Sibenik

Zapadno od Sibenika nalazi se Kornatski arhipelag sa negdje oko 150 otoka i morskom povrsinom od oko 320 kvadratnih kilometara stvarajuci tako najgusci arhipelag na citavom Mediteranu. U svijetu Sibenik je takoder poznat po svom Medunarodnom djecjem danu koji se u gradu odrzava svako ljeto.

O njegovom zivotu i djelu

Faust Vrancic je roden u Sibeniku oko 1551 godine a umro je u Veneciji 17. sijecnja 1617 godine. On je umro kao sto vidimo u Veneciji ali je sahranjen u svome rodnome kraju u Dalmaciji na imanju svoje porodice. Latinizirano on se zove Faustus Verantius a talijanizirano Fausto Veranzo. Roden je i potekao iz ugledne familije pisaca hrvatskoga i talijanskoga podrijetla. Kao djecak pokazivao je sklonosti prema svim podrucjima znanosti, krenuo je u skolu u Veneciji dok je u Padovi pohadao tamosnji Univerzitet na kojem se usmjerio prema pitanjima prava i pravne znanosti, fizike, inzenjerstva i mehanike. U tom smislu je i ostvario brojne kontakte sa Tyho Braheom i Johanesom Keplerom koji su tada bili vodeci umovi u prirodnoj znanosti i astronomiji. Vrancicev glavni i najznacajniji rad zove se Machinae Novae i prvi puta je publiciran u Veneciji 1595 godine a sadrzi 49 velikih slika koje se odnose na 56 masina i tehnickih koncepata. Ovaj rad je takoder publiciran i na hrvatskom jeziku neposredno pred pocetak rata u Hrvatskoj tako da se slobodno moze reci da su Hrvati cekali pet stoljeca da djelo ugleda svijetlost dana na domacem jeziku. U ovoj knjizi Vrancic je pisao o vodi i solarnoj energiji, univerzalnom satu( slika 6-7), o nekoliko tipova mlinova, poljoprivrednoj masineriji, o nekoliko tipova mostova u zavisnosti od materijala koji se koristi pri njihovoj gradnji, masineriji za ciscenje mora, i jos mnogim drugim tehnickim rjesenjima. Od njih je najpopularniji takozvani Homo Volans ( slika 38) koji predstavlja jedno Vrancicevo razmisljanje o padobranu. U tom smislu Vrancic je prethodio radu Leonarda Da Vicija kojem je nepravedno kasnije pripisano otkrice ovoga tehnickoga pomagala. Vranciceva knjiga vrlo brzo je postala toliko popularna u kulturnoj Europi i svijetu tako da je dozivjela reprinte cak i u Kini nekoliko godina kasnije. Za nas je jako vazan takoder i jedan biografski podatak koji se ne spominje cesto a taj je da je Vrancic bio prvi znanstvenik koji je napravio i testirao svoj padobran. On je 1617 godine kao sezdesetpetogodisnjak dizajnirao i testirao svoj padobran skocivski sa tornja Svetoga Marka Campanile u Veneciji. Ovaj dogadaj prvi puta je dokumentiran 30 godina kasnije u knjizi koju je napisao John Wilkins sekretar Kraljevskoga Drustva u Londonu.

Po nalogu Pape on se bavio problemima regulacije rijeke Tibera s obzirom da je Rim cesto bio u poplavama. On se takoder bavio problemima zaliha vode za grad Veneciju s obzirom na poteskoce koje se javljaju kod ovoga grada okruzenoga morem kao i pitanjima statike mostova. U tom smislu se bavio kablovskim drzacima mostova koji su prvi puta upotrebljeni u gradnji mostova tek vise od dva stoljeca kasnije. To su mostovi nalik na poznati most Golden Bridge u San Francisku ili veliki most u luci Sidneya.

Konacno trebalo bi ovdje spomenuti Vranciceve doprinose leksikografiji i filozofiji. On je bio autor petojezicnoga rijecnika koji se odnosio na latinski, talijanski,njemacki, dalmatinski i madarski koji je prvi puta stampan u Veneciji 1595 godine sa 5 tisuca pojmova koji su se odnosili za svaki jezik ponaosob. Za nas je bitno da je takozvani dalmatinski jezik bila nasa cakavica koju je Vrancic zajedno sa ostalim jezicima nazvao "pet posebnih europskih jezika"( quinque nobilissimarum Europea linguarum). Isto tako posebno se bavio pitanjima onih rijeci koje su usle u hrvatski jezik iz madarskoga i obrnuto madarskih rijeci koje su usle u korpus hrvatskoga jezika. U tom smislu Vrancic je sacinio jednu ekstenziju svoga Rijecnika koja ima ime Vocabula dalmatica quae Ungri sibi usurparunt koja je izvrsila ogroman uticaj na hrvatsku i madarsku ortografiju. Tako su Madari prihvatili njegove savjete o upotrebi ly, ny , sz i cz. To je takoder bio prvi madarski rijecnik koji je publiciran u Veneciji i koji je dozivio cetri izdanja. Sto se pak tice historijskih i filozofskih rasprava Fausta Vrancica one su i danas pohranjene u drzavnim arhivama u obliku manuskripata. Jos uvijek ne postoji dovoljno snage da se ti rukopisi stampaju i da dozive prvo izdanje pet stoljeca kasnije. Za nas Hrvate od iznimne su vaznosti njegovi radovi o pravilama vladanja madarskih i slavenskih kraljeva u Dalmaciji pa onda knjige o takozvanim "madarskim stvarima", Nova logika i Krscanska etika koje su printane u samo jednom izdanju u Veneciji 1616 godine. Sto se pak tice Vrancicevog uticaja na suvremene autore mozda najbolje svjedoci primjer Ludwiga Wittgensteina koji je i sam bio inzenjer a koji je priznao da je u svojim naporima u filozofiji bio pod znatnim Vrancicevim uticajima kao sto je poznati Brooklyn Tidal mill iz 17 stoljeca na Long Islandu u New Yorku, koji je jedan od najpopularnijih mlinova na svijetu, nastao tek nakon pomnoga studiranja Vrancicevih zapisa iz njegove knjige Machinae Novae.

zlatan gavrilovic kovac