Uhitili me jer sam rekao: Dižite pare iz banke!
Piše: Nikolina Šajn
Puls financijskih tržišta opipavaju najveći mozgovi svijeta, no te ljude manje vodi razum, a više osjećaji, tvrde dvojica britanskih komičara poznatih pod imenom Long Johns:
- Recimo da je situacija na tržištu normalna i onda odjednom, niotkuda, jedan od tih vrlo oštroumnih i sofisticiranih ljudi kaže: ‘Moj Bože! Dogodit će se nešto strašno! Izgubili smo sve! Moj Bože, što ćemo učiniti, što ćemo učiniti?’
- Da li da iskočim kroz prozor?
- Točno! Haj’mo svi skočiti kroz prozor! Prodaj!
Latvijska ekonomija posljednjih je tjedana puna takvih bizarnih preokreta i nevjerojatnih potresa. Priča je to o uhićenju profesora ekonomije i pjevača lakih nota; propasti dvojice ruskih židova, donedavno najbogatijih ljudi u Latviji; i već drugoj članici Europske Unije prisiljenoj da pomoć za opstanak potraži kod Međunarodnog monetarnog fonda.
Svjetski mediji tjednima krizitiraju latvijske vlasti da “nemaju smisla za humor” jer su odlučile ekonomsku krizu riješiti “hapšenjem pesimista”. Profesora ekonomije za kojeg dotad u Latviji praktički nitko nije znao, 32-godišnjeg Dmitrijsa Smirnovsa, tajna je policija uhitila jer je čitateljima lokalnog lista u Ventspilsu, gradu sa 40.000 stanovnika, savjetovao da novac ne drže u bankama.
- Drugog listopada dao sam intervju za lokalni list, a bio je tu i okrugli stol. I na toj raspravi dao sam savjet ljudima: nemojte čuvati novac u bankama i nemojte čuvati novac u latvijskim latima. To može biti vrlo opasno - kaže Smirnovs za Jutarnji list.
- A onda me 19. studenoga nazvala tajna policija i rekla da se žele sa mnom sastati. Kad sam izašao iz kuće, uhitili su me i kao razlog naveli da sam pokušao destabilizirati latvijski financijski sustav - prepričao nam je Smirnovs, koji je nakon dva dana ispitivanja pušten na slobodu pod uvjetom da ne napušta zemlju.
Tajna je policija privela na ispitivanje i pop-pjevača Valtersa Fridenbergsa, koji je 2005. predstavljao Latviju na Euroviziji, nakon što je između pjesama na koncertu u Jelgavi - tvrdi u šali
- rekao publici da prvo pričekaju da završi koncert, a potom podignu svoj novac iz Parexa i Latvijas Krajbanke. Dužnosnici ove potonje tvrde da se nakon koncerta više štediša uistinu pojavilo u poslovnici u Jelgavi s pitanjem što se događa.
Latvijci su posebno osjetljivi na svoje banke otkako je 1995. propast tada najveće Baltije gotovo srušila cijeli bankarski sustav. Štedište su izgubili 800 milijuna dolara, a uprava banke završila u zatvoru. Na glasine su vlasti počele oštro reagirati nakon što su se prošle godine odjednom preko SMS-a proširile vijesti o devalvaciji lata. Iako je vlada uvjeravala građane da se to neće dogoditi, oni su u panici nasrnuli na banke i počeli kupovati eure, pa je središnja banka jedva uspjela održati tečaj. No, kada je tajna policija na kraju otkrila krivca, ispalo je da je riječ o čovjeku koji je laži širio u pijanome stanju. Ipak, uz kazneno djelo namjerne destabilizacije valute, tada je kriminalizirano i namjerno širenje neistina o financijskom sustavu.
- Kada sam prvi put otkrio da takav zakon postoji, bio sam zaprepašten - rekao nam je Alf Vanags, direktor Baltičkog međunarodnog centra za proučavanje ekonomske politike (BICEPS).
- Po meni, Smirnovs je samo rekao svoje mišljenje, a svatko ima pravo izražavati najrazličitija mišljenja. To je bilo rečeno za neke bezvezne novine i da ga nisu uhitili, nitko za to ne bi ni znao. To mi uopće nije problematično, ali mi se postupak vlasti čini jednostavno pogrešnim - dodao je Vanags. I sam je imao neugodno iskustvo prije godinu i pol, kada je na jednoj konvenciji predstavio istraživanje o tome kako bi prevelik vanjski deficit?u Latviji mogao dovesti do inflacije. Pola sata kasnije primio je poziv od tajne policije.
