Privitak je iz knjige "Kineska studija" dr. Colina Campbella, .....najsveobuhvatniji studij o prehrani ikada napisan i preveden, o kojoj Dean Ornish, dr. med., Osnivač i predsjednik Istraživačkog instituta za preventivnu medicinu, kaže.....Na polju znanosti o prehrani svi polaze od T. Colina Campbella, koji je jedan od velikana tog područja. Ovo je jedna od najvažnijih knjiga o prehrani ikada napisanih. Čitanje ove knjige može vam spasiti život..
Iako je složeno napisana knjiga se čita vrlo lako, plijeni pažnju od početka do kraja.
Dr. Champbell nas usmjerava na prehranu namirnicama biljnog porijekla, a posebno naglašava da nema nikakvog smisla vjerovati da izolirane hranjive tvari u obliku dodataka prehrani, mogu zamijeniti cjelovite namirnice, jer mnoštvo hranjivih sastojaka ne djeluju svaki za sebe, nego sinergijski, a organizam ih uzima ili odbacuje prema potrebi.
Ovdje se može "skinuti" knjiga u pdf formatu. http://www.4shared.com/document/8VAtiu_9/Colin_Campbell_-_Kineska_studi.html
Ne određuje nas ono što nam se događa nego kako mi na to reagiramo.
Ja prihvaćam ove ideje i prelazim na prehranu prema principima iz knjige Colina Campbella.
A Ti!?
Lijepi ozdrav
Drago
Dr. T. Colin Campbell, profesor emeritus prehrambene biokemije na Sveučilištu Cornell, voditelj je 'Kineske studije', jedne od najopsežnijih studija ljudske prehrane svih vremena, i autor istoimene knjige. Po mnogima, ovo je jedna od najvažnijih knjiga o prehrani ikad napisana. Priča je to o revolucionarnoj istraživačkoj studiji koja pruža odgovore koje liječnici, znanstvenici i zdravstveno osviješteni djelatnici odavna traže. Utemeljena na pedantnim višegodišnjim istraživanjima, pruža iznenađujuće odgovore na najvažnija prehrambena pitanja našeg vremena. Čitava duga i plodna karijera dr. Campbella bila je povezana s istraživanjem kancerogenih spojeva i bjelančevina.
……. „Bjelančevine iz prehrane pokazale su se toliko moćnima u svom djelovanju da smo mogli pokrenuti i zaustaviti rast raka samo mijenjanjem konzumirane količine. Neočekivano je bilo i to što su takav utjecaj pokazivale samo bjelančevine životinjskog porijekla, uključujući i kazein, koji čini 87% bjelančevina kravljeg mlijeka.“ 'Kineska studija', koji traje još i danas je jasno pokazala da su ljudi koji su jeli najviše hrane životinjskog porijekla imali najviše stope raka i kroničnih bolesti, te da je čak i relativno malen unos takve hrane bio povezan sa štetnim učincima. Jasno i predivno napisana od strane jednog od najuglednijih autoriteta za prehranu, Kineska studija predstavlja veliku prekretnicu u našem razumijevanju zdravlja.
Iz knjige „ Kineska studija“ dr.sc.T. Colin Campbell
……………..Kroz sav taj rad uvidio sam da su koristi od prehrane namirnicama biljnog porijekla daleko raznovrsnije i impresivnije od bilo kojeg lijeka ili kirurgije koji se koriste u medicinskoj praksi.
Bolesti srca, rak, dijabetes, moždani udar i hipertenzija,artritis, katarakte, Alzheimerova bolest, impotencija i razne vrste drugih kroničnih bolesti u velikom broju slučajeva mogu se spriječiti. Te bolesti, koje se obično javljaju sa starenjem i degeneracijom tkiva, ubijaju većinu nas prije vremena.
Osim toga, danas postoje dojmljivi dokazi koji pokazuju da je tijek razvoja uznapredovalih srčanih bolesti, nekih tipova relativno uznapredovalog raka, dijabetesa i nekoliko drugih degenerativnih bolesti moguće obrnuti prehranom.
Sjećam se vremena kad su moji nadređeni s nepovjerenjem primali dokaze da je prehrana, na primjer, u stanju prevenirati srčane bolesti i žestoko negirali njenu sposobnost da preokrene razvoj tih bolesti kad su već uznapredovale.
