Kalendar događanja

Član Safiris

Upisao:

Safiris

OBJAVLJENO:

PROČITANO

382

PUTA

OD 14.01.2018.

Različite bolesti u istoj vreći

Različite bolesti u istoj vreći
Kad pate emocije

 

Dvije druge skupine psihijatrijskih poremećaja bitno se razlikuju od psihotičnih poremećaja utoliko što, u velikoj većini slučajeva, ne pogađaju spoznajno-logičke sposobnosti, nego duševno blagostanje ili raspoloženje. Pritom su poremećaji raspoloženja desetak puta rašireniji od psihotičnih.

Izraz poremećaj raspoloženja ili, kolokvijalno, emocionalni poremećaj, nije najsretnije odabran, jer zdravim ljudima ne odražava svu težinu patnji koje izazivaju. Zdrave i neupućene osobe pretežno smatraju da je raspoloženje nešto trivijalno, na što se može lako utjecati puštanjem dobre glazbe ili odlaskom u veselo društvo.
Dakako, ništa nije dalje od istine. Raspoloženje je moždana funkcija koja određuje koliko smo sretni ili nesretni. Tko ima bolest koja pogađa raspoloženje, osjeća se blago do duboko nesretnim, a patnje koje trpi osoba koja ima tešku depresiju tolike su da mnoge vode u samoubojstvo. Približno dvije trećine svih samoubojstava odnosi se na žrtve teške depresije.

Poremećaji raspoloženja u užem smislu su razni oblici unipolarne i bipolarne depresije, a u širem smislu pripada im i široka paleta anksioznih poremećaja.

Ne brkajmo pojmove - psihoza i psihopatije nisu isto

Pojam psihoze i psihotičnih poremećaja izrazito se često brka s pojmom psihopatije. Dok je psihotični poremećaj priznat kao bolest, psihopatija nije bolest nego, pojednostavljeno, zločestoća. Psihopat je osoba koja smišljeno i sebično zadovoljava svoje interese, pritom ne mareći za štetu koju nanosi drugima, ili čak uživa u tuđim patnjama. Psihotični bolesnik može, doduše rijetko, počiniti teško kazneno djelo, i obično je pritom smanjeno uračunljiv. Psihopat je, pak, uračunljiv i mogao bi se suzdržati od zločina, kad bi to htio. Stoga se psihopati za zlodjela kažnjavaju, dok se psihotičnog bolesnika, ovisno o stupnju njegova poremećaja, može i osloboditi te eventualno smjestiti na poseban odjel psihijatrijskih ustanova.

Unipolarna (jednopolna) depresija je bolest koju skraćeno jednostavno nazivamo depresijom, jer se očituje samo sniženim raspoloženjem. Bipolarna (dvopolna) depresija uzrokuje izmjenu depresivnih i maničnih ili euforičnih epizoda.
Blaži oblik unipolarne depresije zove se distimija, kronično sniženo raspoloženje koje ne poprima jači intenzitet. Analogno distimiji, blaži oblik bipolarnog poremećaja je ciklotimija. Kod nje raspoloženje također oscilira, ali u manjoj mjeri, pa depresivne i manične faze nisu jako izražene.

Posebni oblici depresije, koji se javljaju u strogo određenim okolnostima, su postporođajna depresija i sezonska ili zimska depresija, koju uzrokuje manjak prirodnog svjetla od kasne jeseni do kasne zime.

Anksiozni poremećaji su srodni depresiji i često se javljaju istodobno s njom. Dok depresija "vuče" na tugu, kao središnju emociju, kod anksioznosti je temeljna emocija strah u svim svojim nijansama, od tjeskobe i strepnje do fobije i panike. Koliko su međusobno povezani anksiozni i depresivni poremećaji, govori i podatak da se i anksioznost vrlo dobro tretira nekim od antidepresiva, koji uz podizanje raspoloženja donose smirenje i ublažavanje napetosti.

Antidepresivi se koriste i u depresivnoj fazi bipolarnog poremećaja, a u maničnoj se fazi izbjegavaju ili im se snižava doza. Temelj liječenja bipolarnog poremećaja su stabilizatori raspoloženja poput litija, koji onemogućuju i visoke uspone i duboke padove osjećaja duševnog blagostanja.
Paradoksalno je da depresija i anksioznost mogu postojati neovisno o okolnostima u kojima osoba živi. Poremećaji raspoloženja mogu nastati i kao posljedica dugotrajna ili jakog stresa, ali i bez ikakvih neugodnih vanjskih podražaja. Raspoloženje je, kao i inteligencija, sposobnost pamćenja ili talent za šah, u određenoj mjeri genetski zadano tako da netko dolazi na svijet sa snažnom predispozicijom za depresiju ili anksioznost, a netko drugi s predispozicijom za dobro raspoloženje, neovisno o okolnostima.

 

Autor: Ozren Podnar prof.

IZvor. www.vasezdravlje.com

 

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba

DUHOVNOST

STUDENI...

METODE I TEHNIKE

BRZI CHAT

  • Član vanessavanessa

    ♥*:))))))))*

    11.11.2019. 16:31h
  • Član iridairida

    ♥*

    11.11.2019. 15:20h
  • Član vanessavanessa

    ♥♥♫♥*♪♫♥♥tko naiđe njemu pusa:)))))))))

    09.11.2019. 17:40h
  • Član vanessavanessa

    ♥♥♫♥*♪♫♥♥♪♫

    30.10.2019. 15:31h
  • Član www.yahoo.comwww.yahoo.com

    ♫♥♥♪♫

    16.10.2019. 13:42h
  • Član ShadowOfSoulShadowOfSoul

    Irido, help! izgubio mi se članak o promociji

    16.10.2019. 11:26h
  • Član mkrmarmkrmar

    Laku noć svima

    03.10.2019. 21:53h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

MAGIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karte

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSong of SilenceSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiSmart studioHipnoza ZagrebKreativna akademijaSvijet jogeInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info

Prepoznajte svoj temperament