 |
|
|
Znanstvenici s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji sa Harvardskim sveučilištem otkrili su mehanizam kojim organizam regulira metabolizam željeza. Znanstveni rad u kojem se opisuje to otkriće objavljeno je danas u jednom od najprestižnijih znanstvenih časopisa na svijetu “Nature Genetics”, i to kao glavna tema broja.
S hrvatske strane u ovoj zanimljivoj znanstvenoj priči sudjelovali su prof. dr. Slobodan Vukičević i doc. Lovorka Grgurević, a kao što se u svijetu znanosti danas sve češće događa, nova otkrića rezultat su spajanja novih sa starijim spoznajama, i to u međunarodnim okvirima.
Otkriće iz 2006.
Tim profesora Vukičevića otkrio je 2006. da koštani morfogenetski protein-6 (BMP-6) ima specifičnu ulogu u stvaranju kosti i bitan je za regeneraciju kosti u osteoporozi. Složenom molekularnom tehnologijom proizveli su velike količine tog proteina.
S druge strane, znanstvenici s Harvarda (Massachusetts General Hospital) otkrili su da mutacije u genima koji su u stanici odgovorni za sintezu glavnog hormona za regulaciju željeza, tzv. hepcidina, i stanični receptor hemojuvelin uzrokuju bolest kod koje zbog manjka tih proteina dolazi do povećane apsorpcije željeza iz hrane. Zbog toga u krvi raste razina željeza i taloži se u organima, jetri, gušterači i srcu. Bolest trovanja željezom zove se hemokromatoza, uzrokuje teška oštećenja stanica i konačno zatajenje organa.
Rezultat u 4 mjeseca
– Znanstvenici s Harvarda su me kontaktirali nakon što su otkrili da jedan stanični receptor važan za metabolizam željeza sudjeluje i u prijenosu signala koštanih morfogenetskih proteina, molekula kojima se moj laboratorij na Medicinskom fakultetu bavi godinama. Zajedničkim pokusima na miševima na kojima je izbačen gen za BMP-6 otkrili smo da upravo BMP-6 protein ključni regulator metabolizma željeza.
Odnosno BMP-6 ‘osjeća’ razinu željeza u krvi i u metabolizmu stanice sprečava da se u organizmu taloži željezo. Korištena je naša tehnologija, BMP proteini i miševi bez BMP-6 gena i u roku od samo četiri mjeseca otkriven je cijeli mehanizam. A da smo morali početi od početka i tek proizvesti miligrame BMP-6 proteina i miševe bez BMP-6 gena, za ovo bi otkriće bilo potrebno nekoliko godina rada – objašnjava prof. Vukičević.
Napominje također da je sretna okolnost i to da niti jedna pošiljka velike količine uzoraka tkiva i krvi na suhom ledu između Zagreba i Bostona nije bila propala. Nakon znanstvenog otkrića postavlja se pitanje lijeka koji će u kliničkoj praksi biti učinkovit, naravno za ljude koji imaju mutaciju gena za BMP-6 i višak željeza u organizmu.
– Kao lijek se može koristiti BMP-6, ali njegova sustavna primjena nije praktična jer u isto vrijeme djeluje i na kost i na hrskavicu, pa će se zato ići na pronalazak specifične molekule, odnosno lijeka koji u liječenju preopterećenja željezom ima isti učinak kao morfogenetski protein 6. A do tog trenutaka neće proteći puno vremena – smatra prof. Vukičević. | |
bglavac
irida
