Ime grada Zagreba prvi puta se pojavljuje 1134 u dokumentu koji se odnosi na utemeljenje zagrebacke nadbiskupije od 1094 godine. Mnogi smatraju da ime grada dolazi od hrvatskoga glagola "zagrabiti" koje ima svoje porijeklo u jednoj jako vaznoj hrvatskoj legendi. Prema toj legendi hrvatski Ban predvodio je svoju zednu vojsku kroz pusto podrucje. On je onda zabio svoje sablje u tlo i voda je potekla tako da je on komandirao vojnicima da nastave kopati kako bi dosli do vode. Ova legenda je bila podrzavana dugo vremena od samih znanstvenika buduci da grad lezi na podzemnim nalazistima vode ili koji su grabe pa da je tako grad dobio ime. Drugi opeta smatraju da je grad Zagreb dobio ime po svome geografskome polozaju da je iza brijega dakle da je "za breg". Medutim prema jednoj drugoj takoder jako vaznoj hrvatskoj legendi gradski vladar je bio zedan i on je naredio djevojci imenom Manda da uzme vode sa Mandusevca koji je danas fontana na Trgu Bana Jelacica uzimajuci recenicu : "Zagrabi Mando,zagrabi!"

Za vrijeme austrougarske uprave Zagreb se zvao Agram medutim evo vec stoljecima postoji kao Zagreb. Moj sin Vlaho( Ezra) prvi puta je cuo o imenu svoga grada u skoli kada je isao u prvi razred, u osnovnoj skoli na Tresnjevci.

o njegovom radu i zivotu

On se rodio u Zagrebu 25 oktobra 1856 a umro je takoder u Zagrebu 24 prosinca 1936. Bio je nas najpoznatiji paleontolog i arheolog. Studirao je paleontologiju u Zurichu. Kasnije je presao u Munchen gdje mu je profesor bio Karl Zittel svjetski poznati ekspert u podrucju anatomije i paleontologije. Odbranio je doktorat u Tubingenu 1879 godine sa temom koja je bila u relaciji sa fosilima riba. U koleboraciji sa arheologom Durom Pilarom otpoceo je istrazivanje Medvjedice. Kurator je Hrvatskog Nacionalnog muzeja. Predavac je na FF u Zagrebu gdje predaje paleontologiju nizih kukaca. Gorjanovic je otkrio, klasificirao, sistematizirao veliki broj novih vrsta fosiliziranih riba. 1899 na bregu Husnjak na Medvjedici kraj grada Krapine pronasao je vrlo bogato nalaziste neardentalskoga covjeka. On ga je nazvao homo primigenius a predstavlja jednog pretka modernoga covjeka. Kasnije je taj tip klasificiran kao Homo neandhertalensis. 1895 on je takoder uzeo novoizumljeni rentgenski stroj pa je x-zracenje upotrijebio za analizu strukture kostiju fosila. rezultate ovih istrazivanja publicirao je 1906 godine pod naslovom O diluvijskom covjeku iz Krapine i ovaj je rad prvi puta stampan u Wiesbadenu. Ova knjiga toliko je vazna da je neki jako uticajni ljudi smatraju jednim od najznacajnijih radova iz podrucja paleontologije covjeka na svijetu. Publicirao je vise od 23o znanstvenih radova, nekoliko vrlo znacajnih geoloskih mapa, bio je clan 9 stranih znanstvenih asocijacija kao i nase Akademije.

zlatan gavrilovic kovac