Deset knjiga velikih majstora žanrova
http://www.jutarnji.hr/jutarnji2/clanak/art-2008,5,16,,119700.jl
Prva knjiga 'Sicilijanac' od sutra u prodaji
Jutarnji list i Algoritam obnavljaju svoju zajedničku biblioteku koja je s velikim uspjehom bila objavljena 2006. godine. Nova Najbiblioteka sadrži deset knjiga i spaja klasične majstore žanrova poput Puzova krimića o mafiji “Sicilijanac” i horora “Lizina priča” Stephena Kinga. Bibliotekom su obuhvaćeni i mladi autori poput Scotta Smitha, koji su svojim prvim knjigama postigli veliki uspjeh u Americi i Velikoj Britaniji i koje su bile predložak za holivudske uspješnice. Prva knjiga od sutra je u prodaji za 59 kuna, a svake druge subote u prodaji će se naći nova knjiga iz naše Najbiblioteke.
Mario Puzo: ‘Sicilijanac’
Rijetki su pisci napisali knjigu veću od književnosti, posebice u XX. stoljeću. Prvi među rijetkima svakako je američki pisac talijanskog podrijetla Mario Puzo (1920. - 1999.).
Njegov je “Kum” (1969.), prodan u nakladi većoj od 21 milijun primjeraka, stvorio čitavu jednu mitologiju oko kruga talijanskih imigranata u New Yorku, i drugdje po Americi. Ali pritom nije riječ samo o tom jednom Puzovu djelu, već i o romanima koji, tako?er, opisuju talijanski krug organiziranog kriminala iz njegova pera: o “Sicilijancu” (1984.) i “Posljednjem Donu” (1996; već ga je ranije objavio Algoritam).
To su, vjerojatno, najslavnija Puzova djela, premda i ona druga zapravo govore o istoj, spomenutoj temi. Uzme li se u obzir da je još 1964. objavio “Sretno hodočašće”, autobiografski roman o obitelji talijanskih imigranata, onda je cijeli njegov spisateljski život proveden na granici obiteljskog romana i krimića s mafijaškom odrednicom.
O djelu
“Sicilijanac” ima težinu obiteljske i mafijaške sage. On je napisan na tankoj liniji koja dijeli izmišljotinu od zbilje . Njegov je glavni protagonist sicilijanski bandit Salvatore Giuliano. Giuliana je pisac Puzo spojio u romanu sa svojim izmišljenim nasljednikom mafijaške obitelji Corleone, s Michaelom Corleoneom. Giuliana bi Corleone trebao odvesti u Ameriku. U stvarnosti to se nije moglo dogoditi zato što je stvarni Giuliani bio ubijen sa 27 godina daleke 1950. Ljudi i doga?aji koji su proslavljenog bandita doveli do takvog svršetka najviše su interesirali Puza.
Scott Smith: ‘Ruševine’
Američki pisac i scenarist Scott Smith (r. 1965. u Summitu, New Jersey) diplomirao je na glasovitom sveučilištu Columbia. Svoj prvi roman “Jednostavan plan” (A Simple Plan, 1993.) adaptirao je u filmski scenarij za koji je smjesta ‘zaradio’ nominaciju za Oskara.
Na svom drugom romanu “Ruševine” radio je dugi niz godina i objavio ga tek 2006. I ovaj je roman pretvoren u film, koji je imao premijeru 4. travnja ove godine.
O djelu
Malo tko je dosad zaradio pohvalu od Stephena Kinga kao mladi pisac Smith. Upravo je King proglasio “Ruševine” najboljim horor romanom novoga, XXI. stoljeća. To se svakako odnosi na vrsnoću njegova književnog pisma, ali i na vještinu u stvaranju zastrašujuće, uznemirujuće atmosfere. Roman prati skupinu turista koji su na odmoru u Cancunu, u Meksiku, i koji odluče posjetiti ruševine drevnih Maja. Osim dva američka para, tu je i jedan Nijemac koji traga za bratom te zagonetni grčki turist. Taksist koji ih je prevezao zadnju dionicu puta upozorio ih je da su te ruševine ‘loše mjesto’.