Ali dokaze više nije moguće ignorirali. Oni pojedinci u znanstvenoj zajednici ili medicini koji ne dopuštaju takve ideje nisu samo tvrdoglavi, neodgovorni su.
Jedna od 'uzbudljivijih' koristi od kvalitetne prehrane je prevencija bolesti za koje se smatra da su rezultat genetskih predispozicija. Danas znamo da uglavnom možemo izbjeći te «genetske» bolesti čak i ako imamo gen (ili gene) koji je odgovoran za neku bolest. Međutim, financiranje genetskih istraživanja nastavlja sve brže rasti zbog uvjerenja da su određeni geni odgovorni za javljanje određenih bolesti, u nadi da ćemo nekako biti u stanju «isključiti» te opasne gene. Programi za odnose s javnošću farmaceutskih kompanija sada nam oslikavaju budućnost u kojoj će svatko od nas imati osobnu iskaznicu s katalogom svih naših dobrih i loših gena. Od nas se očekuje da ćemo s tom karticom odlaziti kod liječnika po recept za jednu pilulu koja će suzbijati naše loše gene. Čisto sumnjam da će se ta čuda ikada ostvariti, a ako i bude pokušaja oni će imati ozbiljne neželjene posljedice.
Te futurističke sanjarije zasjenjuju pristupačna, djelotvorna zdravstvena rješenja koja već postoje - rješenja utemeljena na prehrani.
…….
Pravilna prehrana ne samo što sprječava bolesti nego stvara zdravlje i osjećaj dobrobiti, kako tjelesne tako i mentalne. Neki sportaši svjetske klase, poput „čeličnog čovjeka" Davea Scolta, trkačkih zvijezda Carla Lewisa i Edwina Mosesa, slavne tenisačice Martine Navratilove, svjetskog šampiona u hrvanju Chrisa Campbella (nismo u srodstvu) i šezdesetosmogodišnje maralonke Ruth Heidrich otkrili su da im konzumiranje biljne prehrane siromašne mastima daje značajnu prednost u rezultatima.
Za medicinski establišment to ne bi trebala biti neka novost. Još prije sto godina profesor Russell Chittenden, slavni, uspješni istraživač prehrane s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Yale, istražio je utječe li hranjenje biljnom hranom na fizičke sposobnosti njegovih studenata." Neke je studente, kolege nastavnike i sebe hranio biljnom hranom i testirao tjelesne sposobnosti. Dobio je iste rezultate kao i naši štakori gotovo stoljeće kasnije - i bili su jednako spektakularni.
Postavlja se i pitanje naše pretjerane ovisnosti o lijekovima i kirurgiji u kontroli našeg zdravlja.
U svom najjednostavnijem obliku, hranjenje na pravilan način velikim bi dijelom uklonilo enormne troškove korištenja lijekova, kao i njihove nuspojave. Manji broj ljudi trebao bi voditi duge i skupe bitke s kroničnim bolestima u bolnicama za svojih posljednjih godina života. Troškovi zdravstvene skrbi smanjili bi se, medicinske pogreške bi se prorijedile dok bi broj prerano umrlih drastično pao. Ukratko, naš zdravstveni sustav konačno bi štitio i promicao naše zdravlje čemu bi i trebao služiti.
…………………..
Prošao sam izvanredan put, to je sigurno. Bezbroj me puta zapanjilo ono što sam naučio. Volio bih da su moja obitelj i drugi oko nas sredinom 1900-ih mogli imati te informacije o hrani i zdravlju koje imamo danas. Da smo ih imali, moj je otac mogao spriječiti ili izliječiti bolest srca. Mogao je upoznati mog najmlađeg sina, njegovog imenjaka, koji surađuje sa mnom na ovoj knjizi. Mogao je poživjeti nekoliko godina duže i kvalitetnije.
Moj put u znanosti tijekom proteklih četrdeset i pet godina uvjerio me da je sada hitnije nego ikad pokazati kako ljudi mogu izbjeći te tragedije.
Znanost je ovdje i mora se objaviti. Ne možemo dopustiti da se status-quo nesmetano nastavi i promatrati kako naši najdraži nepotrebno pate. Vrijeme je da ustanemo, pročistimo zrak i preuzmemo kontrolu nad našim zdravljem.
