. Naše sadašnje ubrzano i nemirno razmišljanje pružit će nam iskustva i izazove koji će nam omogućiti da naučimo kako korak po korak postići mir, brzinu i jasnoću u našem razmišljanju.

Tehnologija zajedno sa razvojem inteligencije također nas je oslobodila brojnih teških, fizičkih poslova i dovela je brojne ljude do neaktivnog mentalnog rada. U kratko vrijeme naši životi su postali primarno mentalna aktivnost. Mozak trpi zbog razvojnih bolova, a kod brojnih ljudi tijelo se svelo samo na nešto što uokolo nosi glavu.

Stres – životinjski mehanizam preživljavanja

Svrha hormona stresa koji se oslobađaju kada smo u opasnosti jest da nas pripreme za fizičku borbu za preživljavanje. Mi trebamo snagu kako bi pobijedili svoje neprijatelje ili energiju kako bi mogli pobjeći. U nekim slučajevima najlakše je praviti se mrtav. Međutim, danas su takve reakcije rijetko primjerene. Ako je vozač autobusa bezobrazan, potpuno je neprimjereno lupiti ga šakom u glavu ili praviti se mrtav.

Prijetnje sa kojima se suočavamo danas nalaze se većinom na psihološkoj razini i mi se stoga trebamo njima baviti na toj razini. Sa rastom naše inteligencije mi smo razvili sposobnost razmišljanja i zamišljanja svih mogućih prividnih prijetnji.

Na nekim područjima postali smo apsolutno genijalni u našoj sposobnosti zamišljanja. Mi brinemo o našim financijama, ili da li će se nešto dogoditi našoj djeci, ili da li će nas napustiti naš partner ili bliski prijatelj. Mi doživljavamo ugrožavanje naše vlastite vrijednosti, ponosa ili ugleda, naročito kada smo pod pritiskom na poslu ili tijekom nezaposlenosti.

Naše tijelo ne zna razliku između zamišljenog i stvarnog

Ako smo izašli prošetati jedne mračne večeri i odjednom pomislimo da netko hoda iza nas, primijetit ćemo povećanu napetost u tijelu. Srce će početi brže tući, osjetila će se izoštriti i počet ćemo brže hodati. Kada skupimo hrabrost pogledati iza sebe, ispostavit će se da nema nikoga iza nas. To je samo bila misao, ali naše tijelo ju je ozbiljno shvatilo. Naš sustav hormona stresa reagira na sve misli koje upućuju na opasnost. To nas je spašavao u životinjskom carstvu. Antilopa, koja je zahvaljujući svojoj stresnoj reakciji uspjela izbjeći napad lava, odmah će nakon napada nastaviti mirno pasti travu.

Današnji ljudi, u drugu ruku, nastavljaju razmišljati o tome što se dogodilo i time održavaju automatsku spremnost za borbu. Svaka pojedina zamišljena prijetnja povećava stres, bez obzira da li je u pitanju fizička opasnost, strah od ozbiljne bolesti, gubitak značajnog odnosa, strah od toga da se bude gubitnik ili strah od izazova na poslu. Prema tome, ključna stvar u savladavanju stresa jest postati svjestan i moći kontrolirati svoje misli i osjećaje. Vrlo je teško koncentrirati se na ovaj proces sve dok smo pod stresom.

Upoznavanje samoga sebe zahtijeva mirnoću, pažnju i dijalog koji se zasniva na povjerenju. Ukoliko si damo vremena kako bi postali svjesni samih sebe, tada postaje lakše promijeniti naviknuto, stresno ponašanje. Molitva nam može pomoći pronaći mir i uvid, i može nam pomoći u radu na samima sebi. Jednom kada bolje upoznamo naše potrebe i naše prednosti i mane, lakše nam je donositi odluke koje će nam pomoći pronaći naše pravo mjesto i ravnotežu u životu.

Neravnoteža između rada i odmora

Zahtjevi za učinkovitošću na poslu, koji su djelomično rezultat globalne konkurencije, uzrokovali su da su brojne organizacije postale toliko zahtjevne da se brojni zaposlenici neprestano osjećaju nedovoljno dobri. Mi možemo čak ići toliko daleko da to nazovemo „organizacijska anoreksija“.