Stef Penney: ‘Nježnost vukova’
Već svojim prvim romanom “Nježnost vukova” britanska spisateljica Penney (r. 1970.) osvojila je nagradu Costa za najbolju knjigu godine.
Kako je patila od agorafobije, nije posjetila samo mjesto zbivanja - Kanadu, već je tragala za njom u britanskoj knjižnici. Prije no što se s uspjehom uhvatila ovoga romana Stef Penney se afirmirala kao scenaristica.
I time se pridružila lijepom broju uspješnih, mladih anglo-američkih romanopisaca koji su pišući za ekran prihvatili mnoge pouke za ono ‘drugo’ pisanje. Od toga imaju koristi i čitatelji, naviknuti na brze promjene radnje, mjesta i vremena zbivanja.
O djelu
Riječ je o trileru - napetici punoj atmosfere, koja se zbiva 1867. u Kanadi, u naselju Caulfield. Priču gotovo klasično otvara ubojstvo samotnog trapera Laurenta Jammeta. Leš pronalazi njegova susjeda i glavni lik romana gospo?a Ross. Postupno se otkriva da Jammetova smrt nije prva zagonetna smrt u ovoj naseobini. Za Jammetovu je smrt osumnjičen njegov prijatelj traper Parker. On je svojedobno odgojio mladunče vuka koje je nestalo...
Matthew Pearl: ‘Poeova sjena’
Mladi američki pisac Matthew Pearl (r. 1975.) polazio je Harvard - gdje je diplomirao engleski i američku književnost 1997. - a zatim je na Yaleu 2000. diplomirao pravo. Predavao je najprije književnost i kreativno pisanje, a zatim i pravo na Harvardu.
Živi u Cambridgeu, Massachusetts, i radi na svom trećem romanu. Kada je 2003. debitirao romanom “Danteov klub” Dan Brown ga je imenovao ‘novom zvijezdom književne fikcije’ (roman je preveden na 30 jezika).
O djelu
Da, Poe iz naslova jest genijalni Edgar Allan Poe, autor kultnog “Gavrana” (pjesma) ili “Crnog mačka” (pripovijest). On je umro u baltimorskoj bolnici 7. listopada 1849. Imao je 40 godina. Bio je prona?en pet dana ranije u besvjesnom stanju u jednoj tamošnjoj taverni. Što je uzrokovalo njegovu smrt? Ova književno-povijesna i medicinska zagonetka navela je protagonista Pearlova romana Quentina Clarka na istragu. Clark je inače pravnik, no spreman je žrtvovati svoju karijeru za Poea. On posjećuje sva relevantna mjesta Poeova života, sreće se s njegovim ro?acima da bi došao do posve novog otkrića o smrti pisca.
Chris Ewan: ‘Vodič po Amsterdamu za dobre lopove’
Britanski pisac Chris Ewan (r. 1976.) ima životopis koji podsjeća na jednog od najboljih i najprodavanijih autora bestselera današnjice - na Johna Grishama. Naime, po formaciji Ewan je pravnik i bavi se odvjetničkom praksom na otoku Manu. Uspjeh prvoga romana kojim se proslavio zatekao ga je nespremnog. Pa ipak, on ne piše pravničke trilere poput slavnijeg Amerikanca već baš vlastite. Izdavač je najavio ‘nastavak’ njegove prve uspješnice odnosno “Vodič po Parizu za dobre lopove”.