Pravilnom prehranom možete:
živjeti dulje, izgledati i osjećati se mlađe, imati više energije, izgubiti kilograme, sniziti kolesterol u krvi, spriječiti, pa čak i izliječiti bolest srca, umanjiti rizik od raka prostate, dojke i drugih vrsta raka, sačuvati vaš vid u starijoj životnoj dobi, spriječiti i liječiti dijabetes, izbjeći kirurgiju u mnogim slučajevima, uvelike smanjiti potrebu za farmaceutskim lijekovima, održati vaše kosti čvrstima, izbjeći impotenciju, izbjeći moždani udar, spriječiti bubrežne kamence, sačuvati vašu bebu od dijabetesa tipa 1, ublažiti opstipaciju, sniziti krvni tlak, izbjeći Alzheimerovu bolest, pobijediti artritis i više od toga... Ovo su samo neke od koristi i u svima njima možete uživati. Cijena?
Jednostavno- promjena vaše prehrane. Ne vjerujem da je ikada bilo lako ili relativno bez napora postići tako važne koristi.
Dao sam vam uzorak dokaza i ispričao o putu koji me doveo do mojih zaključaka.
Osam principa hrane i zdravlja
PRINCIP BR 1
Prehrana predstavlja kombinirane aktivnosti bezbrojnih hranjivih tvari. Cjelina je veća od zbroja njenih dijelova.
Krivo upućeni mogu hvaliti koristi od pojedine hranjive tvari ili spoja, ali takvo razmišljanje previše je pojednostavljeno. Naš je organizam naučio iskorištavati spojeve u hrani u paketu u kojem se javljaju, odbacujući jedne i koristeći druge prema potrebi. Ne postoji način da to dovoljno naglasim, budući da je to temelj razumijevanja što znači kvalitetna prehrana.
PRINCIP BR. 2
Vitaminski dodaci nisu panaceja za dobro zdravlje.
S obzirom da prehrana funkcionira kao beskrajno kompleksan biokemijski sustav koji uključuje tisuće spojeva i tisuće učinaka na vaše zdravlje, nema baš mnogo smisla vjerovati da izolirane hranjive tvari u obliku dodataka prehrani mogu zamijeniti cjelovite namirnice.
Dodaci prehrani neće dovesti do dugotrajnog zdravlja,a mogu uzrokovati nepredviđene nuspojave. Osim toga, oni koji se oslanjaju na dodatke odgađaju korisnu i dugotrajnu promjenu prehrane. Nije stvar u tome da te hranjive tvari nisu važne. Važne su - ali samo kad se konzumiraju kao hrana, ne kao dodaci. Izoliranje hranjivih tvari i pokušaji da se postignu koristi jednake onima od cjelovitih namirnica otkrivaju neznanje o funkcioniranju prehrane u tijelu.
Uvjeren sam da ćemo, kako vrijeme bude prolazilo, nastaviti «otkrivati» da je oslanjanje na upotrebu dodataka s izoliranim hranjivim tvarima za održanje zdravlja, uz konzumiranje uobičajene zapadne prehrane, ne samo bacanje novca, nego i potencijalno opasno.
PRINCIP BR. 3
U životinjskim namirnicama nema doslovno ni jedne hranjive tvari kojom biljke nisu bogatije.
Po definiciji, da bi neka tvar iz hrane bila esencijalna hranjiva tvar, mora ispunjavati dva zahtjeva: tvar mora biti nužna za zdravo funkcioniranje čovjeka i mora biti nešto što naša tijela ne mogu stvarati sama.
Postoje četiri hranjive tvari koje se nalaze u životinjskim namirnicama i koje biljne namirnice, u većini slučajeva, ne sadrže: kolesterol i vitamini A, D i B12 . Troje od toga su neesencijalne hranjive tvari. Kao što je već objašnjeno, naša tijela prirodno sama proizvode kolesterol. Vitamin A brzo nastaje u našim tijelima iz beta karotena, a vitamin D nastaje u našim tijelima ako jednostavno izlažemo kožu Sunčevoj svjetlosti u trajanju od otprilike petnaest minuta svakih nekoliko dana. Oba ta vitamina su otrovna ako se dodaju u velikim količinama. Veći problem je vitamin B12. Istraživanja su uvjerljivo pokazala da biljke koje se uzgajaju na zdravom tlu koje sadrži potrebnu koncentraciju B12 lako apsorbiraju tu hranjivu tvar. Međutim, biljkama uzgojenim na «beživotnom» tlu može nedostajati vitamina B12 .
