ANTON PAVLOVIČ ČEHOV

 

 

Glasoviti ruski književnik Anton Pavlovič Čehov svojim je dramskim djelima Galeb, Tri sestre, Ujak Vanja, Ivanovi Višnjik označio početak moderne dramaturgije. 

Njegove su drame i danas okosnica repertoara svjetskih pozornica.

  

 Premijera Galeba doživjela fjasko

 

Čehov je umro je u 45-oj godini u njemačkom lječilištu Badenweileru.

Budući da je bio i liječnik, o svome se dvojnom djelovanju duhovito izrazio:

"Medicina je moja zakonita žena, a književnost ljubavnica.

Kad se zasitim jedne, provedem noć s drugom".

 Čehov je književnosti više dao, dok su mu lječnička praksa i bavljenje prirodnim znanostima pomogli u kreiranju dramskih likova i sadržaju pripovijedaka.

Stvarao je brzo pa je u kratkom životnom vijeku napisao golem broj humoreski i pripovijesti. Sa 16 godina objavljena je prva njegova zbirka novela Šarene priče.

 

Čehov se mukotrpno probijao u mladosti i osjećao je odgovornost pred vlastitom darovitošću.

Zbog toga je prerađivao svoje rukopise, križao ih ili odbacivao. Rukovodio se načelom kako se "vještina pisanja sastoji u vještini brisanja onoga što je loše napisano".

 Stepa, Oluja, Ana oko vrata, Dama sa psićem, Činovnikova smrt, Čovjek u futroli, tek je nekoliko naslova najpoznatijih Čehovljevih novela.

Njima je svojstveno isto autorovo majstorstvo da u najkraćim potezima dade samo ono bitno, izbjegavajući suvišne opise i razvučenost.

U tome je "tajna" što djela Antona Pavloviča Čehova nisu strana ni čitatelju XXI. stoljeća.

 

Anton Pavlovič Čehov, bronca, Park Angiolina Opatija, 2003.

 

Komemoracija u Badenweileru 1908.

 

 

Posljednje počivalište