Član angel

Upisao:

angel

OBJAVLJENO:

PROČITANO

150

PUTA

OD 14.01.2018.

Koliko znate o novčanom sustavu?

Koliko znate o novčanom sustavu?
Ne volim teorije zavjere. Za mene, to su najčešće pokušaji da se pojednostavi složenost svijeta i društva, kombinirani s ulogom žrtve i traženjem krivca u nekome drugome, nekome koga se može prikazati kao ne sasvim ljudsko biće. Sve su to izrazi nezrelosti.
NAGRADNI NATJEČAJ Tema mjeseca rujna - SUZE

Koliko znate o novčanom sustavu?

Autor: Kosjenka Muk

 

Ne volim teorije zavjere. Za mene, to su najčešće pokušaji da se pojednostavi složenost svijeta i društva, kombinirani s ulogom žrtve i traženjem krivca u nekome drugome, nekome koga se može prikazati kao ne sasvim ljudsko biće. Sve su to izrazi nezrelosti.

Zbog toga, kad mi je u ruke došla knjiga Ivana Pernara "Kako je nastao novac", prve stranice mi se nisu svidjele. Odmah u početku ljudi se dijele crno-bijelo: na "obične" ljude koji su bespomoćne žrtve, te bogate bankare koji su redom psihopati, bešćutni zavjerenici.

Niti u daljnjem tekstu, stil pisanja me nije oduševio. Ne samo pomalo pokroviteljski pristup pripovjednom dijelu teksta, nego i kronični iritantni seksizam, učinili su je meni napornom za čitanje. S druge strane, moguće je da će upravo takav stil pisanja biti zanimljiv manje obrazovanim ljudima, do kojih se nastoji doprijeti i educirati ih, pa s isključivo praktičnog gledišta može imati smisla.

Ipak, unatoč odbojnosti prema stilu, nisam željela automatski ignorirati podatke i činjenice iznesene u knjizi. Knjiga je vrlo detaljna i puna informacija, te unutar sebe drži vodu, odnosno odgovorila je na većinu mojih mentalnih prigovora i potpitanja.

Ključna tvrdnja na kojoj se sve ostalo zasniva, jest: u SAD i EU, uključujući Hrvatsku, državne banke nemaju ovlast štampati novac u skladu s godišnjom proizvodnjom, nego novi novac ulazi u sustav isključivo tako da ga (privatne) banke posuđuju državi.

Ako država uvijek mora uzimati kredit od banaka samo kako bi mogla pokriti gospodarsku aktivnost društva, znači da svake godine plaća sve više kamata i na kraju ulazi u kredit kako bi mogla plaćati kamate. Na tome se, prema Pernaru, temelji sadašnja ekonomska kriza zapadnog društva, dok bogati bankari drže ostatak društva u šaci.

To mi se činilo kao nevjerojatna tvrdnja, jer sam do tada bila uvjerena da je državnim bankama u EU zabranjeno samo tiskati novac bez pokrića, dakle više novca nego što gospodarska aktivnost opravdava, ali da inače normalno tiskaju novac.

Budući da nisam stručnjak za ekonomiju, odlučila sam provjeriti tu tvrdnju s par poznanika čije osobne kvalitete cijenim, od kojih je jedan bivši bankovni menadžer, sada broker, a drugi računovodstveni poduzetnik s vrlo širokim rasponom znanja.

Obojica su mi, nažalost, potvrdila da je Pernarova tvrdnja istinita. Razlikuju se njihovi stavovi o tome kako je takav sustav nastao, koliko dugo se može održavati i kako se iz njega može isplivati.

Računovodstveni poduzetnik vjeruje da je to u početku bio način da država održi socijalni mir, odnosno distribuira više novca od bogatih prema siromašnima, posuđujući od bogatih (kroz prodaju državnih obveznica) i distribuirajući novac ostatku društva kroz plaće državnim zaposlenicima, socijalna davanja i slično.

On smatra da takav sustav može funkcionirati dok god ekonomija raste, pa makar i sporo. Njegov stav je da su središnje banke, čak i ako pripadaju privatnim osobama, pod kontrolom države, tako da na kraju vladajuća klasa plaća kamate vladajućoj klasi, dok siromašni ljudi nisu na udaru.

Osobno mi se to čini preoptimističnim stavom, jer možemo vidjeti u kakvoj se krizi nalaze mnoge države zbog kredita i kamata koji dolaze na naplatu, te kako posljedice kroz poreze i sve veće smanjivanje socijalnih prava u pravilu najteže osjećaju siromašniji ljudi. Svi smo imali prilike, između ostalog, pratiti slučajeve navrat-nanos organiziranih deložacija izvršenih bez dovoljno pravnih osnova.

Drugi moj poznanik, broker, nešto je pesimističniji. Prema njemu, radi se o začaranom krugu iz kojeg se može izaći na tri načina.

Jedan je državni bankrot, koji znači gubitak međunarodnog kredibiliteta, socijalne nemire i cijene koje se dižu u nebo.

Drugi je kontinuirani ekonomski rast, koji bi pokrivao rastuće kamate. Zvuči dobro, ali koliko je realno? Svjedoci smo činjenice da su mnogi prirodni resursi na rubu iscrpljenosti.