PRINCIP BR. 4
Geni sami po sebi ne odlučuju o bolesti. Geni djeluju samo kroz aktivaciju, ili ekspresiju, a prehrana igra presudnu ulogu u određivanju hoće li doći do ekspresije dobrih ili loših gena.
Pitanje: što točno dovodi do toga da neki geni ostanu uspavani, dok se drugi eksprimiraju?
Odgovor: okolina, ponajviše - prehrana.
Ponovno ću iskoristiti prethodnu analogiju: zgodno je zamisliti gene kao sjeme. Kao što svaki dobar vrtlar zna, sjeme neće izrasti u biljke ako nema hranjivima bogato tlo, vodu i Sunčevu svjetlost. Tako ni geni neće biti eksprimirani nemaju li odgovarajući okoliš. U našem tijelu prehrana predstavlja faktor okoliša koji određuje aktivnost gena. U mojoj istraživačkoj skupini uvidjeli smo da loše gene možemo uključiti i isključiti jednostavnom prilagodbom unosa životinjskih bjelančevina.
PRINCIP BR. 5
Prehrana može u velikoj mjeri kontrolirati štetne učinke otrovnih kemikalija.
Eksperimentalne studije pokazale su da su akrilamid, umjetna sladila, nitrozamini, nitriti, Alar, heterociklički amini i aflatoksin povezani s rakom.
Postoji široko uvriježeno shvaćanje da je rak uzrokovan toksičnim spojevima koji u opasnim količinama ulaze u naš organizam. Primjerice, ljudi često navode brigu za zdravlje kako bi opravdah svoje protivljenje pumpanju životinja na farmama antibioticima i hormonima. Pretpostavka je da bi meso bilo sigurno kad ne bi sadržavalo te neprirodne kemikalije.
…………………
U praktičnom pogledu ne činite mnogo za svoje zdravlje ako umjesto konvencionalne govedine koja je napumpana kemikalijama jedete ekološki uzgojenu govedinu. Ekološka govedina može biti marginalno zdravija, ali nikada ne bih ustvrdio da je siguran izbor. Oba tipa govedine imaju sličan profil hranjivih tvari.
Nije loše o ovom principu razmišljati na drugi način: kroničnoj bolesti kao što je rak potrebne su godine da se razvije. Obično se na naslovnim stranicama nađu one kemikalije koje iniciraju rak. Međutim, ono što ne dospije na naslovnice je činjenica da se proces bolesti nastavlja dugo nakon inicijacije, a tijekom faze promocije može se ubrzati ili suspregnuti pomoću prehrane. Drugim riječima, prehrana u prvom redu određuje hoće li bolest ikada nanijeti štetu.
PRINCIP BR. 6
Ista prehrana koja sprječava bolest u njenim ranim stadijima ( prije dijagnoze), također može zaustaviti ili liječiti bolest u njenim kasnijim stadijima ( nakon dijagnoze )
Vrijedi ponoviti da je kroničnim bolestima potrebno nekoliko godina da se razviju.
Na primjer, općenito se smatra da rak dojke može biti iniciran u adolescenciji, a da ne postane zamjetan sve do poslije menopauze! Zato je lako moguće da imamo mnogo sredovječnih žena koje žive s rakom dojke iniciranim u njihovim tinejdžcrskim godinama koji neće postati detektabilan sve do nakon menopauze}
Implikacija je fatalističko shvaćanje da se kasnije u životu malo toga može učiniti. Znači li to da bi te žene trebale početi pušiti i jesti više pohanih odrezaka zato što im je sudbina ionako zapečaćena? Sto da radimo, s obzirom da mnogi medu nama možda već imaju iniciranu kroničnu bolest koja vreba u našim tijelima, čekajući da za koje desetljeće eksplodira?