- Tražili su moje materijale. Poslao sam ih e-mailom i više mi se nisu javljali. Ništa se više iz toga nije izrodilo, nisu me uhitili, maltretirali, niti pitali zašto sam nešto rekao. Ni na što se ne žalim, ali me to iznenadilo - kaže Vanags.
Mnoge zemlje kažnjavaju širenje lažnih informacija o ekonomiji, ali ne u tako banalnim slučajevima. Obično se kažnjava zlonamjerno širenje glasina u svrhu prijevare ili urote kojom netko pokušava podići ili spustiti cijenu neke dionice na burzi radi vlastite financijske koristi. Ekonomske stručnjake koji samo daju svoje viđenje situacije vlasti obično puštaju na miru.
No, činjenica jest da, ako se prestraše da će ostati bez novca, ljude uhvati panika i lako se povedu za tuđim mišljenjem.
- Svi bismo mi htjeli znati kakva je realnost. Evo danas imate po novinama, svi pišu o tome je li ovo stvarna kriza, je li to izazvana kriza, hoće li proći ili neće proći. Svi bismo mi htjeli znati što se zapravo događa, kao što inače u životu to želimo znati - kaže profesorica psihologije Majda Rijavec s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, koja se bavi i istraživanjima psiholoških aspektata u odlučivanju o novcu.
- Ljudi vrlo teško podnose nesigurnost i to da ne mogu procijeniti što ih sutra čeka. Kad je situacija vrlo nesigurna, a to je upravo ono što se sad događa, onda nemamo na temelju čega zaključiti nego gledamo što drugi ljudi misle i govore. Dakle, ako ja čujem da moji prijatelji povlače novac iz banke, ako se počne pričati da će banke propasti, a naši ljudi imaju s tim iskustva jer su 1991. mnoge banke propale i mnogi ljudi ostali bez svog novca, onda se vrlo lako javi strah i ljudi u panici rade isto što i drugi - kaže Rijavec. No, upozorava da moć psihologije ne treba precjenjivati.
- Ljudi mogu početi dizati novac iz banke, ali ako situacija nije ozbiljna, shvatit će da se ništa ne događa i prestati. Dakle, uvijek mora biti određena realna doza opasnosti da bi glasine mogle funkcionirati - kaže Rijavec.
Upravo to se sada pokazuje kao najveći problem taktike latvijskih vlasti: upozorenja privedenih “prijestupnika” su se na kraju pokazala točnima. Dok su vlasti tvrdile da je ekonomija stabilna, ispalo je da je Latvija zapravo u najdubljoj recesiji od svih zemalja Europske Unije, da joj je gospodarski rast u zadnjem tromjesječju u minusu 4,2 posto, javne financije najgore na Baltiku te da će iduće godine imati proračunski deficit od gotovo četiri posto. Cijene nekretnina padaju, praktički je nemoguće doći do kredita, prodaja automobila pala je za 40 posto.
K tome, prošli su mjesec latvijske vlasti bile prisiljene nacionalizirati banku Parex, u vlasništvu nekoć najbogatijih ljudi u Latviji - ruskih židova Viktora Krasovitskyja i Valerija Kargina. U studenome je ta banka izgubila povjerenje investitora jer, za razliku od većine drugih banaka u zemlji, nije imala stabilnog stranog vlasnika.
Dvojac je Parex, prvotno kao putničku agenciju, osnovao još 1987., oslanjajući se na svoje dobre veze s komunističkim vlastima. Iskoristili su činjenicu da su sovjetske vlasti smanjile ograničenja na putovanja u inozemstvo. No, ključni su potez povukli 1990., kada su uspjeli
uvjeriti vlasti da im daju prvu licencu za trgovinu konvertibilnim valutama u SSSR-u.
U njihovu mjenjačnicu na željezničkoj stanici u Rigi dolazili su ljudi iz cijelog Sovjetskog Saveza, čak i iz Sibira pa su, iako je njihov monopol trajao samo šest mjeseci, zaradili desetke milijuna dolara te 1992. osnovali banku. Parex banka uspjela je preživjeti latvijske bankarske krize 1993. i 1995., pa i ruski kolaps 1998., kada je cijela latvijska ekonomija pala u recesiju, a ostale banke jedva preživjele. Parex je te godine objavio da je zapravo bio na dobitku.
