Seng Ts'an je treći patrijarh Chana, vjerojatno najznačajnije škole kineskog budizma koja je na Zapadu postala poznata pod svojim japanskim nazivom Zen. Osim što se vjeruje da je autor čuvene pjesme "Vjera u um", o njegovu se životu zna vrlo malo. Pripisuje mu se tek još ovaj sažetak nauka: "Istovremeno vježbaj mirnoću i uvid. Pažljivo promatraj, ali ne zamjećuj nijednu pojavu, ne zamjećuj tijelo, i ne zamjećuj um. Jer um je bezimen, tijelo je prazno, a pojave su snovi. Nema ničeg što treba postići, nema prosvjetljenja kojeg treba doživjeti. To se naziva oslobođenjem". Izraz "vjera u um" nosi dva značenja - vjerovanja u um i ostvarenja uma. Prava vjera u um zasniva se na shvaćanju da svatko ima temeljni, nepomičan i nepromjenjiv um. Taj um je um prosvjetljenja, to je sjeme budnosti u svakom ljudskom biću koje je zastrto nemirom i pomućenošću što ih svakodnevno stvaramo i doživljavamo. Seng Ts'an otkriva kako taj svakodnevni um preobraziti u um prosvjetljenja koji ne pravi razlike; kako iz postojanja doći do praznine, iz zamućenosti do čistoće. Bez cilja, praksu treba slijediti zbog nje same; i tako naposljetku biva ostvaren um nepristranosti gdje nema dvojnosti, nema potrebe za jezikom, ili konačno, za praksom. Naizgledna proturječnost pjesme leži u tome što izriče istinu koja je onkraj dosega razuma i riječi, istinu koja je plod upražnjavanja Buddhina puta oslobođenja i uvida u temeljnu ne-dvojnost stvarnosti. Um je samo jedan, nije niti istinit niti lažan. Nema potrebe za razlikovanjem, i "staza riječi je dokinuta; nema prošlosti, nema budućnosti, nema sadašnjosti". "Vjera u um" stoljećima je predmet brojnih rasprava i komentara. Svi oni, kao i pjesma sama ipak služe tek jednom - nadahnuće su i putokaz vlastitom slijeđenju Puta. Vjera u um Uzvišeni Put nije težak Samo ako ne prebireš i ne biraš. Ne posiži ni ne odbacuj Pa ćeš jasno razumjeti. Udalji se i za trun, Daleko si kao zemlja od nebesa. Ako želiš da se Put otkrije, Ne budi ni za niti protiv. Opreka između za i protiv - To je bolest uma. Bez poznanja tajnovitog načela Uzaludno je vježbati mir. Put je savršen poput golemog prostora, Nema manjka, nema viška. Zbog posiznja i odbacivanja ne možeš ga doseći. Ne slijedi uvjetovano postojanje; Ne prebivaj u prihvaćanju praznine. U jednosti i jednakosti Pomućenost sama nestaje. Zaustavi djelovanje i vrati se mirnoći I ta će mirnoća biti još djelatnija. Tek zaostajući u dvojnosti kako ćeš prepoznati jednost? Ako ne prodreš u jednost Oba mjesta gube svrhu. Odagnaj postojanje i past ćeš u postojanje; Slijedi prazninu i okrenut ćeš joj leđa. Suvišan govor i mišljenje Odvraćaju te od sklada s Putem. Dokini govor i mišljenje I nema toga u što ne možeš prodrijeti. Vrati se temelju i dosegni načelo; Slijedi uvid i izgubit ćeš ga. Jedan tren obrtanja svjetla (uma) Veći je od ranije praznine. Ranija praznina je preobražena; Sve je to posljedica pomućenih gledišta. Ne treba tražiti stvarnost; Samo utrni svoja gledišta. Ne prebivaj u dvojnim gledištima; čuvaj se da ih ne tražiš. čim postoji dobro i loše Um je