Claudia Castillo, 30-godišnja Kolumbijka, majka dvoje djece, prva je bolesnica kojoj je transplantiran dušnik uzgojen u laboratoriju. 

Ona je upravo ušla u povijest medicine kao prva pacijentica kojoj je transplantiran cijeli organ prethodno uzgojen korištenjem njezinih vlastitih matičnih stanica, a stručnjaci kažu kako je tim zahvatom otvoreno novo revolucionarno razdoblje u kirurgiji, u kojem će se moći popraviti istrošeni dijelovi tijela korištenjem vlastitih nadomjestaka.

Claudiji Castillo liječnici su zamijenili dušnik koji joj je bio oštećen nakon tuberkuloze zbog koje joj je kolabiralo jedno plućno krilo, što joj je praktički onemogućavalo disanje.

Organ uzgojen u laboratoriju sveučilišta u Bristolu, transplantiran je u njezin prsni koš prošlog lipnja u Kliničkoj bolnici u Barceloni.

Četiri mjeseca kasnije ona se mogla penjati uza stube, ići na ples i brinuti se za svoju djecu, dakle, obavljati aktivnosti koje su prije operacije bile nezamislive.

Smanjen rizik od raka

Claudia Castillo se nakon operacije potpuno oporavila upravo stoga jer nije morala uzimati jake lijekove protiv odbacivanja organa, ali ima i manji rizik da će oboljeti od raka ili se suočiti s drugim posljedicama s kojima se bore oni kojima je presađen tuđi organ.

Umjetno uzgojeni dušnik

Gospođa Castillo je tako prešla i drugu medicinsku prepreku postavši prva bolesnica kojoj je transplantiran organ bez potrebe za korištenjem snažnih imunosupresivnih lijekova koji sprječavaju odbacivanje organa.

Liječnici su, naime, riješili problem odbacivanja organa tako što su uzgajali njezine vlastite matične stanice koristeći dušnik donora kao nekakav mehanički okvir. Krvni testovi koji su zatim uslijedili nisu pokazivali tendenciju odbacivanja mjesecima nakon obavljenog kirurškog zahvata.

Claudia Castillo prije operacije

Govoreći o rezultatima ove operacije na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Londonu, prof. Martin Birchall, otorinolaringolog sa Sveučilišta u Bristolu, koji je sudjelovao u cijelom postupku, kazao je:

- Ovo je tek početak. Mislim da će se od sada potpuno promijeniti način razmišljanja o kirurgiji, zdravlju i bolesti.

 Dodao je kako će već za dvadeset godina biti razvijene operativne tehnike kojima će se moći zamijeniti organi oštećeni bolešću korištenjem vlastitih tkiva i organa uzgojenih u loboratoriju, uvjeren kako smo na početku jedne nove kirurške ere.

Na redu i drugi organi

Profesor Birchall je kazao kako će se najprije razvijati tehnike uzgoja drugih šupljih organa kao što su crijevo, mokraćni mjehur i reproduktivni sustav, a zatim bi se mogla razvijati i tehnika uzgoja solidnih organa poput srca, jetre i bubrega.

Svi ti organi imaju svoj prirodni okvir unutar kojeg se nove stanice mogu razvijati, kazao je, ali za takav razvoj kirurških tehnika bit će nužne posebne jedinice u bolnicama u kojima će se uzgajati stanice.

Cilj je razviti terapiju koja će se moći rutinski primjenjivati na tisućama pacijenata. Na ovom slučaju sudjelovala su četiri tima istraživača, pod vodstvom prof. Paola Macchiarinija iz Kliničke bolnice i drugih akademskih centara u Španjolskoj, Italiji i Velikoj Britaniji.

Javorka Luetić

Nada za sve oboljele Ovakva bi operacija bila rješenje za više od 3000 pacijenata kojima su uništeni dušnik i bronhi u Europi i za desetke tisuće onih kojima bi zbog bolesti trebalo zamijeniti grkljan. U Velikoj Britaniji svake godine umre više od 1000 bolesnika koji čekaju na transplantaciju nekog organa, što znanstvenike potiče na istraživanje novih načina liječenja i dobivanja organa za transplantaciju. Ako se ova tehnologija uzgajanja organa pokaže uspješnom, darivanje više neće biti potrebno.

‘Osjećam se odlično’ Prije operacije Claudia je bila invalid i nije mogla brinuti za svoju djecu Johana (15) i Isabelle (4). Deset dana nakon zahvata izišla je iz bolnice, a prekjučer je kazala: - Liječnici su mi dali šansu da se vratim normalnom životu i sada opet uživam sa svojom djecom i obitelji. Osjećam se odlično, mogu raditi sve što sam mogla i prije bolesti, ići na posao, i nadam se da će ovakva operacija moći usrećiti i mnoge druge ljude.” www.slobodnadalmacija.hr