O djelu
Charlie Howard vodi dvostruki život. S jedne strane on je pisac koji piše romane o karijernom lopovu, a s druge on sam je lopov. U Amsterdamu se zatekao kako bi radio na svom najnovijem djelu. No tu je dobio ponudu zagonetnog Amerikanca da u istoj noći ukrade dvije figurice majmuna na dvije različite adrese. Isprva je postupio ispravno i odbio ponudu, no zatim ju je nepromišljeno prihvatio. Ubrzo se našao otet i osumnjičen za ubojstvo dotičnog Amerikanca, svoga poslodavca.
Manda Scott: ‘Kristalna lubanja’
Manda Scott školovala se za kirurginju-veterinarku na Sveučilištu u Glasgowu. Iako je ro?ena i obrazovana u Škotskoj, danas živi i radi u Suffolku (East Anglia). Tu je provela punih petnaest godina živeći poput svakog drugog veterinara, da bi se tek potom, nakon uspjeha i nagrada koje je primila za svoje krimiće, odrekla te profesije. Od vikend-pisca postala je spisateljica s punim radnim vremenom. Napisala je i seriju povijesnih tzv. Boudica romana, koji govore o pobuni protiv Rima 61. poslije Krista. Tu pobunu predvodi istoimeni ratni vo?a.
O djelu
Najnoviji triler Mande Scott izlazi na hrvatskom jedva nekoliko mjeseci nakon njegova izlaska na engleskom izvorniku. U njemu se miješaju proroštva iz Elizabetinog vremena s aktualnim apokaliptičnim predvi?anjima. Scott se vraća na proroštvo Maja, ponovljeno u Dresdenskom kodeksu, prema kojemu će kraj petoga (našeg) razdoblja uslijediti 21. prosinca 2012. Kako bi nam ostavili neku nadu, Maje su izrezbarili 13 lubanja i raspršili ih širom svijeta. Jedino kad se sve te lubanje skupe na jednome mjestu, svjetska će se zmija razbuditi kako bi spasila svijet od uništenja.
Stephen King: ‘Lizina priča 1-2’
Stephen Edwin King (r. 1947.) jest klasik američke i svjetske književnosti. Pisac koji je tzv. zabavnu književnost uveo na katedre za književnost. Prodao je više od 350 milijuna svojih knjiga. Proslavio se u žanru horora, no pisao je i romane-romane, čak štoviše koristio pseudonim (Richard Bachman) kako bi provjerio nije li njegov uspjeh stvar slučaja. Iskušao se kao filmski redatelj, kolumnist, glumac i producent. Zamalo je poginuo u automobilskoj nesreći. A sve je počelo tako da mu je prvi roman, koji je bacio u smeće, vratila njegova studentska ljubav i životna suputnica kako bi ga dovršio. To je bila “Carrie”, ostalo je povijest moderne kulture.
O djelu
Lisey Landon je udovica nagra?ivanog romanopisca Scotta Landona. Prihvatila se, naposljetku, čišćenja njegova radnog studija i najedanput shvatila da o čovjeku svog života nije puno razmišljala. Za neka zbivanja iz prošlosti nije htjela znati, a za druga nije ni mogla znati. U njenom se istraživanju najvoljenijeg pokojnika pojavio ludi Dooley kao svojevrsni spoznajni katalizator. Riječ je o psihološkom trileru, o dubokom poniranju u Lizinu psihu iz koje iskače nepoznata tama i pretvara je u jednu drugu i drugačiju osobu.
Mark Winegardner: ‘Kumova osveta’
Amerikanac Mark Winegardner (r. 1962. u mjestašcu Bryan, u Ohiju) stvorio je pristojnu književnu karijeru - objavio je sedam knjiga - i prije no što su ga obitelj Puzo i izdavač Random House odabrali 2002. da napiše - nastavak “Kuma”. Sada je ušao u vrh popularne kulture. Ali morao je u roku od dvije godine napisati roman ‘Kum se vraća’. I on je to učinio, prilagodivši Puzov originalni roman i bilješke svome literarnom nadahnuću.