Kombinacija ogromnog pritiska na poslu i vrlo malo kontrole nad time kako će se obaviti taj posao, kao i neprestano ometanje zbog toga što se stalno treba biti dostupan na telefonu i e-mailu, podrazumijeva da je sustav stresa kod brojnih ljudi aktiviran tijekom čitavog radnog dana. Vrlo je ograničeno vrijeme za druženje, koje je vrlo vrijedno jer umanjuje stres.

Grupa švedskih znanstvenika je pokazala da smo se u 1950-ima smijali 18 minuta na dan, dok se danas, 50 godina kasnije, smijemo samo 6 minuta na dan. Pored toga što njeguje dobre odnose, smijanje od srca šalje kaskadu energije i svjetlosti kroz čitavi organizam.

Pronaći vrijeme za druženje i humor predstavlja, dakle, jedan od najboljih načina stvaranja dobre atmosfere na poslu i u privatnom životu.

Svi naši životni procesi se zasnivaju na izmjeni između rada i odmora. Upravo zato u jesenjem periodu našeg života mi osjećamo kao da smo dovoljno doživjeli i težimo za takozvanim vječnim odmorom. U drugu ruku, novorođena beba koja se upravo vratila sa svojeg duhovnog odmora puna je znatiželje i žudnje da doživi fizičku stvarnost.

Dobar noćni odmor, koji je kod brojnih današnjih ljudi poremećen stresom i brigama, trebao bi isto tako dovesti do toga da se probudimo sa željom da nastavimo sa dnevnim zadacima, a navečer da se radujemo tome što ćemo se obnoviti kroz neaktivnost spavanja.

Kada spavamo mi polazimo na duhovno putovanje tijekom kojeg punimo baterije koje pohranjuju našu životnu energiju, a istovremeno se obnavljaju naš živčani sustav i mozak nakon habanja i trošenja tijekom dana.

Dobar san je od ogromne važnosti za naše fizičko i mentalno zdravlje i za našu životnu radost. Zbog toga postoji dobar razlog da se za to pobrinemo. Naše fizičko tijelo ima, pored sustava hormona stresa koje uglavnom pokreće energija teže, također sustav smirivanja i odmora koji pokreće energija osjećaja.

Ovaj sustav dolazi do izražaja kod životinja odmah nakon prestanka opasnosti. U drugu ruku, mi ljudi nastavljamo razmišljati o fizičkim i mentalnim prijetnjama iako one više nisu prisutne.

Dakle, sustav stresa nastavlja djelovati i time blokira stvaranje korisnih, iscjeljujućih hormona sustava smirivanja i odmora. Vrlo ambiciozna osoba koja želi obaviti veliki dio posla na radnom mjestu na kojem je obim posla nerazumno velik, imat će sklonost da nastavi razmišljati o neobavljenim zadacima nakon posla. Ta će osoba također biti ometana mislima brige tijekom noći i zbog toga će imati samo površan san. Zbog toga se ne mogu pokrenuti popravci i obnavljanje mozga, živaca i ostatka tijela, koji potpomaže sustav smirivanja i odmora, kao i duboki san.

Takvo stanje iscrpljuje čovjekovu energiju i dobro raspoloženje što dovodi u velikoj mjeri do neprirodnog umora.

Naša energija ovisi o kvaliteti naših misli Već smo svi vjerojatno primijetili da nam sretne misli podižu energiju, a da nas melankolične misli čine tužnima i umornima. Energija koja protječe kroz našu krv i živčani sustav ovisi o kvaliteti naših misli. Kada smo pod stresom i umorni naše misli postaju negativne.

To lako postaje začarani krug ako ih svjesno ne držimo pod kontrolom. Ljudi koji su na bolovanju i pate zbog depresije zbog preopterećenosti poslom često govore o procesu u kojem su tijekom dugog vremenskog perioda bili preopterećeni zadacima, kako na poslu tako i u svoje slobodno vrijeme. Istovremeno oni su često prestali sa fizičkom aktivnošću i vježbanjem.

Kada, pored tog velikog naprezanja, na poslu i u njihovom privatnom životu počne dolaziti do sukoba i frustracija, simptomi stresa tada postaju stvarno ozbiljni. Tada osjećaji ljutnje, razočaranja i osjećaj žrtve postaje još više izražen i teže ga se osloboditi.

