Odigraj "Tarot DA/NE"

Kalendar događanja

Član borivoj

Upisao:

borivoj

OBJAVLJENO:

PROČITANO

1334

PUTA

OD 14.01.2018.

PREHRANA I DUHOVNI RAZVOJ - Rudolf Steiner

PREHRANA I DUHOVNI RAZVOJ - Rudolf  Steiner
Rudolf Steiner govori nam o razvoju prehrane tijekom povijesti þovjeþanstva te u ovom kontekstu objašnjava smisao mesne i vegetarijanske prehrane, uþinke konzumiranja alkohola, kave, þaja, mlijeka. No, kao u svim svojim izlaganjima ne agitira za ni protiv niþega, veü jednostavno iznosi svoje spoznaje te prepušta svakom þovjeku da sam odluþi što njemu osobno najbolje odgovara.

PREHRANA I DUHOVNI RAZVOJ

Zivot ljudi u suvremenom razvijenom svijetu usmjeren je postizanju materijalog blagosta­ nja sto je sasvirn razumljivo jer covjek kao cjelovito, osjetilno i nadosjetilno bice, treba jednaku pozornost posvetiti svojem materijal­ nom postojanju kao i duhovno-dusevnom raz­ voju. Problemi, medutim, za pojedinca, a time i za zajednicu, nastaju onda kad se prevelika pozornost posvecuje samo jednom od navede­ nih  aspekata.

jedni smatraju da treba njegovati samo unutarnji zivot, ono sto je vjecno u covjeku i sto s njim ostaje poslije smrti. Drugima se dogada da pri izivljavanju materijalnog postojanja zanemaruju  svoje  duhovno-dusevne  potrebe.

]edna i druga krajnost dovodi do dusevnih poremecaja koji se ocituju u najnevjerojatnijim oblicima devijantnog ponasanja, a sve cesce kulrniniraju najtezim oblicima destrukcije kao sto su ubojstva  i  samoubojstva.

Pretjerana     posvecenost     ljudi    vlastitom

duhovno-dusevnom Zivotu, izdvaja cijele na­ rode iz opceg tijeka razvoja covjecanstva, a posljedica pretjeranog materijalizma je pogres­ no shvacen pojam blagostanja sveden na puko gomilanje materijalnih dobara, pri cemu se znamariju istinske potrebe glede kolicine i kakvoce onoga sto se zeli posjedovati. Sve ovo dovodi do anomalija unutar uzih i sirih drus­ tvenih  zajednica,  koje su osobito vidljive na globalnom planu; nasuprot bogatim drustvima postoje  drusta  krajnjeg  siromastva  u  kojima velik broj  ljudi zivi  cak bez vode  i  hrane. I tako imamo  drustva  materijalnog  preobilja  i duhovnog  siromastva, drustva duhovnog pre­ obilja  i  materijalnog   siromastva  te  drustva materijalnog i duhovnog siromastva. Svjedoci smo teskih  i nesretnih  ljudskih  sudbina  koje izravno ili neizravno utjecu i na nase zivote. jedan  od  najveCih  priloga  dr. filozofije Rudolfa Steinera promisljanju covjeka i svije­ ta sastoji se u neprestanom  upozoravanju  da pri bilo kakvom  razmatranju  treba uzimati u obzir  cjelinu. Danasnja  je  civilizacija  sklona specijalizaciji koja se nerijetko gubi u detaljima do te mjere da se od drveca ne vidi sumu. Tako, primjerice,  imamo grotesknih  situacija  da ce vam jedan lijecnik lijeciti desno, a drugi lijevo oko. - Iz  ovih predavanja  saznat cemo da je ovakav ogranicen naC:in razmiSljanja na prvom mjestu posljedica  pretjerane mesne prehrane.

- Ako je svako drvo u sumi ovisno o svem ostalom drvecu i bilju koje cini organizam sume, tako je valjda i pojedini covjekov organ ovisan o uzajamnom djelovanju  ostalih organa te  o opcem  stanju  organizma  kao  cjeline.

