HERMAN BOLLE
Graditelj Herman Bolle bio je Nijemac koji živio i radio u Zagrebu.
Došao je u Zagreb nakon susreta s Kršnjavim i Strossmayerom u Italiji.
Počeo je obnovu crkve svetog Marka pa zatim izgradnju đakovačke katedrale.
Oboje je radio prema nacrtima svojega učitelja Schmidta. No, za restauraciju zagrebačke katedrale sam je napravio nacrte.
Najviše je došla do izražaja njegova historicizacija i gotizacija, takozvana čistoća stila. Bolle je kompletno promijenio arhitekturu katedrale i tornjeva te unutrašnjosti.
Bolle ispred katedrale
Važna je i njegova uloga u urbanističkome oblikovanju Zagreba druge polovice 19. stoljeća. Grad je u to vrijeme naglo mijenjao svoj lik, iz provincijskoga gradića prerastao je u važno urbano središte s ocjenama dobro organiziranog srednjoeuropskoga grada.
Bolle tako projektira skladnu i kvalitetnu zgradu Muzeja za umjetnost i obrt i s njom ujedno određuje i mjeru trga, njegov budući izgled.
Također, krasna neorenesansna arhitektura Mirogoja daje pečat gradu i spaja ga u cjelinu.
Svojim stambenim zgradama Bolle ne želi mijenjati grad, već ga dograditi i oplemeniti.
Unatoč historicističkom obličju, njegove kuće su lijepe, otmjene i prozračne.
Dok je radio na zagrebačkoj katedrali, koja je ostala njegov najpopularniji rad, Bolle je krajnjom brižljivošću dizajnirao svaku pojedinost.
Od njega su mnogo naučili brojni stolari, rezbari, klesari... Osim toga, potaknuo je osnivanje Obrtne škole i bio joj prvi ravnatelj, a ona je i do danas ostala važna za stvaranje jake tradicije zagrebačkih obrta.
Unatoč polemikama koje se i danas vode glede njegova rada, Bolle je nesumnjivo ostavio golem restauratorski i graditeljski opus s prepoznatljivim značajkama europske arhitekture.
irida
bglavac
