PROČITANO

507

PUTA

Podaci kao roba

Kao što sama riječ već sugerira: digitalni pristup tako lako degradira ljudska bića na objekte i svodi ih na binarne brojeve. No, industrija “velikih podataka” ne samo da izračunava ishode ljudskog ponašanja, već je ona i psiho-politički instrument koji omogućuje da se manipulira ljudima i da ih se iskorištava u ekonomskom smislu. Što više podataka dijelimo o sebi, to marketing bolje zna kako potaknuti naše želje.

Podaci su roba XXI. stoljeća.

Svakoga dana stvaramo oko 2,5 egzabajta (2,5×10¹⁸) podataka.

Također smo stvorili neviđene tehnološke mogućnosti za prikupljanje, pohranjivanje, analizu i prijenos podataka.

Ti podaci se iskapaju da bi se iz njih mogle izvući različite korisne informacije koje se mogu koristiti za otkrivanje poslovnih trendova, predviđanje ishoda izbora, u borbi protiv kriminala, u prevenciji bolesti, pronalaženje kupaca, itd.

Walmart, na primjer, obrađuje više od milijun transakcija svojih klijenata svaki sat, čime stvara ogromne baze podataka.

Takozvani “ispusni podaci” – ili tragovi klikanja koje ostavljamo iza sebe kada koristimo Internet – iznimno su korisi za internetsku ekonomiju, kao što je Google pretraživač.

Podatkovna ekonomija je velik biznis i nema aspekta života koji se ne iskorištava za prikupljanje podataka.

Ta sve veća potražnja za podacima stvara potrebu za digitalizacijom gotovo svega.

Čak su i organizacijski procesi digitalizirani, a kao rezultat toga bilo koje korištenje vremena i resursa koje ne vodi izravno do stvaranja profita smatra se “gubitak” i postaje meta za eliminaciju.

Ovakva metrička vrijednost proteže se i na kupce, a marketing upotrebljava izraz “životna vrijednost kupca” kako bi se predvidjela neto dobit koja bi se mogla ostvariti u ukupnom budućem odnosu s nekim kupcem.

Američka tvrtka Acxiom prikuplja podatke o ponašanju potrošača i razvrstava kupce u 70 kategorija s čisto ekonomskog stajališta.

Skupinu ljudi s najmanjom potrošačkom vrijednošću naziva “beskorisni”.

Kao što sama riječ već sugerira: digitalni pristup tako lako degradira ljudska bića na objekte i svodi ih na binarne brojeve.

No, industrija “velikih podataka” ne samo da izračunava ishode ljudskog ponašanja, već je ona i psiho-politički instrument koji omogućuje da se manipulira ljudima i da ih se iskorištava u ekonomskom smislu.

Što više podataka dijelimo o sebi, to marketing bolje zna kako potaknuti naše želje.

Znam da svi mi mislimo: “Ovo se ne odnosi na mene.

Ja nisam pod utjecajem marketinških trikova”.

No, profit koji se ostvaruje svakako pokazuju drugačije.

Ipak, možda najveća opasnost od digitalizacije leži u njenoj mogućnosti da osiromašuje naše razmišljanje i osjećaje, a time i naše iskustvo svega.

Život, ljubav, odnosi, ljepota, itd. ne mogu se svesti na algoritme i čisto ekonomske vrijednosti.

Svaki put kad nešto digitaliziramo, gubimo nešto suptilno, ali važno.

Ako ste ikada slušali istu snimku snimljenu u analognom i digitalnom formatu, onda znate o čemu govorim.

Autor: Sabine Leitner

http://nova-akropola.hr

Rad s Osho tarot simbolima, jedna je od najučikovitijih metoda otkrivanja nesvjesnih (potisnutih) obrazaca, kroz 'razgovor' sa samim sobom...dokazano mojim dugogodišnjim radom kroz vlastito iskustvo i iskustvo ostalih sudionika!