Član mlabos

Upisao:

mlabos

OBJAVLJENO:

Dogodilo se na današnji dan...12. kolovoza 1750.

Dogodilo se na današnji dan...12. kolovoza 1750.
Matija Petar Katančić, hrvatski književnik i latinist, sveučilišni profesor poetike, arheologije i numizmatike te knjižnički kustos.

Matija Petar Katančić

Matija Petar Katančić (Valpovo, 12. kolovoza 1750. - Budim, 24. svibnja 1825.), hrvatski književnik i latinist, sveučilišni profesor poetike, arheologije i numizmatike te knjižnički kustos.

Studirao je bogoslovlje i estetiku u Budimu. Kao mlad ušao je u franjevce. Dugo je godina bio profesorom u Osijeku, Zagrebu i Pešti.

Na potonjem je sveučilištu predavao arheologiju.

Prevoditelj je prvog cjelovito tiskanog Svetog pisma na hrvatski jezik. Prijevod je objavljen 1831. prvi put.

Katančić je u književnosti bio predstavnik kasnog pseudoklasičnog pjesništva.

Hvalospjeve piše po ugledu na Horacija, a pastirske pjesme po ugledu na grčko i rimsko bukolsko pjesništvo.

Njegove prigodničarske latinske pjesme, napisane po uzoru na Horacija i izdane skupa s njegovim hrvatskim pjesmama u zbirci Jesenski plodovi (Fructus autumnales, 1791.), pokazuju da je bio temeljito klasički obrazovan ite da je bio izvrstan verzifikator.

Bivajući izvrstnim poznavateljem klasične grčke i rimske književnosti, pokušavao je unijeti u jezik i latinske metričke oblike, odnosno stvoriti umjetničke pjesme prema latinskim uzorima.

U raspravi Kratka bilješka o prozodiji ilirskoga jezika (Brevis in prosodiam Illyricae linguae animadversio, 1791.) dao je nekoliko zanimljivih metričkih obrazaca po ugledu na stare klasike, pokazavši izvrsno poznavanje grčke i rimske mitologije i književnosti.

U svojoj drugoj književnoteorijskoj raspravi, pod naslovom Knjižica o ilirskom pjesništvu izvedena po zakonima estetike (De poesi Illyrica libellus ad leges aestheticae exactus, 1817.) prvi razmatra hrvatsku književnost s estetičkog stajališta.

Tvorac je prve arheološke rasprave u Hrvata, Rasprava o miljokazu (Dissertatio de columna milliaria), u kojoj opisuje rimski miljokaz pronađen kod Osijeka.

Smatra ga se dijelom budimskog kruga hrvatskih franjevačkih pisaca, zajedno sa Marijanom Jaićem, Mihovilom Radnićem, Lovrom Bračuljevićem, Grgurom Ćevapovićem, Grgurom Peštalićem, Emerikom Pavićem, Stjepanom Vilovim i ostalima, koji je uvelike pridonio razvitku kulture Hrvata u Ugarskoj u 18. i 19. stoljeću.

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba

METODE

MAGAZIN

MAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuMAGIFON - Životne promjene, sudbinaPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NE

BRZI CHAT

  • Član webmasterwebmaster

    molim javite ako problem i dalje postoji...

  • Član webmasterwebmaster

    molim probajte sad u Chrome-u... naime, kod promjena koje su napravljene prosli tjedan, nisam napravio jedan detalj koji je kod nekih korisnika mogao uzrokovati problem... kod vecine je stvar radila, ali je kod nekih, eto zapelo :-)

  • Član iridairida

    eto vidiš...istraži dalje problem s chromeom

  • Član ShadowOfSoulShadowOfSoul

    evo, preko IE mi sve ide

  • Član ShadowOfSoulShadowOfSoul

    samo ga mogu staviti u naslov komentara

Cijeli Chat

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info

Sajam Mystic