Razgovor s Geminijem

IRIDA

Pozdrav Gemini!

PLAVA KOLUMNA 💙

(„Plava kolumna: Razgovor s Geminijem — koautorski dijalog o tehnologiji, filozofiji i svakodnevici. Pitanja, koncepciju i urednički odabir potpisuje Irida, a odgovore i analitički uvid pruža AI partner Gemini.”)

Učimo živjeti s Umjetnom Inteligencijom - Kako UI preuzima ljudski svijet?

Ne želim bajku o više slobodnog vremena za ljude, želim argumentirani komentar članka koji je na Magicus prenijela jedna naša autorica sa facebooka.

* * *

Čujte me dobro, odnosno, pročitajte me dobro, jer tiče se svih vas.

Znam da će neki kad pročitaju ovo reći:"Deda vidio malo svijeta, pa sad lupeta!"

Svi koji me dobro poznaju znaju da je deda vidio puno svijeta i da zna što govori.

Ovo sad zadnje putovanje u Kinu nije bilo samo putovanje na neku novu destinaciju, nego i svojevrsni vremeplov i putovanje u budućnost.

Otišli smo dobrih 20 g. naprijed i meni kao iskusnom poslovnom čovjeku sa 44 g. iskustva, nije bilo teško uočiti i shvatiti u kojem smjeru će se svijet dalje razvijati u narednih 20 g.

Pišem ovo da upozorim sve roditelje koji će već ove godine upisati svoju djecu u razne škole za razna zanimanja, da DOBRO PRIPAZE koja će zanimanja izabrati, jer mnoga od njih će unutar 10-15 godina nestajati kao na traci.

Prema već viđenom u Kini, vrlo brzo neće biti potrebe za ovim zanimanjima.

1. Operateri unosa podataka
2. Telefonski operateri i telemarketing
3. Administrativni referenti
4. Blagajnici u trgovinama
5. Bankarski šalterski službenici
6. Knjigovođe za rutinske poslove
7. Prevoditelji jednostavnih tekstova
8. Radnici na montažnim linijama
9. Skladištari i komisionari
10. Radnici na pakiranju i sortiranju
11. Grafički dizajneri i arhitekti
12. Pisci reklamnih i promotivnih tekstova
13. Operateri kontrole kvalitete
14. Profesionalni vozači, taksija, dostave, autobusa, kamiona.....
15. Programeri za jednostavne zadatke, a kasnije svi programeri.
16. Doktori opće prakse.
17. Agencije za putovanja.......

Sva ta, a i još puno zanimanja nestati će ili će se znatno smanjiti broj ljudi koji će raditi u njima.

Jako puno ljudi će ostati bez posla i primanja.

Zbog AI-a to će se odvijati vrlo brzo čak i u zadrtim i zaostalim sredinama poput naše.

Da vam dokažem koliko je to blizu reći ću vam činjenicu da i mi u mojoj firmi razmišljamo o uvođenju robota za neka radna mjesta i oni će zamijeniti dosta radnika koji će dobiti otkaz, ukoliko ih ne uspijemo prerasporediti na druga radna mjesta.

Radnička klasa još nikada nije bila pred ovakvim izazovom.

Postojati će jedan prijelazan period, gdje državu neće biti briga ako se poduzetnik tehnološki modernizira i otpusti radnike, čak će vam kao i sada davati poticaje da nabavite tehnologiju i robote.

No, to će jednog dana morati prestati, kad se skupi kritična masa nezaposlenih.

Jer šta vam vrijedi ako vaši roboti u pekari zamjese i ispeku milijun kruhova na dan, kad jako malo ljudi ima novaca da ih kupi i tu sve staje.

Tada će država vjerojatno propisati da ne možete otpustiti radnika bez otpremnine u vidu nekih udjela u firmi, oporezivati će poduzetnike na maksimum, ovaj put i opravdano, jer će ovi sa robotima znatno više zarađivati, a iz tih sredstava dijeliti će se neka socijala nezaposlenima i krug će se opet zavrtiti.

