• Washington University
• Interplanetarna čestica prašine, veličine oko 10 mikrometara (milijuntog dijela metra)

Među prašinom iz stratosfere nalaze se i čestice nastale unutar zvijezda koje su živjele i umrle prije nastanaka našeg Sunca. Osim njih, ima tu i materijala iz oblaka molekula iz međuzvjezdanog prostora.

Taj "ultraprimitivni" materijal vjerojatno je završio u Zemljinoj atmosferi kad je naš planet prošao kroz "trag" kometa 2003. godine, što je znanstvenicima omogućilo rijetku priliku da prašinu iz repa kometa proučavaju u laboratoriju.

Na velikim visinama većina atmosferske prašine dolazi iz svemira, a svake godine u našoj atmosferi završe tisuće tona međuplanetarne prašine (IDPs).

"Znali smo da većina IDP-a dolazi od kometa, ali nikada do sada nismo mogli definitivno povezati pojedinu česticu s određenim kometom", rekao je suautor studije Larry Nittler iz Ureda za zemaljski magnetizam Instituta Carnegie.

"Jedini poznati uzorci kometa koje smo proučavali u laboratoriju su oni koji je letjelica Stardust 2006. skupila iz kometa 81P/Wild 2.

Kometi jesu "skladišta" primitivne neizmijenjene tvari koja je ostala nakon nastanka Sunčevog sustava.

Materijal koji je milijardama godina bio zarobljen u ledu kometa oslobodio se zagrijavanjem i kemijskim procesima, koji utječu i na druga nebeska tijela, poput planeta.

No, materijal s kometa Wild 2 bio je više promijenjen nego što se očekivalo, što govori da nije sav materijal s kometa totalno primitivan.

Konkretne čestice koje su proučavali na Carnegieju skupio je NASA-in avion u travnju 2003. godine, nakon što je Zemlja prošla kroz komet Grigg-Skjellerup.

Istraživački tim proučavao je čestice prašine kako bi otkrili kemijski, izotopni i mikrostrukturni sastav.

Otkrili su neuobičajene IDP-ove, koji su primitivniji i imaju više materijala koji vuče porijeklo iz razdoblja prije nastanaka Sunčevog sustava, tzv. presolarne čestice, koje su nastale u zvijezdama "prethodne generacije" i eksplozijama supernova.

Nakon toga su ostale zarobljene u Sunčevom sustavu i danas ih ima u meteoritima i IDP-ovima.

Od uobičajenih čestica međuplanetarne prašine razlikuju se po neobičnom izotopnom sastavu, kakav ne postoji u čitavom Sunčevom sustavu.

Općenito su presolarne čestice izuzetno rijetke i ima ih tek nekoliko u milijun čestica, a u najprimitivnijim meteoritima ih ima par stotina na milijun.

U česticama povezanim s kometom Grigg-Skjellerup ima ih kudikamo više nego u drugom "primitivnom materijalu".

S obzirom da se jako razlikuju od čestica koje je na Zemlju donio Stardust, znanstvenici vjeruju da postoji velika razlika u stupnju "napretka" materijala u raznim kometima.

izvor. www.net.hr