Član mlabos

Upisao:

mlabos

OBJAVLJENO:

Dogodilo se na današnji dan...19. svibnja 1893.

Dogodilo se na današnji dan...19. svibnja 1893.
Đuro Pilar hrvatski geolog, sveučilišni profesor, prvi profesor astronomije na zagrebačkom sveučilištu, rektor Sveučilišta, putopisac

 

Đuro Pilar

Đuro Pilar (Slavonski Brod, 22. travnja 1846. - Zagreb, 19. svibnja 1893.), hrvatski geolog, sveučilišni profesor, prvi profesor astronomije na zagrebačkom sveučilištu, rektor Sveučilišta, putopisac

Uz ime Đure Pilara obično se nalaze pobliže oznake: geolog, univerzitetski profesor u Zagrebu; bavio se geologijom, paleontologijom i tektonikom.

Bio je znanstvenik koji je svojim geološkim istraživanjima osjetno pridonio poznavanju promjena na Zemljinoj kori i donio sasvim novu teoriju o djelovanju unutrašnjih sila Zemlje.

No, uz sve ovo on je itekako zadužio i hrvatsku astronomiju 19. stoljeća.

Rodio se 22. travnja 1846. godine u Slavonskom Brodu, u vrijeme kada je diljem Europe vjera u vrijednost i potrebu proučavanja prirodnih znanosti počela polako utirati čovječanstvu novi put.

Otac mu je bio kovač u Brodu, po narodnosti Čeh.

Đuro Pilar je pučku školu završio u rodnom gradu, a gimnaziju u Osijeku i Zagrebu, da bi s 20 godina bio mladi erudit sa znanjem njemačkog, francuskog, engleskog, talijanskog, ruskog i češkog jezika.

Ujesen 1866. godine nalazimo ga u Bruxellesu na sveučilištu gdje ubrzano studira filozofiju, da bi dvije godine kasnije, u dobi od 22 godine, doktorirao, uz obvezu da još cijele školske godine 1868/69. nastavi rad u fizikalnom i kemijskom laboratoriju.

Dana 28. lipnja 1869. godine polučuje docenturu i proglašen je "članom sveučilišta".

Iste godine tiskana je u Bruxellesu njegova radnja o revoluciji zemaljske kore, a dokaz njezine vrijednosti i zanimljivosti je prijevod tiskan u Washingtonu 1877. godine.

Iako je radnja iz predmeta opće geologije i njome je već zacrtan put budućega hrvatskog znamenitog geologa, nije zanemariva činjenica da već tada nalazimo kod Pilara ne samo zavidno astronomsko znanje, već i očitu sklonost prema astronomiji.

Kako o ovoj knjizi piše Kišpatić, Pilar je predočio faze u razvoju Zemlje u skladu s tada poznatim astronomskim činjenicama.

Počinje s atrakcijom, govori o plinovitom stanju nebeskih tjelesa i izvodi razvoj tih nebeskih tjelesa i njihovih trabanata (pratilac, satelit) te razmatra razvoj Sunčevog sustava i same Zemlje.

Pilar je iz Bruxellesa otišao u Pariz, u kojem je boravio devet mjeseci školske godine 1869/70. i stekao znanja iz mineralogije, radio u kemijskom laboratoriju i pohađao paleontološka i geološka predavanja.

O Uskrsu godine 1870. otišao je s članovima pariškoga geološkog društva u sjevernu Francusku i sudjelovao pri geološkom istraživanju sjeveroistočnog dijela Francuske do Namura u Belgiji.

http://os-djpilar-sb.skole.hr/upload/os-djpilar-sb/album/49/large_img_14054.jpg

Osnovna škola "Đuro Pilar" Slavonski Brod

Za vrijeme njegova školovanja, u Zagrebu se dosta radilo na razvijanju prirodnih znanosti.

Tako godine 1866. Narodni muzej postaje Zemaljskim zavodom.

Godine 1867. Spiridon Brusina preuzima kao pristav upravu prirodoslovnoga dijela Narodnoga zemaljskog muzeja u Zagrebu.

Zagrebački prijatelji nagovorili su Đuru Pilara, mladog i sposobnog znanstvenika da se poglavito posveti geologiji kako bi mogao pomoći razvoju moderne hrvatske geologije.

On je ovaj zadatak prihvatio i cijeli život posvetio tom cilju.

Vratio se u Zagreb, u dobi od 24 godine i 29. srpnja 1870. imenovan je upraviteljem Mineraloško - geološkog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu, a 1875. i profesorom za mineralogiju i geologiju na Zagrebačkom sveučilištu.

 http://www.mdc.hr/UserFiles/image/fotke%20za%20vijesti/demetrova.JPG

Još od vremena studija u Bruxellesu, omiljena Pilarova tema bila je ekscentričnost zemaljske osi.

Ovu Zemljinu posebnost on, naravno, nije koristio samo u užem astronomskom smislu, nego je raspravljao o utjecaju te ekscentričnosti na različitu razdiobu topline na jednoj i drugoj polukugli i nagomilavanju većeg leda oko jednog pola nego oko drugoga.

Napisao je više radova o uzrocima oleđivanja.

Ženio se dva puta.

Prva žena, Klementina Crnadak, rodila mu je sina Ivu, koji je radio kao odvjetnik u Tuzli; druga žena, Filipina Reiss, rodila mu je tri kćeri.

Pilar je u Brodu 1881. i 1884. biran za narodnog zastupnika.

http://www.plsavez.hr/files/data/27/kuce.folder/planinarski-dom-djuro-pilar.jpg

Planinarski dom »Đuro Pilar«

Planinarenja je u nas naravno bilo i prije, ali tek osnutkom društva počelo je sustavno bavljenje tom aktivnosti.

Začetnik, pokretač svega, bio je Đuro Pilar.