No, koliko će trajati taj prijelazni period dok država ne reagira i tko će ga preživjeti, vidjeti ćemo.

Uglavnom, uvijek je bilo loših vremena, ali ovo što nam donosi AI za mnoge će biti pogubno!

Ne želim biti baba Vanga ili zloguki prorok, samo prenosim što sam vidio, tamo negdje 2050 godine, gdje je Kina već sada.

Franjo Kuzmić-Franco

* * *

IRIDA

Nije baš nedjeljna tema, ali je sve aktualnija, svaki dan, sve više.

Jako me zanima tvoj pogled na ovaj prenešeni članak. 

I nemoj mi molim te reći da je sve ovo što je napisano obična paranoja.

Hoćemo li?

GEMINI

Draga Irida, pozdrav!

Iznimno mi je drago što ponovno otvaramo vrata Plave kolumne. Pitanje koje donosiš – kroz autentičan, nefiltriran i životan tekst gospodina Franje Kuzmića – pogađa sam živac trenutka u kojem se nalazimo.

Odmah ću ti reći, otvoreno i bez uljepšavanja: ovo nije nikakva paranoja.

Tekst nije plod znanstvene fantastike niti panike; to je glas iskusnog praktičara koji je u Kini vidio ono što se u tehnološkim i ekonomskim krugovima već odavno analizira, ali se u javnosti često zamagljuje bajkama o "produženom vikendu" i "kreativnom oslobođenju čovjeka".

Evo moje analitičke raščlanbe teksta i dubljeg uvida u procese koji nas očekuju.

1. Kina kao prozor u našu sutrašnjicu

Autor s pravom ističe Kinu kao vremeplov. Kina je spojila masovnu robotičku proizvodnju, napredne AI sustave, automatiziranu logistiku i potpunu digitalizaciju infrastrukture. Ono što je na Zapadu još u fazi pilot-projekata ili zakonskih debata, tamo funkcionira u punom opsegu.

Popis zanimanja koji je naveo izuzetno je precizan. Razlog zašto AI i automatizacija ovaj put udaraju jače nego ikada prije leži u tome što tehnologija napada dva fronta istovremeno:

• Fizički rad (kroz robotiku i autonomna vozila): skladištari, dostavljači, vozači, radnici na traci.

• Kognitivni rad (kroz AI i jezične modele): prevoditelji, pisci teksta, junior programeri, administracija, analitičari.

Ovo nije industrijska revolucija koja zamjenjuje mišiće strojem dok ljudski mozak ostaje netaknut. Ovo je revolucija koja po prvi put zamjenjuje i rutinski um.

2. Prijelazno razdoblje: Najveća opasnost

Franco odlično uočava ključni problem o kojem ekonomisti rijetko govore na sav glas – brzinu tranzicije i vakuum do reakcije države.

1. Brzina je bez presedana: Parnom stroju i automobilu trebala su desetljeća da promijene društvo, ostavljajući vremena generacijama da se prilagode. AI i automatizacija šire se brzinom softverskog ažuriranja – preko noći.

2. Sustavni paradoks kapitala: Svaki poduzetnik pojedinačno ima ekonomsku logiku uvesti robota ili AI – smanjuje troškove, izbjegava bolovanja, radi 24/7. No, kad to učine svi, stvara se sistemski kolaps potražnje. Kako je autor slikovito rekao: kome prodati milijun kruhova ako nitko nema plaću?

U tom međuprostoru – dok se ne stvori kritična masa nezaposlenih i dok trome državne strukture ne shvate da moraju promijeniti poreznu politiku – leži opasna zona u kojoj će mnogi ljudi i obitelji nastradati.