Kao što smo vidjeli u trećem poglavlju, rak koji je kod pokusnih životinja već iniciran i raste može se usporiti, zaustaviti, pa čak i liječiti kvalitetnom prehranom. Na našu sreću, ista kvalitetna prehrana maksimizira zdravlje u svakom stadiju bolesti. Kod ljudi vidjeli smo rezultate istraživanja koji pokazuju da prehrana cjelovitim namirnicama biljnog podrijetla liječi uznapredovale bolesti srca, pomaže pretilim osobama da sićanu kilograme a dijabetičarima da prestanu uzimati lijekove i vrate se normalnijem životu kakav su vodili prije dijabetesa. Istraživanja su također pokazala da se uznapredovali melanom, smrtonosan oblik raka kože, može ublažiti ili liječiti promjenom načina života.15
Naravno, za neke se bolesti čini da su ireverzibilne. Autoimune bolesti možda su najstrašnije jer jednom kad se tijelo okrene protiv sebe taj proces može postati nezaustavljiv.
Pa ipak, začudo, čak je i neke od tih bolesti moguće usporiti ili ublažiti prehranom. Sjetite se istraživanja koje je pokazalo da čak i dijabetičari tipa 1 mogu smanjiti potrebe za lijekovima jedu li pravu hranu. Dokazi također pokazuju da se reumatski artritis može usporiti prehranom, kao i multipla skleroza.
Vjerujem da 'jedan dekagram prevencije vrijedi kilogram liječenja, te što osoba ranije u životu počne jesti kvalitetne namirnice, to će njeno zdravlje biti bolje. Ali i kod onih koji su već suočeni s teretom bolesti ne smijemo zaboraviti da prehrana još uvijek može igrati važnu ulogu.
PRINCIP BR. 7
Prehrana koja je zaista korisna za jednu kroničnu bolest poboljšat će zdravlje i kod svih drugih.
Dok sam pokušavao objaviti ovu knjigu sastao sam se s urednicom jedne velike izdavačke kuće i objasnio joj svoju namjeru da organiziram poglavlja prema konkretnim bolestima i u njima povezem prehranu s određenim zdravstvenim tegobama i njihovim grupama. Urednica me otprilike upitala: «Možete li izraditi konkretne planove prehrane kako ne bi sva poglavlja imala iste preporuke?« Drugim riječima, mogu li čitateljima preporučiti da se hrane na određen način za bolesti srca, a na neki drugi način za dijabetes? Time se podrazumijevalo, naravno, da isti plan prehrane za mnoge bolesti jednostavno ne zvuči dovoljno privlačno, nema dobru «prođu».
Možda to jest dobar marketing, ali nije 'dobra znanost. Kako sam sve više otkrivao o biokemijskim procesima raznih bolesti uvidio sam i da te bolesti imaju mnogo toga zajedničkog. Zbog tih impresivnih zajedničkih elemenata jedino razumno za očekivati je da ista, kvalitetna prehrana potiče zdravlje i sprječava bolest u svim slučajevima.
Čak i ako je prehrana cjelovitim biljnim namirnicama djelotvornija u liječenju bolesti srca nego raka mozga možete biti sigurni da takva prehrana neće zaustavljajući jednu bolest poticati neku drugu. Nikada neće biti «loša». Ta ista kvalitetna prehrana može samo pomoći u svim slučajevima.
Zato se bojim da nemam drukčiju, privlačniju formulu za svaku pojedinu bolest.
Imam samo jedan recept u pogledu prehrane. Ali umjesto da budem očajan zbog njenog utjecaja na prodaju moje knjige radije sam i dalje ushićen što vam mogu prenijeti koliko su hrana i zdravlje zapravo jednostavni. Ovo je prilika da se raščisti velik dio nevjerojatne konfuzije u javnosti. Jednostavno rečeno, bez obzira o kojoj se bolesti radi, svoje zdravlje možete dovesti na najbolju razinu uz pomoć jednostavne prehrane.
PRINCIP BR. 8
Kvalitetna prehrana stvara zdravlje na svim područjima našeg života. Svi su dijelovi međusobno povezani.
U novije vrijeme velika se pozornost poklanja «holističkom» zdravlju. Taj koncept različitim ljudima može značiti razne stvari. Mnogi sva «altcrnativna» liječenja i aktivnosti trpaju u taj koncept, pa tako holističko zdravlje podrazumijeva akupresuru, akupunkturu, liječenje biljem, meditaciju, vitaminske dodatke, tretmane kod kiropraktičara, jogu, aromaterapiju, feng shui, masažu, pa čak i terapiju zvukom.