No, ulaskom u Europsku Uniju, latvijske banke pokupovali su stranci, ali Parex se nije uspio dogovoriti ni s jednim kupcem. Kada se krajem ovog rujna u zemlji počelo govoriti o bankarskoj krizi, tajna policija počela je nadgledati internetske chat roomove, članke u novinama, SMS-ove pa čak i rock koncerte. U početku se sumnjalo da bi mogla propasti švedska Swedbanka. No, štediše su uskoro prestali povlačiti novac jer je švedska vlada objavila da garantira sve uloge u svojim bankama. Parex banka nije izdržala isti pritisak.
U zamjenu za pomoć vlasti, Krasovitsky i Kargin državi su predali 51 posto dionica, ali ni to nije zaustavilo pohod štediša na banku. U?nekoliko mjeseci štediše su iz banaka povukli gotovo 900 milijuna dolara. Vlada je potom odlučila preuzeti sve njihove dionice, ukupno 84 posto te zatražiti pomoć MMF-a i Europske Unije za stabilizacijski paket u iznosu od pet milijardi eura.
- Ono što sada mogu reći jest da sam ja bio upravu. Jedna od najvećih latvijskih komercijalnih banaka našla se u velikim problemima i nacionalizirana je. A nakon što Latvija primi financijsku pomoć od MMF-a i službeno je mišljenje da će to dovesti do devalvacije - rekao je Smirnovs.
Vanags kaže da se sada zapravo pokazuje koliko je zakon problematičan.
- Ako uzmemo kriterij namjernog širenja neistina, onda svaki tjedan vlada i središnja banka to rade. Na primjer, rečeno nam je da je bankarski sustav siguran, kada su već znali da postoje problemi u banci Parex. Rečeno nam je da se ne razgovara s MMF-om kada su se takvi razgovori već vodili. Dakle, tu postoji kontradikcija: ako netko kaže nešto istinito, uhiti ga se, ali kada vlast kaže i nešto što nije istina, to je u redu - rekao je Vanags.
- Recimo da je situacija na tržištu normalna i onda odjednom, niotkuda, jedan od tih vrlo oštroumnih i sofisticiranih ljudi kaže: ‘Moj Bože! Dogodit će se nešto strašno! Izgubili smo sve! Moj Bože, što ćemo učiniti, što ćemo učiniti?’
- Da li da iskočim kroz prozor?
- Točno! Haj’mo svi skočiti kroz prozor! Prodaj!
Latvijska ekonomija posljednjih je tjedana puna takvih bizarnih preokreta i nevjerojatnih potresa. Priča je to o uhićenju profesora ekonomije i pjevača lakih nota; propasti dvojice ruskih židova, donedavno najbogatijih ljudi u Latviji; i već drugoj članici Europske Unije prisiljenoj da pomoć za opstanak potraži kod Međunarodnog monetarnog fonda.
Svjetski mediji tjednima krizitiraju latvijske vlasti da “nemaju smisla za humor” jer su odlučile ekonomsku krizu riješiti “hapšenjem pesimista”. Profesora ekonomije za kojeg dotad u Latviji praktički nitko nije znao, 32-godišnjeg Dmitrijsa Smirnovsa, tajna je policija uhitila jer je čitateljima lokalnog lista u Ventspilsu, gradu sa 40.000 stanovnika, savjetovao da novac ne drže u bankama.
- Drugog listopada dao sam intervju za lokalni list, a bio je tu i okrugli stol. I na toj raspravi dao sam savjet ljudima: nemojte čuvati novac u bankama i nemojte čuvati novac u latvijskim latima. To može biti vrlo opasno - kaže Smirnovs za Jutarnji list.
- A onda me 19. studenoga nazvala tajna policija i rekla da se žele sa mnom sastati. Kad sam izašao iz kuće, uhitili su me i kao razlog naveli da sam pokušao destabilizirati latvijski financijski sustav - prepričao nam je Smirnovs, koji je nakon dva dana ispitivanja pušten na slobodu pod uvjetom da ne napušta zemlju.
