PITAGORA

Rođen: 28. travnja 580. godine prije Krista u Samosu, Ionija
Umro: 500. godine prije Krista u Metapontumu, Lucnia

 

Kvadrat nad hipotenuzom jednak je zbroju kvadrata nad katetama.

Taj zakon jedan je od najpoznatijih matematičkih poučaka, a objasnio ga je slavni grčki matematičar i filozof Pitagora.

Iako su sačuvana dva Pitagorina životopisa, o životu tog velikog grčkog znanstvenika malo se zna. Gotovo svaki tekst o Pitagori navodi druge godine njegova rođenja i smrti. S datumima je još teže. Prema jednom izvoru rođen je 28. travnja 580. godine prije Krista na maloazijskom otoku Samosu.

Mladost provodi na Polikratovu dvoru, pod čijom je vlašću došlo do blagostanja i procvata znanosti i umjetnosti na tom otoku.

Kasnije odlazi u Milet, putuje po Grčkoj i Egiptu da bi zatim u južnoj Italiji osnovao svoju filozofsko-znanstvenu školu koja živi poput sekte.

Pored nadahnutih filozofskih i znanstvenih zamisli razvija i neke protudemokratske ideje, zbog čega je omražen u narodu, pa je prisiljen pobjeći u Metapont gdje oko 500. godine i umire.

Predmet proučavanja pitagorejaca su ponajprije astronomija, glazba i matematika. U središtu se svemira nalazi vatra (iz čega će kasnije izrasti prva, Aristarhova heliocentrična teorija - sunce je središte svemira), a materiju cijepaju na geometrijski oblikovane atome.

U matematici su brojevi ono prvo i najvažnije. Proučavanje svemira vodi ih do zaključka da u cijelom svemiru vlada red brojeva. Brojevi su nepromjenjivi, stalni, oni su počelo prirode.

Pitagorejci su i u ljudskim osobinama vidjeli utjecaj brojeva. Otuda nastaje i mistika i simbolika brojeva, u kojoj kao savršen, na počasno mjesto, stavljaju broj 10.

Prigodom akustičkih pokusa, Pitagora otkriva iznenađujući sklad brojeva koji skriva svijet zvukova i harmonije. Sav taj svijet dade se izraziti brojevima.

Unatoč mnogim praznovjericama koje sadrži pitagorizam, može se zaključiti da je Pitagora stvorio originalni filozofsko-znanstveni sustav zanimljiv i u doba današnjih znanstvenih spoznaja.

On je, osim toga, začetnik teorijske matematike, koja je do tada bila tek tehnička disciplina korisna u svakodnevnom životu, a njegovo sustavno proučavanje akustike začetak je eksperimentalne fizike.