12
Upisao:
Svjetlonoše Visokog Neba - Alantaelov motivacijski govor 'Ratnicima Svijetla' (Svjetlonošama)
Oko ponoći su njezine oči zadobile oblik. Pogled u njima bio je mačkast, napola odlučan, napola nesiguran - pogled zbog kojeg se upada u nevolju ... Da, Alantael je uspio dočarati upravo kako su izgledale, te oči. Izduživale su se prema profinjenim, elegantnim obrvama, nekoliko centimetara od slapa tamne kose ... (Alantael i demon Noći u obličju Sove)
Upisao:
Sopdet – plavetna božica
Plavetna, lijepa i sjajna Zvijezda Sopdet (Sotis) divna je kao što može biti samo božica. Dugo je tako Sopdet imala glavni položaj na Nebu i tada su joj se svi divili poradi njezine neizmjerne ljepote. No, onda stigne doba kada se ona nije osjećala dobro i činilo se da joj se život polako gasi.
Upisao:
Athumanunh sanja Izidin hram
… odavno je sunce već nestalo iza horizonta, a noć je došla iznenada i naglo. Noćas na nebu nema mjeseca, samo krupne zvijezde.
Upisao:
Svjetlonoše Visokog Neba - Enzu (Dva) ptica
Tih Svijetlih Olujnih Noći Alantael je spoznao da zapravo Demiurg (Stvoritelj) nije bio 'sam' kada je 'stvarao', tu se još nešto moralo 'umiješati kod stvaranja' ...
Upisao:
Predivno pustinjsko praskozorje pred bitku veličanstvenu
'U ratu uvijek išli ispred, odnosno, na čelu vojske. Borili bi se sa svima koji su bili na protivničkoj strani, ma tko oni bili, a nisu ni prezali od borbe s ostalim božanstvima. Neuspjeh, odnosno poraz, teško su podnosili i nije bilo nikakve isprike za njega, a bila je i prava rijetkost kad bi gubili bitke.'
Upisao:
Legendarni zlatni grad Manoa - El Dorado
Dakle, ostala je samo legenda koja je desetljećima poslije, a ponekad i u našem dobu znala zagolicati maštu neustrašivih konkvistadora ili avanturista koji su pokušali pronaći ostatke zlatnoga grada Manoa ili El Dorada.
Upisao:
Athumanunhova lutanja
'Iz jezera, izlaze iz jezera! Hej, pa to nije moguće, nemoguće! Idu, iduu na nas! Budite seee, gotovi smo! …
Upisao:
Hrvatsko bajoslovlje – Athumanunhova priča o Zlu (5)
Legne Morena u Zlomirov krevet i po grudima njegovim zlim raspusti svoje zlatne kose koje postanu odmah crne. Preobliči se Morena u čistu poslušnost i podređenost, pohotu i podatnost. Unama njezinim raširi se mraz i hladnoća, a tijelo joj postane blijedo, dok su joj oči poprimale boju prezrele maline. Duše Morene i Zlomira se spoje, Morena se preda Zlomiru, a on joj otvori riznicu svoga tamnog srca.
Upisao:
Hrvatsko bajoslovlje – Athumanunhova priča o Zlu (4)
Ljutito se uhvatiše za kose i počupaše se, no, primijeti ih Svebog i puhne snažno između njih u namjeri da ih razdvoji. Namjera Sveboga uspije, ali kose Moranine polete nošene čistim zrakom i završe u moru, potonu u dubine gdje zahvati ih ponornica Jahorika koja ih odnese u Paklenu.
Upisao:
Hrvatsko bajoslovlje – Athumanunhova priča o Zlu (3)
Još cvjetovi nisu procvjetali kad ih je sa visokih kula Vidingrada ugledala Božena. Božena je odmah poslala mitsku pticu Crvenperku sa zadaćom da ubere ta četiri cvijeta i donese joj ih. Kada je Crvenperka Boženi donijela četiri ljupka pupoljka, ona ih stavi u Pehar Vječnosti u kojem je bila voda zagrabljena na Izvoru života.
