www.vecernji.hr

Postoje razni stilovi uređenja vrtova, a za one koji vole minimalizam idealno rješenje bio bi mali japanski vrt ispred kuće. Darko Gjurgjan u svojoj knjizi „Moj vrt moj ponos“ dao je detaljan opis takvog vrta.

Tradicionalni japanski vrt, kaže Gjurgjan, odigrao je važnu ulogu u razvoju parkovne umjetnost u cijelome svijetu. U japanskom vrtu pokušava se prikazati prirodu u punom smislu te riječi, te se ljepota kreira u najprirodnijem obliku što je, tvrdi Gjurgjan u potpunoj suprotnosti s, primjerice, francuskim vrtom koji nastoji prirodu preoblikovati u geometrijsku estetiku.

Japanski vrt sastoji se od tri elementa, a to su biljka, voda i kamen, ali odnos čovjeka na Zapadu prema svakom od ta tri elementa bitno je dugačiji nego u Japanu. U japanskom vrtu, naglašava Gjurgjan, ne mogu se naći kamene skulpture u našem smislu. Prošetamo li japanskim vrtom vidjet ćemo samo stijene, oblutke i šljunak, jer Japanac pažljivim odabirom i smještajem poručuje ono što zapadnjak ne može dokučiti. To je da kamen ima dublji smisao, odnosno da ima dušu.

Odnos prema vodi u vrtu također se razlikuje na Zapadu. Kako kaže Gjurgjan, kod zapadnjaka voda pršti iz vodoskoka i fontana, dok Japaac nad vodom ne provodi nasilje, on vodopadima i kaskadama slijedi prirodni tok vode. Još jedna zanimljivost japanskog vrta je i ta što je voda jezerca, upotrebom posebnih algi, mutna kako bi se izbjegao jasan čovjekov odraz, jer meditacijom se istočnjak okreće svojoj nutrini, a ne svojem liku.

Biljke, kao zadnji, ali ne i najmanje važan element, u japanskim vrtovima obrađuju se pažljivo, pincetom. Jer poznato je da Japanac prirodu usavršava, dok ga zapadnjak nasilno mijenja.

Stoga, odlučite li se za japanski vrt koji će osim za odmor i dokolicu poslužiti i za svakodnevno čišćenje duše i oslobađanje od dnevnih problema, svakako pazite na koji ćete način i u kojoj mjeri posložiti ova tri elementa.