10
Upisao:
Zorana – nebeska diva
Svjetlija je Ona od zlata, čistija je Ona od snijega, mirisnija je Ona od ruže ... čista je divota bila gledati je uz Zvonimira.
Upisao:
Zvonimir – vitez svjetlosti
On je najsjajniji, najvidljiviji i najblistaviji od svih starih hrvatskih božanstava. Zvonimir čuva život, gorljivo štiti Prirodu, gospodar je Zemlje, tješitelj ljudskih srdaca, junak je On nad junacima ...
Upisao:
Teogonija Nave – postanak Svijeta bogova i ljudi
'U početku nije bilo ničega, postojao je samo prvobitni 'Pramrak', 'beskrajno more' i 'tamno Nebo', a jedino što je postojalo bilo je 'Prajaje' ... Odjednom, Svebog se uspravio, a od njegove sjene odmah postane i drugo 'praiskonsko' božanstvo hrvatskog bajoslovlja, mračni bog Crnobog, bog Zla i Patnje ...
Upisao:
Janja – ognjena kraljica
Janja je božica koju krase i rese mnoge životne krijeposti, ljepota, ali i ponos, a ponekad u hrvatskom bajoslovlju nosi naziv 'ognjena kraljica'. U krupnim plavim očima ove božice zrcale se vrline poput ženskog dostojanstva i uzoritosti. Janja ima božanski ženstveni struk i stas, puna je jedrine, a obrazi su joj bijeli i rumeni istodobno.
Upisao:
Branimir (Porin) – nebeski knez
Branimir (samo ime složenica od 'brani' i 'mir' dokazuje da je opasan i poguban za svakoga tko bi ugrozio mir nebeski – po Athumanunhu) oboružava se munjevitim kopljem, gromom, štitom neprobojnim i buzdovanom s tisuću klinaca (špici).
Upisao:
Božena – nebeska carica majka bogova
Na obrazu netom rođena djetešca Zvonimira zasjalo je Sunce, u ruci mu zablistala Sveta knjiga obrubljena pleternom ornamentikom, a po knjizi razasute su zlaćane zvijezde koje su se ubrzo preobličile u najstarija slova hrvatske glagoljice ...
Upisao:
Svebog (Jakša) – otac bogova
Žestoko i gorljivo brani ognjište otaca, pa mu drevni Hrvati duguju slobodu i postojanost, a žaštitnik je i prebjeglih, prijateljstva i gostoljubivosti ...
Upisao:
Athumanunhovo bajoslovlje
'Daleko gore na Sjeveru, tamo negdje oko zelene rijeke Visle, iza visokog gorja što Karpati se zovu živjelo je u ta davna vremena sedam plemena jednoga naroda ... Hrvati nazivahu se oni ...'
Upisao:
HECATE
Upisao:
MIT O STABLIMA II DIO ( lipa je znak nježne vjernosti)
Upisao:
Dvanaest noćnih sati - Peti noćni sat – ponoćna misterija vatrenog jezera
'… velika zmija Mehen na čelu tvom rasijeca kičmu Apepu strašnom i pobjeđuje ga, napada ga Izida veličanstvena i pobjeđuje ga, napada ga i Neftida šutljiva i ranjava ga, pogađa ga Toth tri puta veličanstveni i obara ga. Silno se bori 'Devetka' s njim, a onda stiže i Horus sa ratnicima svojim u čijim su rukama noževi…'
Upisao:
Dvanaest noćnih sati - Crveni pijesak Rosetau zemlje Sokara – stanovnik tame
…'Horus zapinje devet svojih lukova i cilja demona koji iz zemlje izlazi. Natrag Mago (krokodil) sine Setov! Ne približavaj se jer ja sam Onuris (bog rata Anhur) divni ratnik, ja sam Montu (ratnik boga Sunca, onaj koji je na pramcu 'barke od milijun godina'), ja sam Sopdet (božanski čuvar), ne približavaj se jer ja sam spasitelj!…'
Upisao:
Dvanaest noćnih sati - Svijet se boji Vremena - Vrijeme se boji piramida
U Svijetu egipatskih drevnih bogova bog Tot zauzima značajno mjesto, bogovi ga zovu srcem i jezikom Raovim, što znači da mu simbol božanske misli i božanske volje priznaju i svi ostali bogovi, jer Tot je Raove misli i volju pretakao u jezik i pisanu riječ koju itekako razumiju i bogovi i ljudi.
