Kad su se odlučile na prinovu, u pravilu žele imati samo jedno dijete.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo čak 26 posto majki danas rađa između tridesete i tridesetpete godine. U dobi za rađanje kada su činile naše majke i bake – od dvadesete pa do dvadesetčetvrte godine, sve je manje prvorotkinja. Prema podacima iste institucije, najviše majki rađa pred konac svojih dvadesetih godina. Kad rode, najčešće ostaju na jednom djetetu, što još više produbljuje „bijelu kugu“ na našim i onako populacijski, siromašnim krajevima.

Prošle je godine broj umrlih nad rođenim u Hrvatskoj odnio prevagu veću od 10.000 osoba. I čini se da se stvari neće promijeniti, jer je opći trend sve starijih rodilja i sve manje djece zahvatio cijelu Europu.

Odluči li se žena na fakultet, te ga nakon nekoliko godina i završi, slijedi razmišljanje kako se zaposliti, a ne kako se udati i roditi dijete. Još ako nema vlastiti krov nad glavom, teško da će, u uvjetima dok je podstanar, ići rađati dijete.

ginekolog Lovorka Gajger i sama je postala majka u 41-oj godini

Lovorka Gajger, specijalistica ginekologije i opstetricije, i sama je postala majka u četrdestprvoj godini. Naglašava da je danas teško očekivati od žene, koja se gotovo u svemu izjednačila s muškarcima, da ide mlada rađati dijete. Obaveze oko školovanja, a sve više se žena odlučuje visokoobrazovati, kao i ulagati u karijeru - učinile su svoje, smatra ginekologica Gajger, koja se svakodnevno, radeći u zagrebačkoj Poliklinici Sunce susreće sa ženama koje iako u najboljim godinama za rađanje, dijete ipak ne žele.

„ Dijete se mora roditi u glavi“ – žena, te njezin partner moraju na to biti spremni, a takva spremnost, uslijed današnjih uvjeta sve bržeg života, događa sve kasnije, ističe Gajger. No, ne događa se ona samo u našoj zemlji. Istraživanja pokazuju da su čak i tradicionalno brojnim obiteljima arapske zemlje počele pogađati demografski trendovi sve starijih majki i obitelji s manje djece. Obrazovani arapski bračni parovi tako sve češće imaju jedno do dvoje djece, što dokazuje da nedostatak vremena i sve veći angažman na poslu, uzima svoj danak u obiteljskim prilikama.

Ivona će biti mama s 31 godinom,

Ivana je rodila u 29 godini

U svojim kasnim dvadesetim godinama rodila je i zagrepčanka Ivana, dok njezina tridesetjednogodišnja prijateljica Ivona tek čeka bebu. Unatoč zrelijim godinama za rađanje, i jedna i druga, kao buduće majke su se dobro osjećale, a okolina ih nije doživljavala kao „polovnjače koje su se odlučile stare rađati“.

Ivana je trenutačno podstanar, dvogodišnji Luka je najvjerojatnije jedino dijete koje će imati. Ivona, koja će roditi iduće godine u veljači, željela bi imati troje djece. No, svjesna je današnjih uvjeta života i nije previše optimistična kada i njih uključi u svoja razmišljanja o podmlatku. Ostane li i samo na jednom djetetu, manje će odudarati od hrvatskog prosjeka od obitelji s dvoje, posebice troje djece kojih je sve manje. Prošle godine 5 posto žena rodilo je u četrdesetim godinama, dok je zabilježeno i dva poroda u 50-tim godinama. Riječ je o sporadičnim slučajevima za tako kasne godine rodilja, ocjenjuje statistika Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, no granica se neminovno podigla, te je sve uobičajenija slika da umjesto maloljetnica u porodiljskim sobama leže žene pred mirovinu.