Selket – božica škorpija zaštitnica izvora rijeke Nil

Selket je božica škorpija, sestra božice Mafdet, supružnica boga Nehebkaua. Zaštitnica je ona četiri izvora životodavne rijeke Nil, a u Podzemnom svijetu, uz svog supružnika boga Nehebkaua, božica Selket bila je i zaštitno božanstvo koje je čuvalo kanopske žare (vaze) u koje su se odlagali organi izvađeni tijekom mumificiranja. Tijekom strašnih noćnih bitaka, između moćnog Raa i njegovog vječitog zakletog protivnika strašnog Apopa, a nakon što su Apop i njegovi sljedbenici poraženi od branitelja Raa koje je predvodio Horus Behdetski, Selket je zapala dužnost da čuva svezanog Apopa. Selket je i božici Izidi nesebično pomagala u podizanju malenog Horusa i pružila joj svu svoju moguću pomoć, ali i moćnu zaštitu. Njezinih sedam strašnih ratnika božanskih škorpiona pozorno je čuvalo i neprekidno pomoglo božici Izidi da izbjegne Setov progon. Imena škorpiona božice Selket su: Tjetet, Matet, Mesetet, Mesetef, Tefen, Befen i Petet. Posljednji tri pokazaše put Izidi prema močvarama Per – Usir (Busir) i do grada 'božica dviju sandala' odakle počinje močvarna zemlja Atumova koja sakri Izidu veličanstvenu od progona zločestog noćnog lovca Seta. Drevni Egipćani su Selket prikazivali u antropomorfnom obličju žene na čijoj glavi stoji štipavac (škorpion).

Hapi bog Nila

Hapi, bog životodavne rijeke Nil, u najstarijim zapisima Egipćana spominje se još i kao Hep. Značenje njegovog imena teško se može pouzdano prevesti, pa čak ni uz uporabu njegovih osobnosti (atributa). Hapi je jedan od najznačajnijih bogova predhistorijskog doba Egipćana, a njegova kultna središta možemo pronaći  na jugu, dakle u Gornjem Egiptu, konkretno u gradovima Abuu (Elefantina), Pilak (Fileu) i Sunnu (Asuan). Upravo za ove gradove prvog katarakta smatralo se da su izvori godišnje poplave Nila. Hapi je uvijek prikazan u liku čovjeka – muškarca, ali s grudima žene i trbuhom trudne žene. Upravo grudi i trudni trbuh simboliziraju snagu oplodnje (trbuh) i prehranjivanja (grudi) cijele egipatske zemlje (poljoprivreda). Kako je stari Egipat bio podijeljen na Gornji i Donji, tako je i Hapi u Gornjem dijelu poznat kao Hapi Reset, a simboliziran je lotosovim cvijetom, dok je u Donjem Egiptu Hapi poznat kao Hapi Meht, a simboliziran je s cvijetom papirusa. Vrlo često bog Hapi užetom povezuje ova dva cvijeta, pa tako i simbolizira jedinstveno kraljevstvo Donjeg i Gornjeg Egipta. Takav prikaz može se vidjeti skoro na svim prijestoljima egipatskih faraona. Na samom početku Hapi je poistovjećen s Nunom i smatran je za tvorca svijeta i bogova. Ovaj status Hapi je održao usprkos jačanju kulta Ra i Amona, jer starim je Egipćanima bilo jasno da bez vode Hapia nema opstanka u najvećoj oazi svijeta. Razlikuje se od solarnih bogova ne samo po svojoj prirodi, već i po tome što se za mjesto pojave i nestanka Sunca zna, dok se za mjesto s koje dolazi poplava (Hapi) ne zna pouzdano. Hapia su stari Egipćani ponekad znali poistovjetiti i sa samim Ozirisom, jer je po njihovom vjerovanju Hapi s Ozirisom (Aserhap) sudjelovao u oplođivanju i stvaranju novog života na mjestu gdje se stari ugasio.