Upisao:
Dvanaest noćnih sati - Zašto je mudri Toth kockao s mladim Khnumom
'… Ja sam izazvao razvitak razvoja i sebe sam stvorio kroz razvoje boga Khepere na početku Vremena. Ja sam stvorio prvu klicu iz koje sam se i sam razvio izvršivši volju svoju na ovoj zemlji, raširih i ispunih se, ojačah se rukom svojom. Al' bijah sam, jer ništa ne bijaše tada još rođeno, a tada izustih ime svoje iz usta svojih kroz riječi moći i pomoću Duše božanske što nađe se u tom vodenom bezdanu …'
Upisao:
Dvanaest noćnih sati - prvi sat prva vrata
Posada 'barke milijun godina' – 'mesektet' (noćna barka)
Dakle, krenimo redom. Athumanunh je, u obličju mitskog pravednika koji se naziva Unas Ka Baal, stupio pred 'Prva vrata' (prvi noćni sat) i našao se licem u lice sa strašnim stražarom, koji čuva prva noćna vrata, a naziva se Neruit. Evo što je strašni stražar ispričao Athumanunhu:
Upisao:
Dvanaest noćnih sati – dvanaest vrata Duata
Ono doba kada Svijet još nije postojao
U ono doba kada Svijet još nije ni postojao, u ono doba kada su postojale samo mračne i beskrajne vode i kada je svuda vladao kaos. Kaos što poput strašne zmije Apepa okružuje beživotnu, praiskonsku vodenu masu iz koje se izdiže 'Otac Bogova' što naziva se Nun. Nun se iznenada pokrene, uskomešaju se dotada beživotne vode i masa se pokrene …
Upisao:
Samhain, Noć vještica ili Halloween
Polako ali sigurno se približava jedan od najvažnijih dana u godini u svijetu, bilo u religijama, magijskim i paganskim ritualima.
Upisao:
Legenda o prstenju moći - II DIO
Upisao:
Legenda o prstenju moći
Upisao:
SIMBOLI - KRILATI KONJI
Ovo su samo naznake nekih značenja mitoloških figura. U konkretnim situacijama, bilo da su u pitanju snovi, vizije ili psihološki poremećaji, ta tumačenja proširuju i zaokružuju ostali elementi prisutni u svakoj pojedinoj situaciji.
Upisao:
SIMBOLI - ZVJEZDANI MITOVI
Mitski likovi su uvjek u službi vrline i dobrobiti za druge.
Upisao:
SIMBOLI - TOTEMSKI SIMBOLI NA KARNEVALU
Totem je preživio tzv. civilizacijski napredak, a ispod praga naše svijesti uvjek može izroniti da nas upozori da nismo u skladu ni sa sobom ni sa cjelinom života.
Upisao:
SIMBOLI - TOTEMI u ŽIVOTU MODERNOG ČOVJEKA
.....Sanjao sam da ležim na svom krevetu, na prozorskoj dasci s moje lijeve strane ugledam ogromnog pauka. Najedanput je pauk na stropu, munjevito shvatim da sam ja pauk i da sa stropa promatram sebe, čovjeka u krevetu.....
Upisao:
SIMBOLI - MITOLOŠKI SIMBOLI
Mit je priča o borbi dobra i zla, vrline i poroka, propasti i spasenja. Herojske mitove i mit o spasenju imaju sve kulture.
Upisao:
SIMBOLI - B A J K E
Dakle, svaka je bajka čarobno ogledalo....
