Budući kreće vrijeme fašnika, poklada, karnevala, maškara, mačkara, kako god želite, pa tako i u Kutini traju pripreme uveliko za fašničko ludilo i manifestaciju (“FUK-Fašnik u Kutini), možda malo o samom Fašniku, odosno Pokladama.

Znate li uopće što je fašnik, kako je nastao, koji su mu povijesni izbori i što predstavlja? Vjerojatno jedan dio vas ne zna, netko zna neke odrednice..

Poklade , ili latinski Karneval.. Karneval u riječi iam zapravo dvije latinske riječi, caro, što znači meso i levare što znači dignuti, doslovni prijedov koji s ekoristi u hravstkom jeziku jest “mesopust”. Ovo je svečano razdoblje prije korizme osobito po priređivanju kostimiranih povorki maškara..

U Hrvatskoj se koriste za ovo razdoblje i riječi Mesopust i Poklade i Fašnik.. Povijesne pretpostavke govore kako se ovaj običaj vjerojatno razvio iz rimskih bakanalija, luperkalija, odnosno saturnalija i vuče temelj iz vjerovanja u zle sile, ali i protjerivanje zime.. Vrijeme fašnika zapravo i odgovara tom razdbolju, prijelaznom vremenu između zime i toplijeg dijal godine…

Kroz fašnik se redovito proteže i društvena kritika, kroz fašničke proglase u čijem je satiričnom tonu vrlo često predmet izrugivanja i kritike, neka svjetovna vlast, političari, te aktualne situacije i okolnosti društvenog i političkog života u nekoj sredini..

Najpoznatiji svjetski karnevali su onaj u Brazilu (Rio), zatim Italiji (Venecija), no i oni u Njemačkoj, Češkoj, Mađarskoj…

U Hrvatskoj je najveći karneval onaj Riječki, dok su poznati i onaj Dubrovački, većina najpoznatijih karnevala s najdužom poviješću smješten je na području Primorja, Istre, Kvarnera , te srednje Dalmacije, no sve više i kontinentalni gradovi pokušavaju stvoriti zapažene, veće karnevale i dobiti status takozvanih “karnevalskih gradova”, u tu skupinu gradova koji to pokušavaju već je godinama i Kutina.  Već poznati su na kontinentu primjerice  Samoborski fašnik, te onaj Turopoljski, Međimurski…..

Fašnik , ili poklade su i dio hrvatske pučke baštine , osobito u nekim krajevima ,a  zvončari su kao nematerijalna kulturna baština i međunarodno zaštićena vrijednost.

Kao što su fašnički običaji različiti od kraja do kraja, tako je i tradicionalna fašnička hrana, odnosno nezaobilazan kulinarski dio fašničke tradicije, najpoznatija slastica vezana uz fašnik, svakako su krafne, kroštule, i slični jednostavni kolači prženi u dubokoj masnoći..

Tijekom održavanja fašničkih mimohoda maškara sve se češće koriste i “alegorijska kola”, razna vozila zamaskirana u razne tematske cjeline, brodove, satirične prikaze iz života, politike, društva, pa i prikazi nekih izmišljenih svjetova i likova iz filma, bajki i slično…

Konac fašnika je spaljivanje Fašnika , lutke uglavnom od slame, koja se okrivljava za sve grijehe i loše u protekloj godini, te se simbolički na taj način rješavamo loših stvari, događaja, zle prošlosti, grijeha i nesreće, kroz pročiščenje u vatri..

Točno je da mnogi segmetni u obliježavanju fašnika i karnevala vuku korijene iz davnih predkršćanskih vremena i iz najranijih poznatih vjerovanja, odnosno praznovjerja prisutnih kroz civilizacije čovjeka.

Činjenica je i da su dobro i masovno organizirnai tradicionalni karnevali postali i komercijalizirani i čine sastavnicu turističke ponude i u Hrvatskoj, te donose svojim sredinama značjane prihode, tu u vrhu već spomenuti karnevali u Rijeci, Samoboru, Dubrovniku..

kutinanews.wordpress.com