DONESEN USTAV REPUBLIKE HRVATSKE

22. prosinca - U devet sati na današnji dan 1990. na jarbolu  ispred Sabora Republike Hrvatske na Markovu trgu u Zagrebu zalepršala je nova službena zastava Republike Hrvatske: povijesna hrvatska trobojnica s grbom ili krunom od pet drevnih hrvatskih grbova.

U Saboru je vrlo svečano: mjesta je malo za sve uzvanike koji očekuju proglašenje novog hrvatskog Ustava, prvog ustava nakon slobodnih izbora i višestranačja i prvog demokratskog ustava u povijesti Hrvatske.

Točno u 10 sati počinje svečanost proglašenja Ustava. Cijela Hrvatska je u Sabornici, na Markovu trgu, ili ispred televizora.

Donošenje Ustava Republike Hrvatske izniman je povijesni čin, stoga što ovaj Ustav označuje konačan raskid s komunističkim, jednostranačkim sustavom i zbog toga što on čini temelj u izgradnji pune nacionalno-državne suverenosti Hrvatske - naglašava u svečanom govoru predsjednik Republike  doktor Franjo Tuđman i nastavlja: ...Novim Ustavom Hrvatska se ustavnopravno u potpunosti svrstava u krug suverenih europskih demokratskih država, kojima je civilizacijski i povijesno uvijek pripadala...

Riječito o tome govori i sadržaj Ustava. Primjerice: Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država...
Vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana...pripadnicima svih naroda i manjina jamči se sloboda izražavanja narodonosne pripadnosti, slobodno služenje svojim jezikom, pismom i kulturna autonomija...

 

Čovjekova sloboda i osobnost nepovredivi su...
Međutim, hrvatska samosvojnost, politička nezavisnost, pluralizam, kao i druge demokratske tekovine modernog svijeta, nisu se uklapale u hegemonističke težnje beogradskog režima.

Jugoslavija je bila pred konačnim, povijesnim slomom, a srbo-četničke horde i njihova Jugoslavenska narodna armija nastojale su zaustaviti demokratske procese oružjem.

U teškim godinama koje su slijedile Hrvatska je morala krvlju braniti svoju samostalnost, samosvojnost i pravo da postane moderna, punopravna članica svjetske zajednice.

Međutim, politička praksa i međunarodne okolnosti pokazale su da su u prvom hrvatskom Ustavu nužne nadopune i neka drukčija rješenja.

Hrvatska je predsjednički sustav zamijenila parlametarnim i tako zakoračila u parlamentarnu demokraciju. Najviše tijelo vlasti Hrvatski državni sabor nosi sada ime Hrvatski sabor.

http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/