Upisao:
Hrvatsko bajoslovlje – Athumanunhova priča o Zlu (2)
Uzalud je Svijetlo pogađalo Tamu, uzalud je Dobro udaralo Zlo, uzalud je Svebog mačem ubadao i udarao, ali Crnobog je bio neranjiv i neuništiv ...
Upisao:
Hrvatsko bajoslovlje – Athumanunhova priča o Zlu
'Postoji li Zlo?' – Zlo ne postoji! Zlo je samo odsutnost Dobra zapisao bi Athumanunh! ...
Upisao:
Hrvatsko bajoslovlje – Athumanunhova priča o moru Jadranskom
Iz 'Spilje samoće', a naročito nakon pada mraka, ili po gustoj magli, Liburnija je izlazila i Velebitom su tada odzavnjali grozni i stravični jecaji, jauci, vriska i rika. Liburnija je postala neobično gnjevna, ljuta, krvoločna i silna, Vidjevši pak je sada takvu, njezina sestra Adrijana, vitkoga stasa i nježna puna ljubavi za svakoga, plave kose i očiju od silne žalosti za sestrom skoči u ralje 'Plavoga zmaja'.
Upisao:
Hrvatsko bajoslovlje – Athumanunhova priča o Velebit planini
Velebit je tako odlučio otkriti tajnu Milosti i Surovosti, pa se on uputi u daleku zemlju u kojoj je još uvijek spavao 'Plavi zmaj'. Bila je to zemlja u kojoj je Zvonimir bio naročito blag i topao prema ljudima, bila je to zemlja uzduž koje su se pružali planinski vijenci, protjecale bistre i brze rijeke, sjajila modra i zelena jezera, a na sve strane širila su se pitoma polja, rasle i mirisale zelene šume ...
Upisao:
LEGENDA O EUROPI (grčka mitologija)
Znamo da postoji osobna karma, karma naroda, država, kontinenata, planeta. Hoće li današnja Europa poput one iz legende, konačno zajahati tog bika.? Mitološka Europa je prvo zavedena, silovana i nakon toga postala kraljica. Može li nam mit ukazati kakva je sudbina današnje Europe?
Upisao:
Hrvatsko bajoslovlje – Athumanunhova priča o otočju Kornati
Dakle, Kornat je bio div zapovjednik vojske divova koji su otkidali velike dijelove stijena i bacali ih na božansku vojsku čime su nanosili teške gubitke ljudima, ali i bogovima.
Upisao:
Hrvatsko bajoslovlje – Athumanunhova priča o 'prvim ljudima'
Udahne Svebog svoj božanski dah muškarcu, a Božena pak ženi, poklone im duše pune plemenitosti, ustrajnosti i marljivosti. Od lišća im ispletoše odjeću i potom im Jakša ovako zapovijedi: 'Idite i Zemlju napućite potomstvom svojim!' Božena pak im ponudi čašu vječnosti u kojoj je bila božanska amitra zaslađena zrncima tuge, a sve u namjeri da ti prvi ljudi nikada ne zaborave spoznaju i suštinu životne radosti.
Upisao:
Hrvatsko bajoslovlje – Athumanunhova priča o potopu
Ovo je dovelo do otvorenog nezadovoljstva divova prema bogovima, a koje je cijelo vrijeme podgrijavao sam Leden. Sada su divovi bili uvjereni u svu svoju snagu, pa su krenuli ugasiti 'nebesko svijetlo' što u sam Osvit Vremena upališe ga bogovi, a pri tomu još su namjeravali srušiti bogove iz krošnje Drva Svijeta, te ih pokoriti pod svoju vlast.
