Uz sve to djeca najčešće konzumiraju razne grickalice, hranu s nogu, gazirane napitke i slatkiše, a cjelovite zdrave obroke nerijetko preskaču. No, djecu osnovnoškolske dobi ne može se kriviti za takvo ponašanje, jer pravilnu prehranu djeca moraju usvojiti od vlastitih roditelja. Pravilna prehrana nešto je čemu se dijete treba naučiti, ono se ne rađa sa sviješću da grickalice i gazirani sokovi utječu loše na zdravlje, tvrdi nutriciolog na Odjelu za prehranu Kliničke bolnice Osijek, dr. sc. Marko Lukić, dipl. inž.
Lukić kao stručnjak ističe kako je pretilost kompleksna pojava te, uz nepravilnu prehranu, mnogi čimbenici utječu na nju, počevši od genetskih, psiholoških i socio-ekonomskih. Logično je da će se djeca čiji su roditelji skloni debljanju i sama, zbog genetskih razloga, lakše udebljati, a psihičko stanje djeteta i sredina u kojoj ono odraste također imaju velik utjecaj na hranu koju će dijete poželjeti konzumirati.

- Prehrana treba biti način života kako djeci, tako i svakom čovjeku. Od najranije dobi roditelji trebaju kontrolirati, koliko je to moguće, kako, koliko i čime se njihova djeca hrane te im usaditi pravilne prehrambene navike. Djeca se neće pravilno hraniti ako im se ne nametne takva prehrana, sasvim je normalno da će osmogodišnjak radije posegnuti za čipsom, čokoladom ili krofnom negoli za kuhanim povrćem ili pirjanim mesom, kaže nutriciolog.

Prehrani u školskim kuhinjama osječke osnovne škole poklanjaju mnogo pažnje, o čemu svjedoči i sudjelovanje dr. Lukića na mnogim tribinama i predavanjima o pravilnoj prehrani u osnovnim školama, no ravnatelji i kuharice u školama nerijetko kao problem navode to što djeca odbijaju jesti ono što im se ponudi kao zdrava hrana.

- Ne postoji hrana koja je zdrava ili nezdrava. U školskim se kuhinjama može posluživati sve, no ono što je najbitnije jest kako je to što se poslužuje pripremljeno i u kojoj količini, odnosno koliko često se nudi djeci. Te bi tri smjernice trebao svaki čovjek imati na umu kada se radi o prehrani. Raznovrsna, šarolika prehrana, bogatstvo što svježijih i što manje termički tretiranih namirnica koje se izmjenjuju u jelovniku dopušta da se nekada pojede i ono što mališani najviše vole: pizzu, hamburger, krumpiriće i slično. Ako se takva hrana ne jede prečesto, primjerice dva puta mjesečno, ne može naškoditi, zaključuje dr. Lukić.

Anja GUBICA