Član mlabos

Upisao:

mlabos

OBJAVLJENO:

Dogodilo se na današnji dan...19. svibnja 1893.

Dogodilo se na današnji dan...19. svibnja 1893.
Đuro Pilar hrvatski geolog, sveučilišni profesor, prvi profesor astronomije na zagrebačkom sveučilištu, rektor Sveučilišta, putopisac
S tarotom svaki dan Čarobnjački tarot

 

Đuro Pilar

Đuro Pilar (Slavonski Brod, 22. travnja 1846. - Zagreb, 19. svibnja 1893.), hrvatski geolog, sveučilišni profesor, prvi profesor astronomije na zagrebačkom sveučilištu, rektor Sveučilišta, putopisac

Uz ime Đure Pilara obično se nalaze pobliže oznake: geolog, univerzitetski profesor u Zagrebu; bavio se geologijom, paleontologijom i tektonikom.

Bio je znanstvenik koji je svojim geološkim istraživanjima osjetno pridonio poznavanju promjena na Zemljinoj kori i donio sasvim novu teoriju o djelovanju unutrašnjih sila Zemlje.

No, uz sve ovo on je itekako zadužio i hrvatsku astronomiju 19. stoljeća.

Rodio se 22. travnja 1846. godine u Slavonskom Brodu, u vrijeme kada je diljem Europe vjera u vrijednost i potrebu proučavanja prirodnih znanosti počela polako utirati čovječanstvu novi put.

Otac mu je bio kovač u Brodu, po narodnosti Čeh.

Đuro Pilar je pučku školu završio u rodnom gradu, a gimnaziju u Osijeku i Zagrebu, da bi s 20 godina bio mladi erudit sa znanjem njemačkog, francuskog, engleskog, talijanskog, ruskog i češkog jezika.

Ujesen 1866. godine nalazimo ga u Bruxellesu na sveučilištu gdje ubrzano studira filozofiju, da bi dvije godine kasnije, u dobi od 22 godine, doktorirao, uz obvezu da još cijele školske godine 1868/69. nastavi rad u fizikalnom i kemijskom laboratoriju.

Dana 28. lipnja 1869. godine polučuje docenturu i proglašen je "članom sveučilišta".

Iste godine tiskana je u Bruxellesu njegova radnja o revoluciji zemaljske kore, a dokaz njezine vrijednosti i zanimljivosti je prijevod tiskan u Washingtonu 1877. godine.

Iako je radnja iz predmeta opće geologije i njome je već zacrtan put budućega hrvatskog znamenitog geologa, nije zanemariva činjenica da već tada nalazimo kod Pilara ne samo zavidno astronomsko znanje, već i očitu sklonost prema astronomiji.

Kako o ovoj knjizi piše Kišpatić, Pilar je predočio faze u razvoju Zemlje u skladu s tada poznatim astronomskim činjenicama.

Počinje s atrakcijom, govori o plinovitom stanju nebeskih tjelesa i izvodi razvoj tih nebeskih tjelesa i njihovih trabanata (pratilac, satelit) te razmatra razvoj Sunčevog sustava i same Zemlje.

Pilar je iz Bruxellesa otišao u Pariz, u kojem je boravio devet mjeseci školske godine 1869/70. i stekao znanja iz mineralogije, radio u kemijskom laboratoriju i pohađao paleontološka i geološka predavanja.

O Uskrsu godine 1870. otišao je s članovima pariškoga geološkog društva u sjevernu Francusku i sudjelovao pri geološkom istraživanju sjeveroistočnog dijela Francuske do Namura u Belgiji.

http://os-djpilar-sb.skole.hr/upload/os-djpilar-sb/album/49/large_img_14054.jpg

Osnovna škola "Đuro Pilar" Slavonski Brod

Za vrijeme njegova školovanja, u Zagrebu se dosta radilo na razvijanju prirodnih znanosti.

Tako godine 1866. Narodni muzej postaje Zemaljskim zavodom.

Godine 1867. Spiridon Brusina preuzima kao pristav upravu prirodoslovnoga dijela Narodnoga zemaljskog muzeja u Zagrebu.

Zagrebački prijatelji nagovorili su Đuru Pilara, mladog i sposobnog znanstvenika da se poglavito posveti geologiji kako bi mogao pomoći razvoju moderne hrvatske geologije.

On je ovaj zadatak prihvatio i cijeli život posvetio tom cilju.

Vratio se u Zagreb, u dobi od 24 godine i 29. srpnja 1870. imenovan je upraviteljem Mineraloško - geološkog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu, a 1875. i profesorom za mineralogiju i geologiju na Zagrebačkom sveučilištu.

 http://www.mdc.hr/UserFiles/image/fotke%20za%20vijesti/demetrova.JPG

Još od vremena studija u Bruxellesu, omiljena Pilarova tema bila je ekscentričnost zemaljske osi.

Ovu Zemljinu posebnost on, naravno, nije koristio samo u užem astronomskom smislu, nego je raspravljao o utjecaju te ekscentričnosti na različitu razdiobu topline na jednoj i drugoj polukugli i nagomilavanju većeg leda oko jednog pola nego oko drugoga.

Napisao je više radova o uzrocima oleđivanja.

Ženio se dva puta.

Prva žena, Klementina Crnadak, rodila mu je sina Ivu, koji je radio kao odvjetnik u Tuzli; druga žena, Filipina Reiss, rodila mu je tri kćeri.

Pilar je u Brodu 1881. i 1884. biran za narodnog zastupnika.

http://www.plsavez.hr/files/data/27/kuce.folder/planinarski-dom-djuro-pilar.jpg

Planinarski dom »Đuro Pilar«

Planinarenja je u nas naravno bilo i prije, ali tek osnutkom društva počelo je sustavno bavljenje tom aktivnosti.

Začetnik, pokretač svega, bio je Đuro Pilar.