ŠTO JE OSTALO OD REFORME ZDRAVSTVA? MINISTAR JE KRENUO TAKTIČKI: PUNO PROMJENA DA BI SE NEKE ODBACILE, A NEKE OSTAVILE
Pušači u plusu, ostali u minusu
U rašomonu zvanom javna rasprava o reformi zdravstva najbolje su prošli pušači jer kutija cigareta ipak nije poskupjela pet kuna, dok će ostali, manje ili više, platiti danak novom, racionalnijem i djelotvornijem sustavu zdravstva
 |
Piše Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ
Reforma zdravstva koja je krenula s 1. siječnjem tek je dio onoga što je ministar zdravstva Darko Milinović predstavio kao zdravstvenu reformu prije nešto više od dva mjeseca. Polazne točke za temeljite promjene zdravstvenog sustava bile su u studenom bitno šire od onoga što će se sada doista provesti u praksi, no ministar je, da bi pokazao da je spreman uvažiti mišljenja javnosti i struke, krenuo taktički, sa širokom platformom promjena, znajući već unaprijed da će neke od njih završiti u košu.
U rašomonu zvanom javna rasprava o reformi zdravstva najbolje su prošli pušači, dok će ostali, manje ili više, platiti danak novom, racionalnijem i djelotvornijem sustavu zdravstva. Tako kutija cigareta ipak nije poskupjela za pet »zdravstvenih« kuna, što je trebao biti porez na rizično ponašanje pušača, koji bi zdravstvenoj blagajni donio oko 1,5 milijardi kuna. Umjesto toga, zdravstvenom proračunu pripast će 32 posto trošarina od cigareta. Budući da početkom godine trošarine na cigarete rastu, računa se da bi zdravstveni proračun na račun cigareta ipak mogao prihodovati oko 1,2 milijarde kuna, naravno ako se cigarete budu prodavale kao i dosad. S obzirom na to da u travnju počinje primjena zakona o zabrani pušenja u svim ugostiteljskim objektima, može se očekivati i pad državnih prihoda od trošarina.
U rašomonu zvanom javna rasprava o reformi zdravstva najbolje su prošli pušači, dok će ostali, manje ili više, platiti danak novom, racionalnijem i djelotvornijem sustavu zdravstva. Tako kutija cigareta ipak nije poskupjela za pet »zdravstvenih« kuna, što je trebao biti porez na rizično ponašanje pušača, koji bi zdravstvenoj blagajni donio oko 1,5 milijardi kuna. Umjesto toga, zdravstvenom proračunu pripast će 32 posto trošarina od cigareta. Budući da početkom godine trošarine na cigarete rastu, računa se da bi zdravstveni proračun na račun cigareta ipak mogao prihodovati oko 1,2 milijarde kuna, naravno ako se cigarete budu prodavale kao i dosad. S obzirom na to da u travnju počinje primjena zakona o zabrani pušenja u svim ugostiteljskim objektima, može se očekivati i pad državnih prihoda od trošarina.
I dalje monopol HZZO-a
Dok se zdravstvenog poreza na duhan odrekao u dogovoru s kolegama iz Vlade, Milinović je pod pritiskom javnosti odustao od ukidanja monopola HZZO-a. Naime, prepuštanje dijela zdravstvenog doprinosa zaposlenih, od nekih dva do tri posto, privatnim osiguravajućim kućama, bila je jedna od Milinovićevih glavnih zamisli novog hrvatskog zdravstva. Tržišni principi zasad ipak neće u sustav obveznog doprinosa jer je takav model u javnosti dočekan na nož zbog straha od privatizacije zdravstvenog sustava.
Milinović je odustao, ali samo djelomično i privremeno, od reduciranja fiksnih prihoda ordinacija primarne zdravstvene zaštite na 60 posto sadašnjeg budžeta. Liječnici obiteljske medicine ustvrdili su da je takva redukcija njihovih proračuna u tako kratkom roku neodrživa, pa je Milinović popustio i fiksni iznos povećao na 80 posto. Time ipak nije posve umirio liječnike obiteljske medicine jer oni i dalje smatraju da je krajnje nepravedno oduzeti im novac koji su imali da bi ga ubuduće morali zaraditi dodatnim radom.
Glavni financijski udar na osiguranike, participacije, doprinos za umirovljenike i skuplje dopunsko osiguranje, ostali su u igri u ponešto izmijenjenoj formi. Plaćanja participacije oslobođen je cijeli niz kategorija bolesnika koji u prvom krugu nisu imali tu povlasticu, pa su se osim djece i trudnica među njima našli i onkološki bolesnici i druge povlaštene kategorije čije će zdravstvene troškove podmirivati državni proračun.
Milinović je odustao, ali samo djelomično i privremeno, od reduciranja fiksnih prihoda ordinacija primarne zdravstvene zaštite na 60 posto sadašnjeg budžeta. Liječnici obiteljske medicine ustvrdili su da je takva redukcija njihovih proračuna u tako kratkom roku neodrživa, pa je Milinović popustio i fiksni iznos povećao na 80 posto. Time ipak nije posve umirio liječnike obiteljske medicine jer oni i dalje smatraju da je krajnje nepravedno oduzeti im novac koji su imali da bi ga ubuduće morali zaraditi dodatnim radom.