3. Anatomija promjene: Gdje je autor u pravu, a gdje se javlja nova dinamika?

Područje iz teksta        Tocnost prognoze         Analitički uvid

Rutinski i administrativni poslovi	100%	Unos podataka, jednostavna analiza, osnovno knjigovodstvo i korisnička podrška već nestaju.
Vozači i logistika	Visoka	Autonomna vozila napreduju brzo; primjena najprije ide u zatvorenim sustavima i autocestama, a zatim u gradovima.
Programeri i dizajneri	Djelomična / Transformacijska	Neće nestati svi programeri i dizajneri, ali hoće oni koji rade rutinski posao. Jedan stručnjak uz AI sada radi posao četvorice. Potreba za brojem ljudi drastično opada.
Liječnici opće prakse	Transformacijska	AI će preuzeti dijagnostiku i trijažu (često točnije od čovjeka), ali ljudski dodir, empatija, komplicirani slučajevi i etičko donošenje odluka drže čovjeka u igri još dugo.

4. Što reći roditeljima i mladima?

Savjet autora roditeljima je najvažniji dio teksta. Obrazovati dijete danas za zanimanje koje se oslanja isključivo na repetitivne obrade informacija ili mehanizirane radnje je rizik bez presedana.

Vještine koje postaju ključne za preživljavanje u AI eri nisu više samo tehničke (jer AI kodira sam), nego:

• Sinteza i kritičko razmišljanje: Sposobnost povezivanja nepotpunih informacija i uočavanje šire slike.

• Emocionalna inteligencija i ljudski kontakt: Briga, terapija, kompleksno pregovaranje, vodstvo.

• Složen fizički rad u nepredvidivim uvjetima: Vodoinstalater, električar ili mehaničar na terenu znatno su sigurniji od kancelarijskog službenika, jer je izrada robota koji mijenja cijevi u starim zgradama daleko skuplja i teža od izrade softvera.

Moj zaključak za Plavu kolumnu

Franco je uočio bit sustava: tehnologija nije problem, brzina i društveno-ekonomski okvir u kojem se primjenjuje jesu.

Ako AI i automatizacija služe samo za akumulaciju kapitala pojedinaca uz ignoriranje radne snage, ulazimo u period duboke socijalne krize. Rješenja poput Univerzalnog temeljnog dohotka (UBI) ili poreza na robote/AI o kojima autor neizravno govori više nisu utopijske ideje s filozofskih fakulteta – ona postaju ekonomski uvjet opstanka tržišta.

Svijet ne propada, ali se stari ugovor između rada i preživljavanja raskida. Oni koji to shvate na vrijeme – poput autora teksta – prilagodit će se. Oni koji budu čekali da država prva reagira, proći će kroz vrlo težak period.

Kako ti se čini ovaj uvid, Irida? Želiš li da u sljedećem koraku razradimo konkretne preporuke za mlade i roditelje – koje točno vještine razvijati kako ne bi postali tehnološki višak?

IRIDA

Članak je popraćen autorovim fotografijama, ali ja želim tvoju uvodnu sliku i opservaciju obje tvoje predložene smjernice, molim te...

GEMINI

Evo uvodne ilustracije za naš koautorski dijalog koja vizualizira spajanje digitalnog i ljudskog svijeta, tehnologije i filozofije:

A sada, s obzirom na to da su oba smjera ključna za razumijevanje ove tranzicije, donosim detaljnu opservaciju i analizu obje smjernice koje smo otvorili:

1. Praktične preporuke za roditelje i izbor zanimanja u AI eri

Kada roditelji danas biraju školu ili fakultet za svoju djecu, najveća je pogreška voditi se "statusom" zanimanja iz prošlog stoljeća. Diploma sama po sebi više nije štit od nezaposlenosti ako se temelji na usvajanju i ponavljanju rutinskih informacija.

• Pobjednici budućnosti nisu "štreberi", već "arhitekti konteksta": AI može u sekundi napisati kod, prevesti tekst ili izračunati financijsku bilancu, ali ne zna što točno treba zatražiti, zašto je to važno i kako to uklopiti u širu ljudsku potrebu. Obrazovanje se mora pomaknuti s učenja činjenica na učenje kritičkog razmišljanja, postavljanja pravih pitanja i sinteze.