Kritičari su hvalili njegovu sposobnost da se prilagodi svijetu Marija Puza i da iz njega izvuče za sebe samosvojna dostignuća.
O djelu
Roman “Kumova osveta” započinje snom koji sanja Michael Corleone - to više na filmu ne bi mogao biti Al Pacino, kao nekoć. U snu ga brat Fredo (kojega je dao ubiti kako se sjećaju čitatelji i filmski gledatelji) upozorava na dolazeću prijetnju njegovu životu. Istodobno, ministar pravosu?a objavljuje rat mafiji. Nezaboravni odvjetnik ‘prvoga’ kuma, Michaelova oca, dakle Tom Hagen, sreće agenta CIA-e u protestanskoj crkvi na Floridi. I doznaje da je odnekud, iz podzemne špilje pod jezerom Erie, uskrsnuo Nick Geraci. Sukob zločina i dobrote opet se obnavlja. Dobar zločinac i zločesti ‘dobrica’ su likovi koje je Puzo ostavio Winegardneru, i svima nama.
John Grisham: ‘Priziv’
John Ray Grisham (r. 1955.) stvorio je vlastiti žanr, tzv. pravnički triler, i prodao do ove godine 235 milijuna knjiga širom svijeta. Njegov je otac bio zidar i farmer. Nakon lutanja po Americi, Grisham je odrastao u gradiću Southaven u državi Mississippi. Bio je dobar igrač američkog nogometa u školskoj ekipi. Diplomirao je pravo na Pravnom fakultetu državnog Sveučilišta.
Deset godina radio je kao odvjetnik u istom Southavenu, a bavio se najviše kaznenim pravom i gra?anskim parnicama. Na listi Demokratske stranke bio je izabran za zastupnika u parlamentu iste države, Mississippi.
O djelu
Roman “Priziv” jest 21. Grishamov roman. Pojavio se na knjižnim policama širom svijeta početkom ove godine. Sadržaj: dvojica odvjetnika dobila su obeštećenje od Krane Chemicala u iznosu od 41 milijun dolara zbog bacanja toksičnih materijala u pitku vodu Bowmorea u Mississippiju. Presuda je čvrsta, no šef Kranea, moćni Carl Trudeau, odlučio ju je oboriti putem prizivnih sudova i, dakako, priziva. Slijedi žestoka borba koja se kod Grishama ne vodi samo pravnim sredstvima, rukovodi se zapravo mračnom stranom demokratskog društva.
Mario Puzo: ‘Sicilijanac’
Rijetki su pisci napisali knjigu veću od književnosti, posebice u XX. stoljeću. Prvi među rijetkima svakako je američki pisac talijanskog podrijetla Mario Puzo (1920. - 1999.). Njegov je “Kum” (1969.), prodan u nakladi većoj od 21 milijun primjeraka, stvorio čitavu jednu mitologiju oko kruga talijanskih imigranata u New Yorku, i drugdje po Americi. Ali pritom nije riječ samo o tom jednom Puzovu djelu, već i o romanima koji, tako?er, opisuju talijanski krug organiziranog kriminala iz njegova pera: o “Sicilijancu” (1984.) i “Posljednjem Donu” (1996; već ga je ranije objavio Algoritam).
To su, vjerojatno, najslavnija Puzova djela, premda i ona druga zapravo govore o istoj, spomenutoj temi. Uzme li se u obzir da je još 1964. objavio “Sretno hodočašće”, autobiografski roman o obitelji talijanskih imigranata, onda je cijeli njegov spisateljski život proveden na granici obiteljskog romana i krimića s mafijaškom odrednicom.