Upisao:
Biblioteka Atlantiđana
Već nebrojena stoljeća Egiptom kruži priča o zaboravljenoj vremenskoj kapsuli drevnog znanja
Upisao:
Prigodno o demokraciji
Riječ demokracija, kao što smo učili u školi, dolazi od grčkih riječi demos i kratein (vladavina naroda). Unatoč idealnoj vladavini koju je skicirao Platon u svojoj Državi i različitim sustavima koje je analizirao Aristotel u svojoj Politici, Stari svijet ponudio je malo demokratskih modela vladavine.
Demokratska vladavina nije imala nikakvo ozbiljnije uporište u Starom svijetu.
Upisao:
Drijade
Legenda o nimfi Dafni, koja se pretvorila u stablo lovora, bježeći pred bogom sunca, Apolonom, ostavivši pojam 'lovorika' generacijama koje slijede.
Upisao:
Kako su nastali crnci
Legenda o Faetonu, govori o tome kako je zbog skretanja sunca s uobičajene putanje na zemlji vladala strašna studen ili velika žega, zbog koje se mijenjao, ne samo izgled zemljine kore, nego i ljudska koža.
Upisao:
Atrej i Tijest – predodređeni da budu zajedno
Egist je izvršio očevu želju, ubio Atreja, a Tijest se ponovno dočepao mikenskog prijestolja. Kasnije će Agamemnon opet nasilno zbaciti Tijesta s prijestolja i očevo žezlo vratiti u svoje ruke. Međutim, božanska kletva i osveta nisu ni tada mirovale, pa će i Agamemnona stići usud.
Upisao:
Atrej i Tijest – braća Pelopida i Zlatno runo
Braća Pelopida u mitologiji su braća poradi kojih je Zeus razljutio moćnu božicu Prirodu i izazvao njezinu još moćniju, ali i opasniju prijateljicu božicu Sudbinu.
Upisao:
Helije – bog Sunca, brat Selene i Eose
Noću kada bi mu predivna Selena, sestra njegova, otpjevala uspavanku Helije bi zaspao u svojoj krilatoj zlatnoj barci koju mu je iskovao osobno božanski kovač, sin Zeusov, Hefest, negdje u tajnim odajama svog uvijek vatrenog vulkana.
Upisao:
Mirmidonci – ratničko pleme Ahilejevo
Mirmidonci (mirmeks – mrav) strašni mitološki ratnici koji su pratili Ahileja u bitkama pod zidinama Troje svoje su podrijetlo i nastanak vodili od Zeusa Gromovnika.
Upisao:
Afrodita u zabranjenoj ljubavi
Odjevena u žarko crvenu haljinu tiho je ušla u kolibu Anhizovu, tiho se skinula i legla kraj njega u postelju koju su prekrivale mekane lavlje i medvjeđe kože. Noć je bila puna slasti, a pčele su sneno zujale oko kreveta u kojem su božansko i smrtno tijelo naprosto izgarala od ljubavne strasti.
Upisao:
Hera – božica od koje je strepio i sam Zeus
Ako postoji lik božice koji je u mitologiji nepravedno zapostavljen onda je to lik božice Here, kraljice bogova i gorljive zaštitnice braka. No, ako pak uopće postoji lik božice ili smrtnice u mitologiji koji Athumanunh najmanje obožava onda je to sama Hera veličanstvena, predivna i bajna.
Upisao:
Artemida – božica 'divljakuša'
Artemida je živjela pod otvorenim nebom sa svom svojom silom pratitelja, lovila šumske životinje poradi hrane , kupala se u hladnim i divljim šumskim potocima …
Upisao:
Sfinga – neman sa ženskom glavom
Sfinga je jedno od najstarijih mitoloških bića koje je stvorila ljudska mašta i umjetnost. U Grčku mitologiju Sfinga stiže s Istoka, a na stvaranje njezinog lika najvjerojatnije su utjecali asirsko-babilonski kipovi krilatih bikova s ljudskim glavama, a napose kipovi drevnih egipatskih vladara (faraona).
Upisao:
Sirene – čudovišta sa ženskom glavom
Naime, sirene su bile vrlo ponosite na svoje glasove, pa su neoprezno na natjecanje u pjevanju pozvale i same muze. Razumije se, sirene su izgubile od muza, pa su ih muze za opomenu kaznile tako što su im izrasla krila.
