Član mlabos

Upisao:

mlabos

OBJAVLJENO:

Dogodilo se na današnji dan...12. listopada 1492.

Dogodilo se na današnji dan...12. listopada 1492.
Dana 12. listopada 1492. godine Kristofor Kolumbo otkriva Ameriku
Objavite i Vi sadržaj na Magicusu Upute za unos sadržaja Editiranje postojećih članaka

 

Kristofor Kolumbo

 

Kolumbo se iskrcava na Bahamima

Kristofor Kolumbo (tal.: Cristoforo Colombo, špa.: Cristóbal Colón, por.: Cristóvão Colombo, latinizirano: Columbus)

(Genova, između 25. kolovoza i 31. listopada 1451. - Valladolid, 20. svibnja 1506.), istraživač i trgovac koji je preplovio Atlantski ocean i doplovio do Amerike.

Kristofor odlazi u novi svijet

Godine 1492. slavni pomorac Kristofor Kolumbo krenuo je iz španjolske luke Palos de la Frontera na put kojim se nadao pronaći pomorski put do Indije. Plovio je pod zastavom Kastilje, dijela Španjolske.

Kada je tražio pomoć za put kojeg je rezultat bilo otkriće Amerike, odbili su ga svi europski dvorovi.

Pomogli su mu jedino Židovi koji su nabavili novac za ekspediciju te za uzvrat bili nagrađeni prvim izvještajem o Americi.

Dana 12. listopada 1492. godine Kristofor Kolumbo otkriva Ameriku i iskrcava se na otok San Salvador u Bahamskom arhipelagu.

1607. godine kolonizatori osnivaju prvo stalno naselje u Jamestownu, Virginia.

Nedavno (2004). je objavljena fotografija kutije koja sadrži ostatke Kristofora Kolumba s ugraviranim tekstom na starom španjolskom "Ovdje počivaju kosti Kristofora Kolumba, prvog admirala i pronalazača Novog Svijeta".

Posmrtni ostaci oca i sina, kao i brata glasovitog pomorca, Diega Kolumba koji su iskopani u rujnu prošle godine u Santiponceu, nedaleko Seville, preneseni su na sveučilište u Granadi, gdje će se ispitivati do početka zime.

Stručnjaci će sada uzeti uzorak kosti radi ispitivanja koje bi moglo trajati nekoliko mjeseci, kako bi se potvrdilo da truplo koje se čuva u katedrali u Sevilli doista pripada Kristoforu Kolumbu.

Europa u vrijeme Kolumba

Teško je shvatiti Kristofora Kolumba ako ne znamo u kojem je vremenu živio. XV. st. smatra se stoljećem promjena i mnogih događaja koji su uticali na Europsko društvo.

Mnogi od ovih događaja su bili sukobi između katolika i muslimana.

Događaj koji je najviše uticao na Europu u XV. st. je pad Carigrada u ruke Osmanskog Carstva. Carigrad je bio glavni grad Bizanta stoljećima i bio je važno središte trgovine između Azije i Europe.

1453. godine Osmansko Carstvo, koje je već osvojilo veliki dio jugoistočne Europe, prekinulo je trgovinu Europe s istokom.

Europljani su još uvijek mogli kupovati Azijske proizvode u gradovima kao što je Aleksandrija u Egiptu.

Tako su Europljani odlučili naći drugi put za direktno trgovanje s Azijom.

U suštini, Europske kraljice i kraljevi su uvidjeli da će im trgovina sa Azijom donijeti veliki profit i da je veoma bitna.

Prva Europska nacija koja je počela aktivno tražiti put do Azije je bio Portugal.

Portugalci su već bili počeli istraživati Afriku 1400., a 1415. godine su otkrili sjevernu Afriku i zaposjeli muslimanski komercijalni grad Ceutuna Gibraltarovom moreuzu.

Ovaj grad je Portugalcima pomogao pri razvoju trgovine s Afrikom, kojom su do tog vremena dominirali muslimani.

Pod prismotrom kraljevića Henrika Navigatora, koji je osnovao školu navigacije u južnom Portugalu, nedugo nakon osvajanja Ceute, Portugalci su počeli istraživati zapadnu obalu Afrike nadajući se da će naći put do Azije ploveći oko južnog dijela kontinenta.

Ostale nacije, koje nisu željeli zaostajati za Portugalcima, su također počeli sponzorirati ekspedicije.

U ovom svijetu punom uzbuđenja istraživanja i novim pronalascima rođen je Kristofor Kolumbo.

Kolumbov brod