O djelu
“Sicilijanac” ima težinu obiteljske i mafijaške sage. On je napisan na tankoj liniji koja dijeli izmišljotinu od zbilje . Njegov je glavni protagonist sicilijanski bandit Salvatore Giuliano. Giuliana je pisac Puzo spojio u romanu sa svojim izmišljenim nasljednikom mafijaške obitelji Corleone, s Michaelom Corleoneom. Giuliana bi Corleone trebao odvesti u Ameriku. U stvarnosti to se nije moglo dogoditi zato što je stvarni Giuliani bio ubijen sa 27 godina daleke 1950. Ljudi i doga?aji koji su proslavljenog bandita doveli do takvog svršetka najviše su interesirali Puza.
Scott Smith: ‘Ruševine’
Američki pisac i scenarist Scott Smith (r. 1965. u Summitu, New Jersey) diplomirao je na glasovitom sveučilištu Columbia. Svoj prvi roman “Jednostavan plan” (A Simple Plan, 1993.) adaptirao je u filmski scenarij za koji je smjesta ‘zaradio’ nominaciju za Oskara. Na svom drugom romanu “Ruševine” radio je dugi niz godina i objavio ga tek 2006. I ovaj je roman pretvoren u film, koji je imao premijeru 4. travnja ove godine.
O djelu
Malo tko je dosad zaradio pohvalu od Stephena Kinga kao mladi pisac Smith. Upravo je King proglasio “Ruševine” najboljim horor romanom novoga, XXI. stoljeća. To se svakako odnosi na vrsnoću njegova književnog pisma, ali i na vještinu u stvaranju zastrašujuće, uznemirujuće atmosfere. Roman prati skupinu turista koji su na odmoru u Cancunu, u Meksiku, i koji odluče posjetiti ruševine drevnih Maja. Osim dva američka para, tu je i jedan Nijemac koji traga za bratom te zagonetni grčki turist. Taksist koji ih je prevezao zadnju dionicu puta upozorio ih je da su te ruševine ‘loše mjesto’.
Stef Penney: ‘Nježnost vukova’
Već svojim prvim romanom “Nježnost vukova” britanska spisateljica Penney (r. 1970.) osvojila je nagradu Costa za najbolju knjigu godine. Kako je patila od agorafobije, nije posjetila samo mjesto zbivanja - Kanadu, već je tragala za njom u britanskoj knjižnici. Prije no što se s uspjehom uhvatila ovoga romana Stef Penney se afirmirala kao scenaristica.
I time se pridružila lijepom broju uspješnih, mladih anglo-američkih romanopisaca koji su pišući za ekran prihvatili mnoge pouke za ono ‘drugo’ pisanje. Od toga imaju koristi i čitatelji, naviknuti na brze promjene radnje, mjesta i vremena zbivanja.
O djelu
Riječ je o trileru - napetici punoj atmosfere, koja se zbiva 1867. u Kanadi, u naselju Caulfield. Priču gotovo klasično otvara ubojstvo samotnog trapera Laurenta Jammeta. Leš pronalazi njegova susjeda i glavni lik romana gospo?a Ross. Postupno se otkriva da Jammetova smrt nije prva zagonetna smrt u ovoj naseobini. Za Jammetovu je smrt osumnjičen njegov prijatelj traper Parker. On je svojedobno odgojio mladunče vuka koje je nestalo...
Matthew Pearl: ‘Poeova sjena’
Mladi američki pisac Matthew Pearl (r. 1975.) polazio je Harvard - gdje je diplomirao engleski i američku književnost 1997. - a zatim je na Yaleu 2000. diplomirao pravo. Predavao je najprije književnost i kreativno pisanje, a zatim i pravo na Harvardu. Živi u Cambridgeu, Massachusetts, i radi na svom trećem romanu. Kada je 2003. debitirao romanom “Danteov klub” Dan Brown ga je imenovao ‘novom zvijezdom književne fikcije’ (roman je preveden na 30 jezika).