Upisao:
Alkestida – krajnje odana mužu svojemu
Nakon žestokog hrvanja Heraklo je sputao boga Tanatosa. Heraklo je Tanatosu obećao slobodu u zamjenu za Alkestidin život. Naravno, kako s Heraklom nije bilo šale, a Tanatos je to itekako dobro znao, on je održao obećanje i zadanu riječ.
Upisao:
Boreadi – krilata braća mitski letači
Dobro je znati da harpije nisu oduvijek bile zle, pa one su sestre Iridine i nose slijedeća imena: Ela (goropadna), Kelena (brzonoga) i Okipeta (brzoleta). Zajedno su one strašne božice oluje, ali i mitske pljačkašice i otimačice.
Upisao:
Kirka – zanosna čarobnica
Lik prekrasne čarobnice Kirke dočarao i predočio nam je prvi puta Homer. Kirka je živjela na otoku Eeji na dalekom zapadu, a ljudi su tu rijetko dolazili.
Upisao:
Perzefona – Demetrina kćer
Svijet se doskora pretvorio u beživotnu pustinju. Nestalo je hrane za životinje, ljude, ali i bogove. Svi bogovi stanu preklinjati Demetru neka ublaži svoj gnjev, ali ih je ona redom odbijala. Napokon, Zeus pozove Hada na Olimp i zapovijedi mu da ako djevojka još nije jela hranu mrtvih neka se je odrekne i vrati je majci.
Upisao:
Neoptolem (Pir) – sin Ahilejev
Nikada, ali baš nikada ne smije se slati dječake u rat, jer oni su jednostavno premladi za te bitke divne i veličanstvene, naime, dječaci nikada ne razumiju strašnu divotu bitke ...
Upisao:
Kefal – sin boga Hermesa i njegove ljubavnice Herse kćerke Kekropove (prvi kralj Atene)
'O, Nefelo, ljubavi puna, dođi i odagnaj umor moj ...'
Upisao:
Odisejev 'Trojanski konj'
Oduvijek su se svi pitali zašto su Trojanci, ti hrabri i veličanstveni ratnici, bili toliko naivni, pa su u grad uvukli 'Trojanskog konja' koji ih je na kraju koštao života i pada grada. Odgovor je opet Odisej, on je izmislio priču koju je Sinon tako vješto 'prodao' Trojancima koji su mu povjerovali.
Upisao:
Odisej hini neuračunljivost
Kad je Palamed stigao Odisej je hinio neuračunljivost. Upregao je svoje volove i počeo orati plažu ispred svoje palače, pa nakon toga saditi sol. No, Palamed je bio također vrlo bistar i oštrouman, pa je pred volove potajno položio malog Telemaha.
Upisao:
Odisej – junak bez straha, no, ne i uvijek bez mane
Najveću slavu Odisej je stekao tijekom Trojanskog rata gdje je bio junak bez straha, no, ne i uvijek bez mane. Međutim, dok u grčkim mitologijama Odisej s ljudskim manama postaje i ostaje uvijek pozitivan, u mitologiji (pričama) starih Rimljana on zauzima gotovo uvijek negativni lik.
Upisao:
Atena – grčka božica rata, ali i vješta tkalja
Nije dugo trebalo, a Arahnina hvalisanja dopru do božice Atene. Atena se preruši u pogrbljenu staricu i pojavi se pred Arahnom koja je tkala. U prvi mah Atena je bila ushićena umijećem djevojke, ali ju na kraju ipak upozori da ne bude umišljena i ohola.
Upisao:
Zlatni dodir – dar bogova
Ponekad darovi bogova i nisu ono što nam se na prvi pogled čini da jesu. Mitologija je puna takvih priča, a ovo je jedna od niza njih.
Upisao:
Pan – bog šuma i pastira
Pan je bio izuzetno opasan i nasilan ako bi se ga iznenada probudilo iz sna. Neopreznost su mnogi platili time što ih je, u trenutku kada bi probudili Pana, obuzeo paničan strah.
10