Glavni financijski udar na osiguranike, participacije, doprinos za umirovljenike i skuplje dopunsko osiguranje, ostali su u igri u ponešto izmijenjenoj formi. Plaćanja participacije oslobođen je cijeli niz kategorija bolesnika koji u prvom krugu nisu imali tu povlasticu, pa su se osim djece i trudnica među njima našli i onkološki bolesnici i druge povlaštene kategorije čije će zdravstvene troškove podmirivati državni proračun.
Prag siromaštva spušten
Bolju poziciju od početne ispregovarali su umirovljenici. Doprinos na mirovine manji je nego što je trebao biti (bile su najavljene kategorije doprinosa od dva, tri i pet posto), pa će umirovljenici s mirovinama ispod 5.180 kuna ipak biti pošteđeni plaćanja novog nameta. Ipak, za njih će jednopostotni zdravstveni doprinos plaćati država. Oni s mirovinama iznad 5.180 kuna ponijet će teret reforme i izdvajat će zdravstveni doprinos od tri posto.
Dopunsko osiguranje izgleda otprilike onako kako je i bilo najavljeno u početku. Glavna je razlika u tome što će plaćanja dopunskog osiguranja osiguranici biti oslobođeni po imovinskom cenzusu, a ne plaći ili mirovini do 2.600 kuna, kako je Milinović prvotno obećavao. Prag siromaštva u resoru zdravstva je spušten, pa će dopunsko osiguranje država plaćati samo onima čija su primanja do 1.930 kuna (za samce) ili 1.316 kuna po članu obitelji. Ostali će, ovisno o kategoriji primanja, plaćati police od 50, 80 ili 130 kuna.
Ministar Milinović od participacije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u iznosu od 15 kuna za svaki posjet liječniku, uputnicu ili recept, ne odustaje, a od tog će nameta zdravstvo uprihoditi 2,15 milijardi kuna. Na istoj razini ostaje i nova jedinstvena stopa plaćanja participacije za bolničke usluge od 20 posto, zahvaljujući kojoj su pregledi specijalista i smještaj u bolnici poskupjeli, a najskuplje pretrage pojeftinile.
Dopunsko osiguranje izgleda otprilike onako kako je i bilo najavljeno u početku. Glavna je razlika u tome što će plaćanja dopunskog osiguranja osiguranici biti oslobođeni po imovinskom cenzusu, a ne plaći ili mirovini do 2.600 kuna, kako je Milinović prvotno obećavao. Prag siromaštva u resoru zdravstva je spušten, pa će dopunsko osiguranje država plaćati samo onima čija su primanja do 1.930 kuna (za samce) ili 1.316 kuna po članu obitelji. Ostali će, ovisno o kategoriji primanja, plaćati police od 50, 80 ili 130 kuna.
Ministar Milinović od participacije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u iznosu od 15 kuna za svaki posjet liječniku, uputnicu ili recept, ne odustaje, a od tog će nameta zdravstvo uprihoditi 2,15 milijardi kuna. Na istoj razini ostaje i nova jedinstvena stopa plaćanja participacije za bolničke usluge od 20 posto, zahvaljujući kojoj su pregledi specijalista i smještaj u bolnici poskupjeli, a najskuplje pretrage pojeftinile.
Poticaj kraćem bolničkom liječenju
Iako liječnička komora time nije zadovoljna, s 1. siječnjem počinje primjena sustava DTS-a u bolnicama te će se bolnicama plaćati po obavljenim uslugama. Time bi se trebao smanjiti broj dana bolničkog liječenja jer će bolnicama biti u interesu obaviti što više usluga. Ministar je ustrajao i u redukciji bolovanja pa će se na bolovanju moći provesti najdulje 18 mjeseci u tri godine. Bolesnike koji se u tom razdoblju ne izliječe morat će preuzeti mirovinski zavod.
Osiguravajuća društva morat će 10 posto police za osiguranje od automobilske nesreće uplaćivati u državni proračun. Ministar tako namjerava riješiti problem liječenja stradalih u automobilskim nesrećama jer troškove uglavnom snosi HZZO, umjesto osiguravatelja. Lani je u prometu stradalo 4.335 osoba, njihovo je liječenje stajalo 200 milijuna kuna, a samo 60 milijuna kuna od tog iznosa platili su osiguravatelji.
Osiguravajuća društva morat će 10 posto police za osiguranje od automobilske nesreće uplaćivati u državni proračun. Ministar tako namjerava riješiti problem liječenja stradalih u automobilskim nesrećama jer troškove uglavnom snosi HZZO, umjesto osiguravatelja. Lani je u prometu stradalo 4.335 osoba, njihovo je liječenje stajalo 200 milijuna kuna, a samo 60 milijuna kuna od tog iznosa platili su osiguravatelji.
|
Što je otpalo iz reforme - zdravstveni porez na cigarete (pet kuna po kutiji) - uplaćivanje dijela doprinosa privatnim osiguravateljima - doprinos na mirovine od 2.600 do 5.200 kuna (plaća država) privremeno: - fiksna glavarina za PZZ od 60 posto |
|
Što je ostalo od reforme - participacija 15 kuna PZZ (u bojkotu), 20 posto bolničke usluge - doprinos na mirovine (jedan posto država, tri posto umirovljenici) - redukcija bolovanja - skuplje dopunsko osiguranje - naplata 10 posto premije osiguravatelja za automobilske nesreće - DTS-sustav u bolnicama www.glasistre.hr |
bglavac
edin.kecanovic