O djelu
Da, Poe iz naslova jest genijalni Edgar Allan Poe, autor kultnog “Gavrana” (pjesma) ili “Crnog mačka” (pripovijest). On je umro u baltimorskoj bolnici 7. listopada 1849. Imao je 40 godina. Bio je prona?en pet dana ranije u besvjesnom stanju u jednoj tamošnjoj taverni. Što je uzrokovalo njegovu smrt? Ova književno-povijesna i medicinska zagonetka navela je protagonista Pearlova romana Quentina Clarka na istragu. Clark je inače pravnik, no spreman je žrtvovati svoju karijeru za Poea. On posjećuje sva relevantna mjesta Poeova života, sreće se s njegovim ro?acima da bi došao do posve novog otkrića o smrti pisca.
Chris Ewan: ‘Vodič po Amsterdamu za dobre lopove’
Britanski pisac Chris Ewan (r. 1976.) ima životopis koji podsjeća na jednog od najboljih i najprodavanijih autora bestselera današnjice - na Johna Grishama. Naime, po formaciji Ewan je pravnik i bavi se odvjetničkom praksom na otoku Manu. Uspjeh prvoga romana kojim se proslavio zatekao ga je nespremnog. Pa ipak, on ne piše pravničke trilere poput slavnijeg Amerikanca već baš vlastite. Izdavač je najavio ‘nastavak’ njegove prve uspješnice odnosno “Vodič po Parizu za dobre lopove”.O djelu
Charlie Howard vodi dvostruki život. S jedne strane on je pisac koji piše romane o karijernom lopovu, a s druge on sam je lopov. U Amsterdamu se zatekao kako bi radio na svom najnovijem djelu. No tu je dobio ponudu zagonetnog Amerikanca da u istoj noći ukrade dvije figurice majmuna na dvije različite adrese. Isprva je postupio ispravno i odbio ponudu, no zatim ju je nepromišljeno prihvatio. Ubrzo se našao otet i osumnjičen za ubojstvo dotičnog Amerikanca, svoga poslodavca.
Manda Scott: ‘Kristalna lubanja’
Manda Scott školovala se za kirurginju-veterinarku na Sveučilištu u Glasgowu. Iako je ro?ena i obrazovana u Škotskoj, danas živi i radi u Suffolku (East Anglia). Tu je provela punih petnaest godina živeći poput svakog drugog veterinara, da bi se tek potom, nakon uspjeha i nagrada koje je primila za svoje krimiće, odrekla te profesije. Od vikend-pisca postala je spisateljica s punim radnim vremenom. Napisala je i seriju povijesnih tzv. Boudica romana, koji govore o pobuni protiv Rima 61. poslije Krista. Tu pobunu predvodi istoimeni ratni vo?a.O djelu
Najnoviji triler Mande Scott izlazi na hrvatskom jedva nekoliko mjeseci nakon njegova izlaska na engleskom izvorniku. U njemu se miješaju proroštva iz Elizabetinog vremena s aktualnim apokaliptičnim predvi?anjima. Scott se vraća na proroštvo Maja, ponovljeno u Dresdenskom kodeksu, prema kojemu će kraj petoga (našeg) razdoblja uslijediti 21. prosinca 2012. Kako bi nam ostavili neku nadu, Maje su izrezbarili 13 lubanja i raspršili ih širom svijeta. Jedino kad se sve te lubanje skupe na jednome mjestu, svjetska će se zmija razbuditi kako bi spasila svijet od uništenja.