Tajna je policija privela na ispitivanje i pop-pjevača Valtersa Fridenbergsa, koji je 2005. predstavljao Latviju na Euroviziji, nakon što je između pjesama na koncertu u Jelgavi - tvrdi u šali
- rekao publici da prvo pričekaju da završi koncert, a potom podignu svoj novac iz Parexa i Latvijas Krajbanke. Dužnosnici ove potonje tvrde da se nakon koncerta više štediša uistinu pojavilo u poslovnici u Jelgavi s pitanjem što se događa.Latvijci su posebno osjetljivi na svoje banke otkako je 1995. propast tada najveće Baltije gotovo srušila cijeli bankarski sustav. Štedište su izgubili 800 milijuna dolara, a uprava banke završila u zatvoru. Na glasine su vlasti počele oštro reagirati nakon što su se prošle godine odjednom preko SMS-a proširile vijesti o devalvaciji lata. Iako je vlada uvjeravala građane da se to neće dogoditi, oni su u panici nasrnuli na banke i počeli kupovati eure, pa je središnja banka jedva uspjela održati tečaj. No, kada je tajna policija na kraju otkrila krivca, ispalo je da je riječ o čovjeku koji je laži širio u pijanome stanju. Ipak, uz kazneno djelo namjerne destabilizacije valute, tada je kriminalizirano i namjerno širenje neistina o financijskom sustavu.
- Kada sam prvi put otkrio da takav zakon postoji, bio sam zaprepašten - rekao nam je Alf Vanags, direktor Baltičkog međunarodnog centra za proučavanje ekonomske politike (BICEPS).
- Po meni, Smirnovs je samo rekao svoje mišljenje, a svatko ima pravo izražavati najrazličitija mišljenja. To je bilo rečeno za neke bezvezne novine i da ga nisu uhitili, nitko za to ne bi ni znao. To mi uopće nije problematično, ali mi se postupak vlasti čini jednostavno pogrešnim - dodao je Vanags. I sam je imao neugodno iskustvo prije godinu i pol, kada je na jednoj konvenciji predstavio istraživanje o tome kako bi prevelik vanjski deficit?u Latviji mogao dovesti do inflacije. Pola sata kasnije primio je poziv od tajne policije.
- Tražili su moje materijale. Poslao sam ih e-mailom i više mi se nisu javljali. Ništa se više iz toga nije izrodilo, nisu me uhitili, maltretirali, niti pitali zašto sam nešto rekao. Ni na što se ne žalim, ali me to iznenadilo - kaže Vanags.
Mnoge zemlje kažnjavaju širenje lažnih informacija o ekonomiji, ali ne u tako banalnim slučajevima. Obično se kažnjava zlonamjerno širenje glasina u svrhu prijevare ili urote kojom netko pokušava podići ili spustiti cijenu neke dionice na burzi radi vlastite financijske koristi. Ekonomske stručnjake koji samo daju svoje viđenje situacije vlasti obično puštaju na miru.
No, činjenica jest da, ako se prestraše da će ostati bez novca, ljude uhvati panika i lako se povedu za tuđim mišljenjem.- Svi bismo mi htjeli znati kakva je realnost. Evo danas imate po novinama, svi pišu o tome je li ovo stvarna kriza, je li to izazvana kriza, hoće li proći ili neće proći. Svi bismo mi htjeli znati što se zapravo događa, kao što inače u životu to želimo znati - kaže profesorica psihologije Majda Rijavec s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, koja se bavi i istraživanjima psiholoških aspektata u odlučivanju o novcu.
- Ljudi vrlo teško podnose nesigurnost i to da ne mogu procijeniti što ih sutra čeka. Kad je situacija vrlo nesigurna, a to je upravo ono što se sad događa, onda nemamo na temelju čega zaključiti nego gledamo što drugi ljudi misle i govore. Dakle, ako ja čujem da moji prijatelji povlače novac iz banke, ako se počne pričati da će banke propasti, a naši ljudi imaju s tim iskustva jer su 1991. mnoge banke propale i mnogi ljudi ostali bez svog novca, onda se vrlo lako javi strah i ljudi u panici rade isto što i drugi - kaže Rijavec. No, upozorava da moć psihologije ne treba precjenjivati.
- Ljudi mogu početi dizati novac iz banke, ali ako situacija nije ozbiljna, shvatit će da se ništa ne događa i prestati. Dakle, uvijek mora biti određena realna doza opasnosti da bi glasine mogle funkcionirati - kaže Rijavec.
Upravo to se sada pokazuje kao najveći problem taktike latvijskih vlasti: upozorenja privedenih “prijestupnika” su se na kraju pokazala točnima. Dok su vlasti tvrdile da je ekonomija stabilna, ispalo je da je Latvija zapravo u najdubljoj recesiji od svih zemalja Europske Unije, da joj je gospodarski rast u zadnjem tromjesječju u minusu 4,2 posto, javne financije najgore na Baltiku te da će iduće godine imati proračunski deficit od gotovo četiri posto. Cijene nekretnina padaju, praktički je nemoguće doći do kredita, prodaja automobila pala je za 40 posto.