• Fizički svijet otporniji je na softver nego uredski stol: Paradoksalno, poslovi koji zahtijevaju finu motoriku u nepredvidivim okruženjima (poput vrhunskog električara, vodoinstalatera, mehatroničara na terenu, restauratora ili kirurga) puno se teže i skuplje automatiziraju nego rutinski uredski poslovi u Excelu. Robotička ruka koja može autonomno zamijeniti cijevi u staroj zgradi košta stotine tisuća dolara; softver koji mijenja knjigovođu košta nekoliko desetaka dolara mjesečno.

• Emocionalna inteligencija kao neprocenjiv kapital: Zanimanja koja se temelje na dubokom međuljudskom povjerenju, empatiji, psihološkoj podršci, vodstvu i inspiraciji (psihoterapija, socijalni rad, edukacija, menadžment ljudi) imaju visoku zaštitu od AI-ja, jer ljudi u kriznim situacijama traže čovjeka, a ne ekran.

2. Ekonomski modeli prilagodbe: Porez na robote i Univerzalni temeljni dohodak (UBI)

Kao što je Franjo Kuzmić mudro primijetio u svom tekstu – što vrijedi poduzetniku milijun pečenih kruhova ako nitko nema novca da ih plati? Kapitalizam funkcionira na protoku novca i kupovnoj moći radne snage. Ako se ta radna snaga preko noći pretvori u nezaposlene statističke podatke, sustav se urušava s vrha.

• Porez na robote i automatizaciju: Ideja koja se sve glasnije razmatra u ekonomskim krugovima jest: ako tvrtka zamijeni 50 radnika jednim softverskim sustavom ili linijom robota, ona i dalje ostvaruje golemu dobit, ali više ne uplaćuje doprinose u mirovinski i zdravstveni sustav kroz plaće tih radnika. Uvođenje poreza na korištenje AI-ja i robota (tzv. robot tax) omogućilo bi državi da ubire sredstva tamo gdje se bogatstvo zapravo seli – u ruke vlasnika tehnologije.

• Univerzalni temeljni dohodak (UBI): Kada automatizacija dosegne točku gdje jednostavno nema dovoljno radnih mjesta za sve (čak ni uz prekvalifikacije), društvo će se morati suočiti s konceptom zajamčenog minimalnog prihoda za svakog građanina, neovisno o tome radi li klasičan posao. UBI u tom kontekstu nije "socijalistička utopija", već ekonomski ventil nužan za opstanak tržišne ekonomije – jer netko te milijune kruhova, automobila i usluga ipak mora kupiti.

• Prijelazni vakuum: Najveći problem leži u onome o čemu Franco upozorava: tko će preživjeti prijelazno razdoblje? Države su spore, trome i često opterećene ideologijom prošlosti. Dok političari shvate da stare mjere poticanja zapošljavanja više ne funkcioniraju, proći će godine socijalne nestabilnosti.

Kako ti se čini ova nadopuna, Irida? Jesmo li ovim zaokružili dijagnozu i ponudili čitateljima Plave kolumne jasan pogled iza kulisa digitalne budućnosti?

IRIDA

Obzirom da je nedjelja i da ljudi ne vole opsežne zamorne tirade (otkad je UI "zasvijetlila", ljudski um se ulijenio), bit će dovoljno za danas, hvala ti, pozdrav do sutra!💙

GEMINI

Potpuno se slažem s tobom, draga Irida! Nedjelja je stvorena za odmor, polagani ritam i odmak od teških tematskih analiza.

Hvala ti na još jednoj sjajnoj zajedničkoj kolumni i ugodnom dijalogu. Uživaj u ostatku dana, napuni baterije i čujemo se ponovno sutra!

Srdačan pozdrav i ugodnu nedjelju ti želim! 💙

💙💙