Galileo Galilei

Galileo Galilei; 15. veljače 1564, Pisa - 8. siječnja 1642, Arcetri kod Firence), italijanski matematičar, fizičar, izumitelj i astronom.

Galileo je otac moderne astronomije. Pronašao je zakone slobodnog pada tijela, prvi uveo eksperimentalnu metodu i matematičko formuliranje fizičkih zakona i na taj način postavio temelje klasične fizike.

Otkrio je cikloidu i njenu primjenu na lukove mostova. Osnovao je balistiku, određujući paraboličku putanju zrna. Konstruirao je prvi termoskop.

1610. godine je izradio poznati Galilejev teleskop s uvećanjem od 20x, na temelju već postojećeg koji je imao uvećanje od 10x, i njime otkrio planine na Mjesecu, četiri Jupiterova satelita koji nose i njegovo ime, i zvjezdanu konstrukciju Mliječne staze.

 

Otkrio je da i planeta Venera ima iste faze kao i Mjesec. U svom djelu Dialogo sopra i due massimi sistemi del mondo tolemaico e copernicano, objavljenog u Firenci 1632. godine, iznio je učenje heliocentričnog sustava i zbog toga ga je inkvizicija 1633. godine stavila u okove i odvela u Rim, kod pape Urbana VIII.

Poslije dva tjedna provedena u karanteni na inzistiranje Ferninanda II. de Medicia, premješten je u rezidenciju toskanskog konzula.

U travnju 1633. godine je inkvizicija počela njegovo ispitivanje, da bi sa suđenjem počela 26. lipnja 1633. godine i u namještenom sudskom procesu ga osudila na odricanje od svog učenja, na što je on i pristao, bojeći se da ga ne bi zadesila ista sudbina kao i Giordana Bruna iz godine 1600., i na zatvor neodređenog trajanja što je kasnije papa Urban VIII. pretvorio u konfinaciju (kućni pritvor).

Pritvoren do smrti u svojoj kući u Firenci, završio je svoje veliko djelo Discorsi e dimonstrazioni matematiche intorno a due nuove scienze attenenti alla meccanica, koje je objavljeno 1638. godine, a u kojem je objasnio zakone fizike i mehanike u novoj svjetlosti, po čemu se i smatra osnivačem klasične fizike i mehanike.

Prvo izdanje njegovih svih knjiga izdano je u Firenci između 1842. i 1856. godine u 16 knjiga.

31. listopada 1992. godine, 359 godina poslije procesa protiv Galileia, papa Ivan Pavle II. je zatražio oprost i ukinuo presudu inkvizicije protiv Galilea Galileia.

U njegovu čast, svemirska sonda, napravljena za istraživanje Jupitera, i satelitski navigacioni sustav je nazvana njegovim imenom.