Dolazak stranih božanstava (hekau chasut)

Provalom stranaca (Hiksi i Hetiti), te njihovim osvajanjem područja drevnog Egipta, s njima dolaze i njihova strana božanstva, a drevni Egipćani opet ih lijepo dočekuju i jednostavno asimiliraju (egiptiziraju) u svoj postojeći panteon božanstava. Znalački ih miješaju sve dok ih napokon jednostavno mitopoetski ne stope sa svojim autohtonim božanstvima.

Baal – bog groma i oluje

Baal bog groma i oluje u drevni Egipat dolazi s Hiksima, a drevni Egipćani odmah ga uklapaju u svoj panteon i poistovjećuju ga sa svojim zločestim autothtonim bogom Setom. No, faraoni su ipak ponekad, pred bitku, voljeli sebe usporediti s ovim moćnim i opasnim božanstvom oluje i groma, pa je tako ostalo u jednom drevnom zapisu zapisano: '… kralj se opremi za boj i na prsa svoja stavi oklop. On je snažan poput boga Baal …' Baal na glavi nosi svoj karakterističan šiljati šešir koji podsjeća na donjoegipatsku bijelu krunu 'Hedjet', a oko tog šešira nalazi se tijara s glavom gazela (poput one s glave boga Reshpua). u rukama boga Baala nalaze se, kao i u rukama njegove božanske sestre, božice Astrate, štit, koplje i mlatilo.

Astrate – sestra Baala

Anat (Astrate) strana je božica koja je stigla u drevni Egipat iz drevnog kanaanskog grada Ugarit (sjeverno od današnjeg Libanona) u doba provale Hiksa. Anat je bila sestra boga Baala, boga groma i oluje, a po dolasku u drevni Egipat udala se za drevnog egipatskog boga Andjetia, boga Podzemnog svijeta (ima atribute boga Ozirisa), te time ušla u panteon drevnih egipatskih božanstava. Dolaskom Anat nosi svoje božanske atribute božice Astrate iz pradomovine, ali će kasnije sve više poprimati atribute Neftide. Tako je u početku Anat osobna čuvarica faraona tijekom bitaka, pa na glavi nosi Atef krunu, a u rukama joj je štit, koplje i mlatilo, kasnije ona će preuzeti regalije svojeg supružnika, pa će na glavi nositi dvije palmine mladice.

Kadešet – božica ekstaze i seksualnog zadovoljstva

Kadešet (Qadesh, Qedeshet) također je strana božica koja u drevni Egipat stiže iz drevnog kraljevstva Mitani (Hetiti, zaleđe današnje Sirije, negdje na području današnje Turske), a i sam način prikazivanja (frontalna pozicija, za razliku od egipatskih koje su uvijek bočne) zorno dokazuje da mora imati strano podrijetlo. Lako se može dovesti u neku svezu s drevnom perzijskom božicom Anahitom. No, drevni Egipćani božici Kadešet pripisali su slatke atribute ekstaze i seksualnog zadovoljstva, te je u panteon uklopili kao zaštitnicu 'nemoralnih' žena (prostitutki), a za božanskog pratitelja u početku joj dodjeljuju također boga stranca boga Reshpua, a kasnije i itifaličkog autohtonog (domaćeg) boga Mina. Božica Kadešet prikazivana je kako stoji na leđima lava, bez odjeće, a u rukama drži lotos i zmije simbole seksualnosti drevnih Egipćana. Kadešet će u panteonu drevnih Egipćana uvijek biti u sjeni autohtone božice Hator.