Tehnologija i znanost
preuzeto sa: http://www.jutarnji.hr/tehnologija_i_znanost/clanak1/art-2008,4,29,,117697.jl
Hrvatski fizičar na tragu tajne stanja nereda
Piše: Tanja Rudež
Dr. Dunjko istražuje termalizaciju u kvantnoj mehanici, a rezultat bi primjenu mogao imati u kvantnom računarstvu
ZAGREB - Hrvatski fizičar dr. Vanja Dunjko (37) jedan je od autora rada koji je nedavno objavljen u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature. Riječ je o teorijskom istraživanju na području kvantne mehanike u kojem se znanstvenici bave fenomenom termalizacije. Rezultati toga rada primjenu bi mogli naći u kvantnom računarstvu.
- Kad u staklenku iznad nekoliko redova bijelih špekula stavimo par redova crnih špekula i počnemo ih tresti, one se vrlo brzo izmiješaju i ostanu izmiješane. Isto se desi ako crne špekule stavimo na dno, a bijele na vrh. To je termalizacija: različita početna stanja završe u istom konačnom stanju nereda - pojasnio je dr. Dunjko, postdoktorant na Sveučilištu Massachusetts - Boston.
Iz reda u nered
- Kad u staklenku iznad nekoliko redova bijelih špekula stavimo par redova crnih špekula i počnemo ih tresti, one se vrlo brzo izmiješaju i ostanu izmiješane. Isto se desi ako crne špekule stavimo na dno, a bijele na vrh. To je termalizacija: različita početna stanja završe u istom konačnom stanju nereda - pojasnio je dr. Dunjko, postdoktorant na Sveučilištu Massachusetts - Boston.
Iz reda u nered
Vanja Dunjko rođen je u Zagrebu. Diplomirao je na Franklin and Marshall Collegeu u Pennsylvaniji, a doktorirao na University of Southern California u Los Angelesu kod prof. Maxima Olshaniija.
On je naglasio da je ta svakodnevna pojava za fizičare pomalo zagonetna, jer kada osnovni zakoni fizike dozvoljavaju neki proces, onda isto tako dozvoljavaju i proces koji izgleda kao unatrag puštena snimka onog prvog procesa. Zašto se onda špekule nikada iz stanja nereda same od sebe ne poslože u crne i bijele redove?
- U slučaju klasičnog sustava, dakle kada su špekule vođene Newtonovim zakonima, objašnjenje leži u teoriji kaosa. Medutim, unutar kvantne mehanike, koja dobro objašnjava ponašanje na razini elektrona i drugih čestica, u izoliranim sustavima ne može doći do kaotične vremenske evolucije.
Kvantna termalizacija
Znači li to da u izoliranim kvantnim sustavima nema termalizacije? U našem radu u Natureu pokazali smo da se termalizacija ipak dešava i u takvim sustavima. Također, pokazali smo da kvantnu termalizaciju objašnjava jedna 15 godina stara, ali malo poznata hipoteza - rekao je dr. Dunjko.
Vanja Dunjko rođen je u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i tri razreda MIOC-a, dok je četvrti razred završio u u američkoj državi Arizona. Diplomirao je na Franklin & Marshall Collegeu u Pennsylvaniji, a doktorirao na University of Southern California u Los Angelesu kod prof. Maxima Olshaniija.
- Sada sam postdoktorant na Sveučilstu Massachusetts, a radim također u grupi prof. Olshanija, koji je bio i voditelj istraživanja objavljenog u Natureu - rekao je dr. Dunjko, kojemu u Zagrebu žive roditelji i brat. - Planiram u SAD-u pokušati dobiti još jedan postdoktorat, iako gledam i permanentnije pozicije. Također se planiram natjecati za sredstva naših fondova koja bi mi omogućila da u Hrvatskoj provedem do godinu dana suradujući s našim fizičarima - rekao je Vanja Dunjko.
- U slučaju klasičnog sustava, dakle kada su špekule vođene Newtonovim zakonima, objašnjenje leži u teoriji kaosa. Medutim, unutar kvantne mehanike, koja dobro objašnjava ponašanje na razini elektrona i drugih čestica, u izoliranim sustavima ne može doći do kaotične vremenske evolucije.
Kvantna termalizacija
Znači li to da u izoliranim kvantnim sustavima nema termalizacije? U našem radu u Natureu pokazali smo da se termalizacija ipak dešava i u takvim sustavima. Također, pokazali smo da kvantnu termalizaciju objašnjava jedna 15 godina stara, ali malo poznata hipoteza - rekao je dr. Dunjko.
Vanja Dunjko rođen je u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i tri razreda MIOC-a, dok je četvrti razred završio u u američkoj državi Arizona. Diplomirao je na Franklin & Marshall Collegeu u Pennsylvaniji, a doktorirao na University of Southern California u Los Angelesu kod prof. Maxima Olshaniija.
- Sada sam postdoktorant na Sveučilstu Massachusetts, a radim također u grupi prof. Olshanija, koji je bio i voditelj istraživanja objavljenog u Natureu - rekao je dr. Dunjko, kojemu u Zagrebu žive roditelji i brat. - Planiram u SAD-u pokušati dobiti još jedan postdoktorat, iako gledam i permanentnije pozicije. Također se planiram natjecati za sredstva naših fondova koja bi mi omogućila da u Hrvatskoj provedem do godinu dana suradujući s našim fizičarima - rekao je Vanja Dunjko.
bglavac
edin.kecanovic