raspršen i izgubljen. Dva dolazi od jednog, Pa ipak ne drži niti jedno. Kada um ne izniče Bezbrojne pojave su bez manjka. Bez manjka, bez pojava, Nema iznicanje, nema uma. Subjekt je utrnut s objektom. Objekt tone sa subjektom. Objekt je objekt zbog subjekta. Subjekt je subjekt zbog objekta. Znaj da su ta dva Izvorno jedna praznina. U jednoj praznini oba su isto, Sadrže sve pojave. Ne videći nježno ili grubo Kako bi bilo pristranosti? Veliki Put je prostran Ni lagan niti težak. Uskih pogleda i sumnji, Žurba će te usporiti. Veži se za nj, i izgubit ćeš mjeru, Um će krenuti zastranjujućim putem. Otpusti i budi neusiljen, Osjeti ni kretanje niti stajanje. Uskladi se sa svojom prirodom, združi s Putem, Lutaj s mirom, bez jada. Okovan mislima, odvajaš se od stvarnog; a potonuće u tromost je jednako zlo. Nije dobro moriti duh. čemu posrtati između odbojnosti i privrženosti? Ako želiš ući u jedno vozilo, Ne budi zgađen nad područjem osjetila. Bez odbojnosti ka osjetilom području, postaješ jedno s istinskim prosvjetljenjem. Mudri nemaju poticaja; Budale si navlače okove. Jedna pojava se ne razlikuje od druge. Pomućeni um prianja svemu za čime žudi. Koristiti um za njegovanje uma - Nije li tu velika greška? Zalutali um rađa mirnoću i pomutnju; U prosvjetljenju nema sviđanja ili nesviđanja. Dvojnost svih stvari Istječe iz krivih razlikovanja. San, obmana, cvijet na nebu - Kako li su vrijedni posizanja? Dobitak i gubitak, pravo i krivo - Odbaci ih sve odmah. Ako se oči u snu ne sklope, Svi će snovi sami prestati. Ako um ne razlikuje, Sve pojave su od jedne takvosti. Srž jedne takvosti je duboka; Nepokretne, uvjetovane stvari su zaboravljene. Promatraj sve pojave kao jednake, I vraćaš se stvarima kakve jesu. Kada subjekt nestane, Ne može biti mjerenja ili poredbe. Zaustavi djelovanje i nema djelovanja; Kad djelovanje stane, nema počinka. Obzirom da je dva nemoguće utemeljiti, Kako može biti jedno? U samoj krajnosti, Pravila i propisi ne postoje. Razvij um nepristranosti, I sva će djela počinuti. Nemirne dvojbe su sasvim pročišćene. Prava vjera je uspravljena. Ništa ne ostaje, Ništa se ne pamti. Jasan i prazan, prirodno djelujući, Um se ne napreže. To nije mjesto razmišljanja, Razumu i osjećaju teško ga je pojmiti. U stvarnom području istinske takvosti, Nema drugog, nema sebe. Uskladiti se s tim je životno važno; Vrati se samo na "ne-dva". U ne-dva sve su stvari u jedinstvu; Ništa nije isključeno. Mudri u deset smjerova Ulaze u ovo načelo. Ovo načelo nije ni brzo ni sporo - Jedna misao za deset tisuća godina. Boraveći nigdje pa ipak svugdje, Deset smjerova je tu ispred tebe. Najmanje je isto najvećem U području gdje je obmana dokinuta. Najveće je isto najmanjem; Granice nisu vidljive. Postojanje je upravo praznina; Praznina je upravo postojanje. Ako nije tako Onda nemoj održavati. Jedno je sve; Sve je jedno. Ako možeš biti tako, čemu briga o nesvršetku? Vjera i um nisu dva; Ne-dvojnost je vjera u um. Staza riječi je dokinuta; Nema prošlosti, nema budućnosti, nema sadašnjosti. http://budisticki-centar.hr/tekst.php?id=122