Upisao:
Hrvatsko bajoslovlje – Athumanunhova priča o ljubavi
Zorana pozdravi svoga dragog: 'Sunce moje zlaćano, jesi li to ti? Kako si me samo pronašao u ovoj tami i pustoši? Tko ti je odao gdje sam i tko te je doveo do mene?' Zvonimir se nasmije i tiho joj odgovori: 'Ljubav! Ljubav me je vodila i do tebe dovela.'
Upisao:
Hrvatsko bajoslovlje – Athumanunhova priča o Jutru bez zore
Ne traje li ova Noć malo predugo? Zašto još uvjek svi bogovi Nava spavaju? Zašto Zoranina 'baklja jutarnja' ne gori? Zašto još uvijek Zvonimir nije ustao (zašto Sunce ne izlazi?) i Zašto se pjetao Vidimir još uvjek nije oglasio? ... Tko će probuditi bogove i ljude?!
Upisao:
Hrvatsko bajoslovlje – Athumanunhova priča o pomrčini Sunca
Bilo je to strašno i silno čudovište, kao žar crvenih očiju, ogromnih i oštrih kandži, razjapljenih ralja punih oštrih zubi kroz koje se cijedio i kapao otrov podmuklosti, pohlepe, zavisti, ljubomore, sebičnosti ... iz grla mu je sukljao dim, a kroz nosnice izbijala je paklena vatra.
Upisao:
Hrvatsko bajoslovlje – Athumanunhova priča o praskozorju
Bila je to buktinja koja se silno Nebom razgorjela, poput goluba ta je ljubav poletjela visoko na prijestolje spoznaje božanske i započelo je doba kada je zavladala Istina, Istina prepuna Razuma, Radosti, Želja najljepših i Sreće.
Upisao:
Hrvatsko bajoslovlje - Athumanunhova priča o Suncu
Plemenita životinja poslušno pogne glavu i svojim velikim očima uputi najiskreniji pogled, pogled uhvate Zvonimirove bistre oči i rodi se neraskidivo prijateljstvo, rodi se moćno nebesko oružje, rodi se zapravo Sunce zlaćano ...
Upisao:
Hrvatska mitologija
Stojim na mjestu s kojeg je naše davno pleme ugledalo beskonačnost.
Zima prelazi u proljeće, sunce ostaje dulje nad uvalom i najavljuje dolazak ljeta. Golubice me slijede na mom putovanju u daleku prošlost.
"Ovdje je Panteon mojih praotaca. Na vrhu planine u zlatnom oblaku počiva naše davno vjerovanje."
"Pođi niz planinu, dole je tvoj život. Tamo se moraš probuditi."
Upisao:
NARCIS I EHO
Kad su ga nimfe pošle tražiti, našle su samo jedan lijepi cvijet, nagnut nad vodom. Taj cvijet nazvale su narcis.
Upisao:
Sumerska mitologija
Upisao:
Japanska mitologija
Upisao:
Polinezijska mitologija
Upisao:
Kineska mitologija
Upisao:
Grčka mitologija
Upisao:
Zulu mitologija
Upisao:
Egipatska mitologija
Upisao:
Nordijska mitologija
Upisao:
Šajenski mit o stvaranju
Upisao:
Mitologija Australije
Upisao:
DUGO PUTOVANJE KA IZVORU
Upisao:
Nostradamus i druga predviđanja ...
Upisao:
Top 6 praznovjerja
Ako niste skloni vjerovanju u nadnaravne sile i crnu magiju, onda vam se brojna drevna vjerovanja mogu činiti kao prava zabava, no ako pljujete kad vidite crnu mačku i zazirete od broja 13, prestanite čitati. Praznovjerja mogu biti zabavna, no mogu biti i poprilično zastrašujuća. Donosimo par gotovo zaboravljenih praznovjerja od kojih su se neka nesvjesno održala i do današnjeg dana.