K tome, prošli su mjesec latvijske vlasti bile prisiljene nacionalizirati banku Parex, u vlasništvu nekoć najbogatijih ljudi u Latviji - ruskih židova Viktora Krasovitskyja i Valerija Kargina. U studenome je ta banka izgubila povjerenje investitora jer, za razliku od većine drugih banaka u zemlji, nije imala stabilnog stranog vlasnika.
Dvojac je Parex, prvotno kao putničku agenciju, osnovao još 1987., oslanjajući se na svoje dobre veze s komunističkim vlastima. Iskoristili su činjenicu da su sovjetske vlasti smanjile ograničenja na putovanja u inozemstvo. No, ključni su potez povukli 1990., kada su uspjeli
uvjeriti vlasti da im daju prvu licencu za trgovinu konvertibilnim valutama u SSSR-u. U njihovu mjenjačnicu na željezničkoj stanici u Rigi dolazili su ljudi iz cijelog Sovjetskog Saveza, čak i iz Sibira pa su, iako je njihov monopol trajao samo šest mjeseci, zaradili desetke milijuna dolara te 1992. osnovali banku. Parex banka uspjela je preživjeti latvijske bankarske krize 1993. i 1995., pa i ruski kolaps 1998., kada je cijela latvijska ekonomija pala u recesiju, a ostale banke jedva preživjele. Parex je te godine objavio da je zapravo bio na dobitku.
No, ulaskom u Europsku Uniju, latvijske banke pokupovali su stranci, ali Parex se nije uspio dogovoriti ni s jednim kupcem. Kada se krajem ovog rujna u zemlji počelo govoriti o bankarskoj krizi, tajna policija počela je nadgledati internetske chat roomove, članke u novinama, SMS-ove pa čak i rock koncerte. U početku se sumnjalo da bi mogla propasti švedska Swedbanka. No, štediše su uskoro prestali povlačiti novac jer je švedska vlada objavila da garantira sve uloge u svojim bankama. Parex banka nije izdržala isti pritisak.
U zamjenu za pomoć vlasti, Krasovitsky i Kargin državi su predali 51 posto dionica, ali ni to nije zaustavilo pohod štediša na banku. U?nekoliko mjeseci štediše su iz banaka povukli gotovo 900 milijuna dolara. Vlada je potom odlučila preuzeti sve njihove dionice, ukupno 84 posto te zatražiti pomoć MMF-a i Europske Unije za stabilizacijski paket u iznosu od pet milijardi eura.
- Ono što sada mogu reći jest da sam ja bio upravu. Jedna od najvećih latvijskih komercijalnih banaka našla se u velikim problemima i nacionalizirana je. A nakon što Latvija primi financijsku pomoć od MMF-a i službeno je mišljenje da će to dovesti do devalvacije - rekao je Smirnovs.
Vanags kaže da se sada zapravo pokazuje koliko je zakon problematičan.
- Ako uzmemo kriterij namjernog širenja neistina, onda svaki tjedan vlada i središnja banka to rade. Na primjer, rečeno nam je da je bankarski sustav siguran, kada su već znali da postoje problemi u banci Parex. Rečeno nam je da se ne razgovara s MMF-om kada su se takvi razgovori već vodili. Dakle, tu postoji kontradikcija: ako netko kaže nešto istinito, uhiti ga se, ali kada vlast kaže i nešto što nije istina, to je u redu - rekao je Vanags.
| Gdje je sloboda govora? Direktor instituta BICEPS kaže da je razočaran što cijeli slučaj nije izazvao i glasniju raspravu o slobodi govora. - Iskreno, postoji rasprava, ali ne tako velika kao što bih ja očekivao ili kao što bi trebala biti. A zapravo, imam i dojam da među ljudima postoji neočekivano velika potpora za način na koji su vlasti reagirale - kaže Alf Vanags, ali i dodaje kako mu se čini da postoje naznake da se zakon revidira. Vidi se to i po reakcijama guvernera centralne banke Illmarsa Rimsevicsa koji je nakon uhićenja Smirnovsa rekao da bi “u svakoj drugoj zemlji, da ljudi namjerno šire glasine o bankrotu neke banke ili devalvaciji valute bili uhićeni za deset ili 15 minuta”, no kasnije je tvrdio da je policijska akcija bila neprimjerena. Sam Smirnovs kaže kako je dobio veliku podršku stranih, ali i domaćih medija, “što znači da i dalje živimo u demokratskom društvu”.?No, ubuduće će paziti što govori svojim studentima, a i u intervjuima za novine će biti oprezniji. |
irida
bglavac