Treće rješenje je hiperinflacija. Ona bi s jedne strane pojela dug, ali bi s druge opet najviše koristila bogatim bankarima, koji bi, za razliku od ostatka društva, mogli na vrijeme zaštititi svoj novac.

Knjiga "Kako je nastao novac" također nalazi rješenje u privremenoj, kontroliranoj hiperinflaciji, pod uvjetom da se ukine valutna klauzula na kredite. Ako bi krediti ostali vezani za stranu valutu, onda bi u slučaju hiperinflacije mjesečne rate odletjele u nebo i dug bi postao višestruko veći, kao u nedavnom slučaju jačanja švicarskog franka. Ako bi se ukinula valutna klauzula, inflacija bi "pojela" dug. Automatski je jasno da tako nešto nije moguće ako nemamo monetarni suverenitet.

S druge strane, mnogi od nas se sjećaju osamdesetih i teškog života u vrijeme hiperinflacije, čak i ako tada nismo bili vezani valutnom klauzulom, te koliko se tada čeznulo za stabilnom valutom i kredibilitetom kod stranih ulagača. Da li bi većina ljudi zaista bila spremna na privremen težak život i odricanje kako bi kroz neko vrijeme cijela država mogla krenuti od nule?

Nešto što Pernarova knjiga ne spominje, jest da vanjski dug nije samo dug države, nego njegov veliki dio čine pojedinačni krediti i zaduživanja građana. Pernar smatra da se prosječni pojedinac zadužuje iz očaja, zato što nema drugog izlaza. Meni se prije čini da se prosječni pojedinac zadužuje iz želje za trošenjem, nespremnosti za odgađanje zadovoljstva ili za skromniji život, ili barem iz neopreznosti i nerealnog optimizma. Mislim da je veliki problem u tome što većina građana kredite uzima radi potrošnje, a ne radi stvaranja. U našem društvu to se smatra potpuno normalnim, a banke nas svim silama potiču da tako i dalje činimo.

Još neki problemi koji ne bi bili riješeni privremenom hiperinflacijom su:

  • prebrza automatizacija i kompjuterizacija poslova, zbog koje se stvara sve veći broj nezaposlenih

  • prebrza globalizacija, zbog koje lokalni proizvodi jednostavno ne mogu konkurirati proizvodima iz zemalja gdje su ljudi spremni raditi za višestruko manje plaće. Pernarova knjiga je taj problem pripisala nerealnom tečaju, ali ne vjerujem da se radi samo o tečaju. Bez obzira koliko prilagodili tečaj, ne bi ga mogli prilagoditi da konkuriramo toliko niskoj cijeni rada, osim ako bi i sami smanjili svoj životni standard na razinu tih zemalja.

  • mentalitet prosječnog čovjeka, koji se povodi za svojim biološkim nagonima. Revolucije u pravilu vrlo brzo rezultiraju samo time da se nađu neki novi glavonje željni moći koji će ugrabiti moć za sebe i nastaviti po starom. Prosječan čovjek, zbog svojih bioloških nagona i/ili odgoja ne zna cijeniti mudre i samozatajne ljude, nego ga privlači nametljivost, arogancija i mačizam (na primjer Bandić kod nas). To se može promijeniti isključivo dugotrajnim obrazovanjem naroda kroz generacije, a ne kratkotrajnom revolucijom. Ako pogledamo kroz povijest, sav društveni napredak u smislu ljudskih prava i dostojanstva ljudskog života postignut je širenjem i dostupnošću edukacije i inovacija, a ne revolucijama. Tu internet može igrati veliku ulogu.

Veliku ulogu može igrati i knjiga Ivana Pernara, jer je, unatoč nedostacima, djelo pametnog, motiviranog i iskrenog čovjeka kojemu je stalo do općeg dobra. Širenje znanja o tome kako sustav trenutno funkcionira očajnički je potrebno. Također je potrebno prepoznati ljude koji su spremni voditi državu na drugačiji način, umjesto smjenjivanja jednih te istih ljudi koji se bave svime osim ključnim problemima.

Pernarova knjiga može se čitati i online, na ovom linku.

http://www.centar-angel.hr

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba

ZDRAVLJE

LJETO

BRZI CHAT

  • Član mkrmarmkrmar

    Dobro jutro svima !

    19.09.2018. 10:17h
  • Član iridairida

    hvala DeVeT!

    16.09.2018. 14:56h
  • Član bglavacbglavac

    Hvala na dobrodošlici. Pusa

    16.09.2018. 14:40h
  • Član DeVeTDeVeT

    stream ti radi...???

    16.09.2018. 14:17h
  • Član iridairida

    Božice, zar vrijeme ne leti, dobro nam došla natrag!

    16.09.2018. 13:14h
  • Član magicusmagicus

    dobro nam se vratila Božice!

    16.09.2018. 12:37h
  • Član bglavacbglavac

    Dobro jutro dragi magicusi. Sretnu i lijepu nedjelju vam želim! Lp

    16.09.2018. 09:13h
Cijeli Chat

VJEROVANJA

ALTERNATIVA

MAGAZIN

MAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuMAGIFON - Životne promjene, sudbinaPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganice

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSong of SilenceSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiSmart studioHipnoza ZagrebDirektni putSajmovi hrane i zdravog življenjaInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info