Stephen King: ‘Lizina priča 1-2’
Stephen Edwin King (r. 1947.) jest klasik američke i svjetske književnosti. Pisac koji je tzv. zabavnu književnost uveo na katedre za književnost. Prodao je više od 350 milijuna svojih knjiga. Proslavio se u žanru horora, no pisao je i romane-romane, čak štoviše koristio pseudonim (Richard Bachman) kako bi provjerio nije li njegov uspjeh stvar slučaja. Iskušao se kao filmski redatelj, kolumnist, glumac i producent. Zamalo je poginuo u automobilskoj nesreći. A sve je počelo tako da mu je prvi roman, koji je bacio u smeće, vratila njegova studentska ljubav i životna suputnica kako bi ga dovršio. To je bila “Carrie”, ostalo je povijest moderne kulture.O djelu
Lisey Landon je udovica nagra?ivanog romanopisca Scotta Landona. Prihvatila se, naposljetku, čišćenja njegova radnog studija i najedanput shvatila da o čovjeku svog života nije puno razmišljala. Za neka zbivanja iz prošlosti nije htjela znati, a za druga nije ni mogla znati. U njenom se istraživanju najvoljenijeg pokojnika pojavio ludi Dooley kao svojevrsni spoznajni katalizator. Riječ je o psihološkom trileru, o dubokom poniranju u Lizinu psihu iz koje iskače nepoznata tama i pretvara je u jednu drugu i drugačiju osobu.
Mark Winegardner: ‘Kumova osveta’
Amerikanac Mark Winegardner (r. 1962. u mjestašcu Bryan, u Ohiju) stvorio je pristojnu književnu karijeru - objavio je sedam knjiga - i prije no što su ga obitelj Puzo i izdavač Random House odabrali 2002. da napiše - nastavak “Kuma”. Sada je ušao u vrh popularne kulture. Ali morao je u roku od dvije godine napisati roman ‘Kum se vraća’. I on je to učinio, prilagodivši Puzov originalni roman i bilješke svome literarnom nadahnuću. Kritičari su hvalili njegovu sposobnost da se prilagodi svijetu Marija Puza i da iz njega izvuče za sebe samosvojna dostignuća.
O djelu
Roman “Kumova osveta” započinje snom koji sanja Michael Corleone - to više na filmu ne bi mogao biti Al Pacino, kao nekoć. U snu ga brat Fredo (kojega je dao ubiti kako se sjećaju čitatelji i filmski gledatelji) upozorava na dolazeću prijetnju njegovu životu. Istodobno, ministar pravosu?a objavljuje rat mafiji. Nezaboravni odvjetnik ‘prvoga’ kuma, Michaelova oca, dakle Tom Hagen, sreće agenta CIA-e u protestanskoj crkvi na Floridi. I doznaje da je odnekud, iz podzemne špilje pod jezerom Erie, uskrsnuo Nick Geraci. Sukob zločina i dobrote opet se obnavlja. Dobar zločinac i zločesti ‘dobrica’ su likovi koje je Puzo ostavio Winegardneru, i svima nama.
John Grisham: ‘Priziv’
John Ray Grisham (r. 1955.) stvorio je vlastiti žanr, tzv. pravnički triler, i prodao do ove godine 235 milijuna knjiga širom svijeta. Njegov je otac bio zidar i farmer. Nakon lutanja po Americi, Grisham je odrastao u gradiću Southaven u državi Mississippi. Bio je dobar igrač američkog nogometa u školskoj ekipi. Diplomirao je pravo na Pravnom fakultetu državnog Sveučilišta. Deset godina radio je kao odvjetnik u istom Southavenu, a bavio se najviše kaznenim pravom i gra?anskim parnicama. Na listi Demokratske stranke bio je izabran za zastupnika u parlamentu iste države, Mississippi.
O djelu
Roman “Priziv” jest 21. Grishamov roman. Pojavio se na knjižnim policama širom svijeta početkom ove godine. Sadržaj: dvojica odvjetnika dobila su obeštećenje od Krane Chemicala u iznosu od 41 milijun dolara zbog bacanja toksičnih materijala u pitku vodu Bowmorea u Mississippiju. Presuda je čvrsta, no šef Kranea, moćni Carl Trudeau, odlučio ju je oboriti putem prizivnih sudova i, dakako, priziva. Slijedi žestoka borba koja se kod Grishama ne vodi samo pravnim sredstvima, rukovodi se zapravo mračnom stranom demokratskog društva.
bglavac
edin.kecanovic