Koncepcijski, vjerujem u holističko zdravlje, ali ne kao krilaticu za sve nekonvencionalne i često nedokazane načine liječenja. Hrana i prehrana, na primjer, od primarne su važnosti za naše zdravlje. Proces jedenja možda je najintimniji susret koji imamo s našim svijetom: proces je to u kojem ono što jedemo postaje dio našeg tijela. Ali druga iskustva također su važna, poput tjelesne aktivnosti, emocionalnog i mentalnog zdravlja te dobrobiti našeg okoliša. Uključivanje različitih sfera u naš koncept zdravlja važno je zato što su sve one međusobno povezane.
To je doista holistički koncept.
Sinergija između prehrane i tjelesne aktivnosti izuzetno je važna, dokaz je da ta dva dijela života nisu međusobno odvojena. Kvalitetna prehrana i redovito vježbanje u kombinaciji osobi jamče bolje zdravlje od zbroja svakog dijela uzetog zasebno.
Svi znamo da tjelesna aktivnost utječe na emocionalno i mentalno blagostanje.
Mnogo se govorilo o utjecaju tjelesne aktivnosti na razne spojeve u našem tijelu,
koji pak utječu na naše raspoloženje i koncentraciju. A nagrada u vidu poboljšanog emocionalnog stanja i veće mentalne budnosti pruža samopouzdanje i motivaciju da se počastimo optimalnom prehranom, što učvršćuje cijeli ciklus.
Oni koji su zadovoljni sobom i osjećaju se dobro prije će poštovati svoje zdravlje držeći se kvalitetne prehrane.
Ponekad ljudi te različite dijelove svojih života pokušavaju koristiti jedne protiv drugih. Pitaju me mogu li loše prehrambene navike poništiti time što su trkači.
Odgovor je - ne. Koristi i rizici od prehrane od presudne su važnosti i imaju veću težinu nego koristi i rizici od drugih aktivnosti. Osim toga, zašto bi bilo tko pokušavao uravnotežiti koristi i rizike kada može imati sve koristi koje će djelovati zajedno? Također me pitaju da li je neka opažena korist za zdravlje rezultat vježbanja ili dobre prehrane. To je, na kraju krajeva, čisto akademsko pitanje.
Činjenica je da su te dvije sfere našeg života usko isprepletene, a ono što je važno jest da sve djeluje zajedrio, poboljšavajući ili narušavajući zdravlje.
Osim toga, ispada da ukoliko se hranimo na način koji najbolje pogoduje zdravlju nas samih time ujedno pogodujemo najboljem zdravlju Planeta. Hraneći se cjelovitim namirnicama biljnog podrijetla trošimo manje vode, manje zemlje, manje resursa te stvaramo manje zagađenja i nanosimo manje patnji našim životinjama na farmama. John Robbins učinio je najviše kako bi to pitanje dospjelo u prvi plan američke svijesti, pa toplo preporučujem da pročitate njegovu knjigu The Food Revolution.
Naš izbor prehrane ima nevjerojatan učinak ne samo na naš metabolizam nego i na inicijaciju, promociju, pa čak i liječenje bolesti, na našu energiju, našu tjelesnu aktivnost, naše emocionalno i mentalno blagostanje, kao i na naš okoliš.
Sve te naizgled odvojene sfere usko su isprepletene.
Spomenuo sam mudrost prirode na mnogim mjestima u ovoj knjizi. Naučio sam snagu mehanizama prirodnog svijeta. To je čudesna mreža zdravlja, od molekula i ljudi, do drugih životinja, šuma, oceana i zraka koji udišemo. To je priroda na djelu, od mikroskopskog do makroskopskog.
KOGA JE UOPĆE BRIGA?
Principi koje sam ukratko iznio u ovom poglavlju započeli su, što se mene tiče, s usko fokusiranim pitanjem o prehrani i raku kod štakora, a zatim rasli u konstantno rastući svemir pitanja o zdravlju ljudi i društva diljem svijeta. U velikoj mjeri principi iz ovog poglavlja odgovori su na dalekosežna pitanja koja sam si morao postaviti tijekom svoje karijere.
Primjenjivost tih principa ne treba podcijeniti. Što je najvažnije, oni pomažu u smanjivanju zbunjenosti javnosti u pogledu hrane i zdravlja. Posljednje pomodnosti, najnoviji naslovi i rezultati nedavnih studija stavljeni su u koristan kontekst. Nema potrebe da skočimo iz naših naslonjača svaki put kad neki spoj proglase kancerogenim, svaki put kad se na policama nađe nova knjiga o prehrani ili svaki put kada neki naslov na sav glas razglašava o rješavanju bolesti uz pomoć genetskih istraživanja.
