BRATOLJUB KLAIĆ

Rođen: 27. srpnja 1909. u Bizovcu
Umro: 1983. u Zagrebu

"Pogledajmo kako to piše u Klaiću", uobičajena je sintagma koju čujemo kad se susretnemo s nama nepoznatom riječju stranog podrijetla.

Taj je iskaz zapravo preporuka da odgovor pokušamo pronaći u voluminoznom "Rječniku stranih riječi" čiji je autor hrvatski jezikoslovac, leksikograf i prevoditelj Bratoljub Klaić.

 Klasičnu je gimnaziju završio u Zagrebu. Bizovačko narječje bila je tema njegove doktorske dizertacije koju je obranio nakon stručnog usavršavanja u Pragu, Krakovu Varšavi i Poznanu.

Klaićeva prevoditeljska djelatnost započela je sasvim slučajno, kada je poznatom kazališnom redatelju Branku Gavelli trebao moderniji prijevod starogrčkih klasika, jer je arhaični stil starijih prijevoda djelovao već pomalo nezgrapno.

Gavella se obratio Klaiću koji je kao kazališni lektor redovito prisustvovao probama njegovih predstava. Zahvaljujući tom poticaju, nastao je cijeli niz sjajnih prijevoda velikih djela antičkih pisaca.

Klaićevo kapitalno leksikografsko djelo svakako je "Rječnik stranih riječi", koji je od 1951. godine izašao u više izdanja.

 

figa, tal. (fico). 1. smokva. 2. prenes. šaka stisnuta tako da se palac provuče između kažiprsta i srednjaka; držati fige – držati palce, navijati za nekoga u nekom natjecanju, želeći mu uspjeh; dobiti figu – dobiti “brus”, ne dobiti ništa, biti prevaren u svojim očekivanjima, doživjeti razočaranje (slične su fraze u vezi sa šipkom, rotkvom i tal. “njakom”.

Napisan je, kako Klaić kaže, pod geslom: "Zabacimo svaku stranu riječ za koju imamo svoj izraz, ali ne budimo sebični ako nam neka strana riječ naš jezik obogaćuje ili bolje pogađa smisao onog što želimo reći."

Bratoljub Klaić je u kroatistici i općenito u hrvatskoj kulturi ostavio dubok pisani trag kao vrstan leksikograf i jezični normativist.