Upisao:
Tajna istarskog Stonehengea
Kupolasti grob star više od 3500 godina služio je za kultne obrede i kao primitivni opservatorij. Jesu li tajanstveni istarski Stonehenge na Maklavunu, misterioznu grobnicu, kultno svetište i drevni astronomski opservatorij između Rovinja i Kanfanara u južnoj Istri izgradili mitski Argonauti?
Upisao:
Jednorozi
Upisao:
O Vilama
Danas ću pisati o Vilama, iz svog kuta gledanja i pomalo iskustva u igranju s njima.Družili smo se u meditacijama i u snovima.Možete reći da su djelo moje mašte, ali za mene su stvarne kao i vi možda i malo stvarnije jer njih sam vidjela, a većinu vas nisam.
Upisao:
Vile u našim krajevima
Vile su u narodnoj tradiciji najčešće opisivane kao mlade djevojke uzvišene ljepote koja se ne može usporediti ni sa čim zemaljskim.
Upisao:
MERLIN - KARIZMATIČNI, NEDOSTIŽNI ČAROBNJAK
Nakon što je nekoliko stoljeća igrao istaknutu ulogu u keltskoj legendi, Merlin se ponovno pojavio u 12. i 13. stoljeću, otkada se opisuje manje-više onakvim kakav je i danas.
Upisao:
Zmajevi - legendarna mitološka bića
Simbol zla, ponekad i dobra, zmaj predstavlja misteriozne sile kojima se čovjek mora suprostaviti.Zmajevi su bili čudesna bića koja su u većini slučajeva rigali vatru. Imali su pandže lava, krila orla i moćni rep kojim su mogli nanesti veliku štetu (čitaj: massive damage).Prikazivani su drugačije u kineskim legendama, grčkim mitovima i srednjovjekovnim kršćanskim legendama. Kad kada je imao stotinu glava leđa oštra poput britve i tijelo prekriveno čvrstim ljuskama, uvijek je inspirirao teror i onaj tko bi ga ubio imao je zagarantiran status heroja-spasitelja. Iznad svega bio je čuvar blaga. Čuvao je Zlatno runo; uspavala ga je Jasonova voljena Medea. Čuvao je i vrtove hesperida gdje su rasne poznate zlatne jabuke; garancija vječnosti. Zmaj je zapravo bio čuvar besmrtnosti.
Upisao:
Mitološka bića – zmajevi čuvari bogatih riznica
Ponekad, zmajevi bi bili simboli nepobjedivosti, ali i simboli rata, kao što je to u mitologiji Velšana, a crveni zmaj još je i dan danas na zastavi Walesa.
Upisao:
Mitološka bića – zmajevi opaka čudovišta ili vjerni čuvari
... rigaju vatru paklenu, baš poput suvremenog bacača plamena, spaljuju dvorce i gradove, a strašnim čeljustima, iz kojih opasno i krvoločno prijeti niz oštrih zubi, te kandžama strašnim, kidaju i uništavaju svakoga tko im se usudi suprotstaviti ... no, postoje i umiljati i dobroćudni, ali i oni se mogu razljutiti, pa postati nemilosrdni ...
Upisao:
Mitološka bića – hipokamp 'morski konj'
Hipokamp ima tijelo i prednje noge konja, no, umjesto kopita ima peraje, dok mu je druga polovica tijela riblja.
Upisao:
Mitološka bića – sfinga 'ljudska zvijer'
... u mitologiji je dovoljan samo trenutak nesmotrenosti i neopreznosti i lako se 'zaluta'...
Upisao:
Mitološka bića – sfinga 'čuvar(ica) zagonetke'
...'Dvije su sestre: jedna rađa drugu, a druga prvu.' ...
Upisao:
Mitološka bića mašte – jednorog između mašte i istine
Izgleda da mi danas ipak živimo u 'vrlo zločestim i lošim vremenima', pa stoga i ne možemo susresti i vidjeti jednoroga.
12