Jednostavno rečeno, možemo se opustiti. Napokon možemo s olakšanjem odahnuti i zavaliti se u naslonjač. Možemo se, osim toga, inteligentnije baviti znanošću i postavljati bolja pitanja zato što imamo pouzdan okvir koji povezuje prehranu i zdravlje.
U praksi, nova otkrića možemo interpretirati sa širim kontekstom na umu. Uz ta novo interpretirana otkrića možemo obogaćivati ili mijenjati naš izvorni okvir i ulagati novac i resurse tamo gdje su najpotrebniji za poboljšanje zdravlja našeg društva.
Koristi od razumijevanja tih principa dalekosežne su i velike kako za pojedince tako i za društva, naše životinje i naš planet.
KAKO JESTI?
Jelo bi trebalo biti ugodno i bezbrižno iskustvo i ne bi se trebalo oslanjati na uskraćivanje.
Neophodno je zadržati jednostavnost želimo li uživati u našoj hrani.
Jedno od veselijih otkrića iz gomile prehrambenih istraživanja na koja sam naišao jest da su kvalitetna hrana i dobro zdravlje jednostavni. Biologija odnosa hrane i zdravlja izvanredno je kompleksna, ali poruka je i dalje jednostavna.
Preporuke iz objavljene literature toliko su jednostavne da ih mogu iznijeti u jednoj rečenici: jedite cjelovite, biljne namirnice, uz minimalnu potrošnju rafiniranih namirnica, dodatne soli i dodatnih masti.
DODACI PREHRANI
…… uzimanje dodataka s vitaminom B12 , i možda vitaminom D za ljude koji provode većinu vremena u zatvorenom prostoru i/ili žive u sjevernim podnebljima. Što se tiče vitamina D, ne bi trebalo prelaziti preporučenu dnevnu dozu.
To je to. To je ono za što je znanost o prehrani utvrdila da je u skladu s optimalnim zdravljem i najnižom učestalošću bolesti srca, raka, pretilosti i mnogih drugih zapadnih bolesti.
ŠTO ZNAČI SVESTI NA MINIMUM? TREBA LI POTPUNO IZBACITI MESO?
Rezultati Kineske studije pokazuju da što je postotak životinjskih namirnica u prehrani niži, veća je korist za zdravlje - čak i kad se taj postotak smanji s 10% na 0% kalorija. Stoga nije nerazumno pretpostaviti da je optimalan postotak životinjskih proizvoda NULA, barem za one koji imaju predispozicije za degenerativne bolesti.
Međutim, to nije apsolutno dokazano. Svakako je točno da se većina koristi za zdravlje ostvaruje pri vrlo niskim razinama životinjskih namirnica, ali većim od nule.
Moj je savjet da pokušate izbaciti sve proizvode životinjskog podrijetla iz vaše prehrane, ali da ne budete time opsjednuti. Ako ukusna juha od povrća sadrži pileći temeljac, ili ako velika štruca integralnog pšeničnog kruha sadrži malu količinu jaja, ne brinite. Te su količine, najvjerojatnije, nutritivno nevažne. Što je još važnije, mogućnost da budete opušteni kad se radi o vrlo malim količinama životinjskih namirnica
Iako preporučujem da se ne brinete zbog malih količina životinjskih proizvoda u vašoj prehrani, to ne znači da predlažem da namjerno nastojite uključiti male količine mesa u svoju svakodnevnu prehranu. Moja je preporuka da nastojite izbjegavati sve proizvode životinjskog podrijetla.
POSTOJE IZVRSNI RAZLOZI DA IDETE DO KRAJA
Kao prvo, pridržavanje ovakve prehrane zahtijeva radikalnu promjenu u vašem stavu o hrani. Teže je učiniti to napola. Ako računate na proizvode životinjskog porijekla jest ćete ih i gotovo sigurno ćete jesti više nego što biste trebali.
Kao drugo, osjećat ćete se prikraćeni. Umjesto da na svoje nove prehrambene navike gledate kao na mogućnost da jedete koje god biljne namirnice želite, imat ćete osjećaj da se morate ograničavati, što dugoročno otežava ostanak na takvoj prehrani.
…………………………………………..
bglavac
irida