Gledano iz kozmičke perspektive štetne posljedice stresa povećavaju se kako postajemo humaniji. Isto kao što se po pitanju fizičke hrane mi trebamo suzdržavati od konzumiranja životinjskih proizvoda jer ih naš profinjeni organizam sve teže probavlja, na našem evolucijskom putu mi također trebamo korak po korak napustiti energije konflikta i stresa u korist humanijeg, pomirljivijeg i mirnijeg mentalnog stanja.

Povećavanje energije teže koja protječe kroz nas kada se nalazimo u stanju stresa uzrokuje prevelika naprezanja i oštećenja u našem živčanom sustavu. Ako ovaj proces potraje dovoljno dugo vremena čovjeku toliko nedostaje energija da on ima samo jednu misao : „Samo se trebam odmoriti i maknuti od svega“.

Ponekad je očaj i osjećaj nemoći toliko snažan da oni vide samoubojstvo kao jedini izlaz.

Iscrpljenost i točka prekretnice koja ukazuje na ispravan put

Ono što mnoge od nas zarobljava u prevelikoj razini stresa jest činjenica da smo se na njega navikli. Stres je postao automatski, a time i nesvjestan. Nesvjesni smo koliko je sve ubrzano. Toliko smo se navikli na stres da ga doživljavamo kao normalno stanje.

Zbog toga mnogi od nas koji su se navikli biti pod stresom postaju ljuti kada nam netko kaže da usporimo i opustimo se. Ljudi oko nas vide nas kao „ubrzane“ i uvijek u pokretu. Oni su se navikli čuti od nas : „Čekaj malo, samo da dovršim ovo i onda …“.

Često smo također pomalo ponosni na našu sposobnost rješavanja stvari, na to da obavljamo istovremeno brojne stvari. Jednom kada se naviknemo na takvu ubrzanost osjećamo se neugodno kada je sve tiho i mirno oko nas.

Mnogi ljudi se iznenade kada se slome – „Kako mi se to moglo dogoditi ?“ Međutim, ljudi oko njih time nisu iznenađeni. Mnogi ljudi misle : „Samo kada bi uzeo tjedan dana slobodnog vremena, ponovno bih se vratio u formu.“

Kasnije, kada u miru i tišini – i uz profesionalno vodstvo – oni imaju vremena sagledati stres i napetost proteklih godina, oni lakše razumiju uzroke i posljedice.

Većina ljudi koji su iscrpljeni doživljavaju egzistencijalnu krizu. Koji je smisao ove pokretne trake na kojoj se nalazim ? Ja uopće nemam vremena za svoju djecu, svoje prijatelje ili svoje hobije. U zadnje vrijeme izgubio sam vezu sa svojim osjećajima; zapravo izgleda da su oni potpuno mrtvi. Gdje je kvaliteta mojeg života ? Koji je smisao mojeg života ? Moramo postati zasićeni plesom oko zlatnog teleta Današnji stres i sklonost ka negativnim mislima prirodna su posljedica materijalističke slike svijeta.

Ako imamo samo jedan život i ako smrt predstavlja njegov kraj, mi smo onda samo naše tijelo i naša postignuća. Naša vrijednost kao ljudskog bića je nešto što možemo mjeriti. Mi uspoređujemo naša postignuća, naše plaće i naš status i borimo se za mjesto pod suncem.

Uvijek je prisutan strah da nismo dovoljno dobri ili da ćemo završiti kao gubitnici. Na novac se gleda kao na glavno sredstvo ostvarenja nečijih želja. Ako pitamo ljude da li misle da ih novac može učiniti sretnim, većina će reći da ne može.

Međutim, ako pogledamo današnji način života, on se odvija poput „plesa oko zlatnog teleta“. Toliko se toga u našem svakodnevnom životu vrti oko novca ; želimo čim više zaraditi i čim manje potrošiti za hranu, struju, telefon i tako dalje. Misli o našem ekonomskom stanju mogu nas u potpunosti okupirati, tako da su isključene misli o višim stvarima.

Unutarnja previranja brojnih ljudi, strahovi i depresija uzrokovani su nezadovoljenom egzistencijalnom gladi, težnjom za smislom ili za duhovnom hranom.