Covjek  je  bice  sastavljeno  od  osjetilnih i nadosjetilnih djelova koji su u neprestanoj interakciji. Hocemo li na bilo koji nacin pro­ ucavati covjeka, pri razmatranju njegovih pojedinih dijelova ( osjetilnih ili nadosjetilnih) ili oblika zivota (materijalnih i1i nematerijalnih) moramo uvijek imati na umu cjelinu. Zato, proucavajuci ljudski fizicki organizam, treba znati da na njega utjecu  njegovi  nadosjetilni  dijelovi, ali isto tako gledajuci C:ovjeka kao nadosjetilno duhovno-dusevno biCe, ne smijemo zanemariti njegov fizicki instrument, njegovo tijelo. Kao sto zvuk nekog glazbala ovisi o kva­ liteti rezonantne kutije tako i zvuk C:ovjekove duse i duha ovisi o kvaliteti njegova fizickog instrumenta - tijela. A da bismo fizickom in­ strumentu omogucili da u njemu harmonicno odzvanja duhovno-dusevni svijet, moramo mu posvetiti odredenu  njegu.  jedan  od  oblika takve  njege  je   pravilna  prehrana.

Ne postoje univerzalna pravila prehrane koja bi vrijedila za sve ljude u svim vremenima. Svaki je covjek jedinstven. Kao sto na suvre­ menom putu ezoterickog razvoja svatko sam odlucuje koje ce korake poduzeti da bi razvijao svoju duhovnost, tako bi svatko trebao znati na koji ce nacin najbolje odnjegovati svoje fizicko tijelo. No, da bi to mogao uciniti mora posjedovati  nekakvo  znaje.

Danas su nam dostupna brojna znanstve­ na otkriCa o utjecaju  pojedinih vrsta prehra­ ne, namirnica  i hranjivih  tvari na C:ovjekov zivot i zdravlje, kao i dragocijena iskustva iz prakse ljudi koji se bave ovim iznimno vaznim podrucjem ljudskog zivota. Spoznaje Rudolfa Steinera pomoCi ce nam da spomenuta sazna­ nja zaokruzimo u cjelinu koja nam moze biti polaziSte za vlastita promisljanja i vlastite spo­ znaje o nacinu prehrane  primjerenom  nasem vlastitom  organizmu.

Zagreb, 4. listopada 2009.

Renata  Bakota

ZADACA   PREHRANE

Ovdje sam prije govorio o razlicitim temama koje se odnose na  duhovni  zivot.  Dopustite mi da se danas, sa stajalista duhovne znanos­ ti, dotaknem jedne prozaicnije teme.  Zadaca prehrane je, nesumnjivo, zemaljskiji  sadrzaj od mnogih o kojima smo ovdje slusali. Danas cete, medutim, shvatiti da, osobito u nase doba, duhovna znanost moze ponesto reci cak u vezi pitanja koja izravno utjecu na  svakidasnji zivot.

S jedne strane, oni koji duhovnu znanost poznaju samo izvanjski, optuzuju da ona previSe oholo tezi duhovnim podrucjima gu­ beCi na taj nacin cvrsto tlo pod nogama. S druge bi se strane mozda moglo takoder cuti protivljenje onih koji poznaju antropozofiju samo iz jednog predavanja iii brosure. Ono se sastoji u tvrdnji da antropozofi previSe govore 0 tomu sto bi trebali jesti i piti te da su time potpuno zaokupljeni. Ovi bi se kriticari mogli donekle opravdano nazvati idealistima, zato sto vjeruju  da obicne  zivotne  pojave  promatraju s odredene uzviSene razine. Oni spomenutom prigovaraju napose iznoseCi stajaliSte koje bi se moglo izraziti na sljedeCi nacin: Nevazno je sto covjek jede i pije. Nije vazno koja se hrana konzumira. Bilo bi bolje, snagom vlastitoga duha,  uzdignuti  se  iznad  materijalnog."  Cak i dobronamjeran idealist moze antropozofima uputiti  ovakav  prigovor.

