VLADIMIR GORTAN - ISTARSKI RODOLJUB

Strijeljan: 17. listopada 1929. u Puli

U Puli je nakon rasprave pred takozvanim Posebnim sudištem za zašitu države osuđen i strijeljan 17. listopada 1929. godine istarski omladinac i rodoljub Vladimir Gortan, 25-godišnji seljak iz Berma.

Njegove prijatelje Živka Gortana, Viktora Bačca, Dušana i Vjekoslava Ladavca fašistički je sud osudio na strogu tamnicu od 30 godina.

Premda su u Pulu upućene mnogobrojne molbe za pomilovanje iz mnogih slobodoljubivih zemalja svijeta, talijanske fašističke vlasti ostale su gluhe na te prosvjede i sud je donio već unaprijed pripremljenu osudu.

Rasprava je održana u zaista neobičnim okolnostima i završena istoga dana kad je počela.

Smrtna osuda izvršena je istom brzinom, samo 24 sata nakon donošenja osude, i to hicima u leđa, kako su to inače činili talijanski fašisti.

Strijeljan je na obali morske uvale u juž. dijelu Pule (Gortanova uvala).

Posmrtni su ostatci 1953. preneseni u monumentalnu grobnicu podno Berma.

Postao je simbolom otpora Istrana fašizmu, pa su partiz. brigade 1943–45. nosile njegovo ime.

Tim smaknućima fašisti su htjeli dati Istri zastrašujući primjer kako bi se jednom zauvijek izbila svaka pomisao da u tim krajevima pod talijanskom vlašću mogu postojati Hrvati ili Slovenci.

Talijanski fašizam donio je 6. studenoga 1926. Zakon o zaštiti države na temelju kojeg je osnovano Posebno sudište i stvoren zakonski instrument koji mu je omogućivao suđenje i izricanje kazni protivnicima režima.

Presude su u Istri od 1927. do 1932. odvele na robiju 106 Hrvata i Slovenaca, a petoricu u smrt.

Gortan i njegovi prijatelji nisu mogli silom zatomiti svoje nacionalne osjećaje i zaboraviti svoje podrijetlo.

Ljubav prema svojoj pravoj domovini i nacionalnoj pripadnosti morali su platiti životom ili teškom tamnicom.

Spomenik Vladimiru Gortanu u Gortanovoj uvali