Val neprirodnog umora i iscrpljenosti dovodi sve više i više ljudi do buđenja i do shvaćanja vrijednosti pridavanja pažnje međuljudskim odnosima i davanja višeg prioriteta stvarima u svakodnevnom životu koje daju smisao životu.

Od odlučujuće važnosti je pomoć koju nudi duhovna znanost

Materijalistička slika svijeta je sustav vjerovanja koji nas čini žrtvama, između ostalog, onoga što smo naslijedili od naših roditelja i okruženja u kojem smo odrasli. Mi zbog toga doživljavamo sebe kao žrtve i, kao što smo vidjeli, takve misli oduzimaju nam energiju i hrabrost da prihvatimo život. Istraživanje stresa je pokazalo da su osjećaj nemoći u kombinaciji sa stresom faktori koji nam najviše oduzimaju energiju i zdravlje.

Duhovna znanost nam pokazuje da mi kao vječni duhovni putnici neprestano rastemo zahvaljujući našim iskustvima. Jednom kada doživimo da više ne možemo živjeti u spremnosti za borbu koju stres aktivira u našem životinjskom tijelu, mi postajemo svjesni da moramo mijenjati naš način razmišljanja i naš način života. Naš osjećaj dobrobiti u sve većoj i većoj mjeri ovisi o tome da učimo stvarati miroljubive misli.

Jednom kada shvatimo da je stres koji doživljavamo nešto što smo sami stvorili, mi smo na putu da vratimo izgubljenu moć nad svojim životom.

Mi smo ti koji trebaju promijeniti svoj odnos prema svijetu oko nas. Kada vidimo da su zahtjevne okolnosti u kojima živimo odraz onoga što je u nama, naša životna situacija postaje svrhoviti izazov. Mi smo ti koji trebaju stvoriti unutarnji mir koji trebamo kako bi mogli koristiti više razvijene strane naše svijesti.

Prije ili kasnije mi moramo ostati bez energije i moramo se iscrpiti na pokretnoj traci vremena i negativnih misli koje iz toga nastaju. Tek će tada početi rasti motivacija za stjecanjem dubljeg osjećaja smisla života.

Najvažniji faktor u stvaranju mirnog i sretnog života jest uvid da život nije utrka do cilja. Nema nestašice vremena; njega uvijek ima dovoljno. Poduke koje dobivamo u fizičkom svijetu pomažu nam u našem razvoju i u stjecanju kontrole nad našom sviješću.

I ovdje je molitva instrument koji igra važnu ulogu. Kada je naš najviši cilj naučiti pomiriti se sa činjenicom da je naš život takva vrsta obrazovanja koje nam trenutno najviše pomaže u razvoju naše duše kako bi postali humaniji i kada dozvolimo da ljubav i poštovanje prema svemu živom bude na prvom mjestu – umjesto karijere i vanjskog uspjeha – tada će u nama rasti takav mir koji će nam omogućiti da se koncentriramo na najsjajniju misao u životu : Kako mogu stvoriti harmoničan i ljubeći odnos sa svojim bližnjim, a time i sa Bogom?

Prijevod : Andrew Brown, 2010

Preveo sa engleskog na hrvatski : Davorin Gruden (08.10.2012.)

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba

DUHOVNOST

LISTOPAD...

METODE I TEHNIKE

BRZI CHAT

  • Član www.yahoo.comwww.yahoo.com

    ♫♥♥♪♫

    16.10.2019. 13:42h
  • Član ShadowOfSoulShadowOfSoul

    Irido, help! izgubio mi se članak o promociji

    16.10.2019. 11:26h
  • Član mkrmarmkrmar

    Laku noć svima

    03.10.2019. 21:53h
  • Član www.yahoo.comwww.yahoo.com

    ♥♥♫♥*♪♫♥♥♪♫

    01.10.2019. 11:53h
  • Član bglavacbglavac

    Hvala vanessa. Lp

    01.10.2019. 06:17h
  • Član vanessavanessa

    ♥*♪♫♥♥♥♫♥*♪♫♥♥♥♫

    30.09.2019. 14:09h
  • Član vanessavanessa

    Pozdrav Magicusu...mojim prvim virtualnim prijateljima***

    30.09.2019. 14:02h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

MAGIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karte

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSong of SilenceSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiSmart studioHipnoza ZagrebKreativna akademijaSvijet jogeInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info