Kao odgovor na inicijativu Prijatelja životinja, da se u Saboru progura prijedlog zabrane proizvodnje i korištenja plastičnih vrećica, s protuargumentima javio se prof.dr. Igor Čatlić, autor knjige Tehnika, zaštita okoliša i zdravlja.
Prof. Čatlić smatra važnim upozoriti na lažne podatke iz kolajuće internetske prezetnacije koja upozorava na posljedice korištenja polietilenskih vrećica u svijetu, pa i kod nas.
Počinje sa razbijanjem iluzije da će se izbacivanjem plastičnih vrećica riješiti problem zagađenja. Vrećice od kojeg god materijala načinjene završit će u prirodi jer ih tamo baca čovjek. Promoviranje platnenih vrećica Čatlić smatra podvalom pojedinaca koji žele profitirati na njihovoj proizvodnji iza koje stoji pustošenje obradivih površina i zapošljavanje jeftine radne snage u tzv. sweatshopovima. Plastične vrećice možda 'troše' naftu, ali se isto tako mogu izrađivati prirodnog plina, kukuruza ili šećerne trske.
Nadalje, kalkulacija prema kojoj se tvrdi "kada bi samo svaki peti građanin Hrvatske prestao koristiti plastične vrećice, sljedeća bi generacija u prirodi zatekla 199 588 400 000 (~ 200 milijardi) vrećica manje", također se proglašava manipulatorskom i netočom, jer uz računicu da se kropenom supstitucijom tjedno uštedi 6 vrećica dolazi se do brojke od 99 792 000 000, što je iznos koliko bi ukupno svi Hrvati tijekom svojeg životnog vijeka ostavili vrećica na Zemlji.
| Što s vrećicama? |
| - mogu se preklopiti i višekratno koristiti kao i platnene - može se u njih staviti vlažni sadržaj - mogu se iskoristiti kao sekundarna vrećica za odlaganje smeća u kontejnere - mogu se sakupljati i reciklirati za nove namjene - mogu se energijski oporabiti (spaliti). Gore bez ostatka a ogrjevna moć im je viša od one kamenog ugljena. - ne treba ih prati kao platnene (energija, deterdženti). |
Kad se govori o reciklaži i ovdje postoje netočnosti, tvrdi profesor. Na 'uvriježeno mišljenje' (američka statistika) kako prerada jedne tone vrećica stoji 20 000 kn, a dobiveni reciklat vrijedi samo 160 kn" ide podatak da će Hrvatska plaćati 550 kuna za jednu tonu sakupljene plastike. Ako se spali oslobađa se velika količina energije. Izgaranjem 1 kg polietilena razvoja se toplina od oko 45,5 tisuća kJ.
Što se alternativnog pristupa biorazgradivim vrećicama tiče, one su dobrodošla alternativa samo na papiru, naime, njihova razgradnja na odlagalištima traje duže od norme (2-3 mjeseca), prilikom čega se oslobađaju štetni plinovi, dok polietilenske vrećice zbog spore razgradnje na tlo djeluju stabilizirajuće!
| www.Net.hr/ekonet |
| 16.07.2008. |
bglavac
edin.kecanovic