Dakle, u vremenu u kojem se o ovim pitanjima   nasiroko   raspravlja   iz   razlicitih uglova,  moglo bi biti zanimljivo  cuti sto 0 tomu moze reci duhovna znanost.

Izreka  "Covjek je  ono  sto jede"  pripisuje se njemackom filozofu Ludwigu Andreasu Feu­ erbachu. Mnogi su se utjecajni mislioci slozili s Feuerbachom da je ono sto covjek radi, u bin, posljedica hrane koju je progutao  te da na njegove radnje utjece hrana koju, na sasvim materijalisticki nacin, preuzima probavom. Po­ red tolikih rasprava o jedenju, netko bi sebi mogao utuviti u glavu vjerovanje da covjek, u fizickom pogledu, nije niSta vise od onog sto jede. Sada bismo htjeli o tomu reci nekoliko cinjenica.

Zbog svrhe ovog predavanja i namjera na kojima ono pociva, moramo se tocno sporazum­ jeti. Ne zagovaramo odredene sklonosti niti pokusavamo biti reformatori. Duhovni je znan­ stvenik obvezan utvrditi istinu o stvarima. Nje­ govo stajaliste nikada ne smije biti agitirajuce, a on mora biti uvjeren da ce onaj tko shvati istinitost njegovih rijeCi, nastaviti ispravno postupati. Stoga ono sto bih htio reCi nije pre­ poruka za jedan nacin koji je suprotan drugom, a pretpostavi li netko da je tako, sve ce sasvim pogresno shvatiti. Ja cu navoditi samo cinjenice, a vi cete me ispravno razumjeti ako shvatite da ne govorim ni za, ni protiv bilo cega.

ImajuCi ovo na umu, mozemo, sa stajalis­ta duhovne znanosti, postaviti pitanje nije li tvrdnja "covjek je ono sto jede"' ipak donekle opravdana. Moramo neprestano imati na umu da je covjekovo tijelo orude duha. Razmatrajuci razlicite funkcije koje tijelo mora obavljati, shvatit  cemo  da  se  covjek  njime  sluzi  kao fizickim instrumentom. Instrument je, medu­ tim, beskoristan ako nije tako dobro ugoden da moze uredno funkcionirati, a isto tako viSi organizam nema nikakve koristi od nasih tijela ako ona ne funkcioniraju ispravno. To moze naskoditi nasoj slobodi i stvarati prepreke nasim  namjerama.

Kad mi, kao duhovni znanstvenici, razmatramo nas organizam, mozemo se zapitati ne cinimo li svoje tijelo nepodobnim za izvrsavanja nasih zivotnih namjera, teznji i poticaja, ako nas, zbog neprikladnog nacina prehrane, ono sputava te postajemo ovisni o njemu. Nije li moguce oblikovati tijelo  na  takav  nacin  da se ono pretvori u prikladniji instrument koji sve viSe odgovara poticajima naseg duhovnog zivota? Sto bismo morali jesti da ne bismo bili samo proizvod onog sto jedemo?

Postavljanjem ovakvih pitanja, pocinjemo na zadacu prehrane gledati s dukcijeg stajalista. GovoreCi cisto materijalisticki, trebam samo natuknuti opcepoznatu cinjenicu koja je svima varna takoder poznata,  da  ljudi  neprestano trose supstancije koje se pohranjuju u njiho­ vom organizmu te  se stoga moraju  brinuti  da ih nadopunjuju daljnjom prehranom. Ljudi se moraju baviti nadopunjivanjem. Sto bi onda bilo ociglednije  nego  istraziti  supstancije  potreb­ ne ljudskom organizmu, sto znaci otkriti koje supstancije izgraduju tjelesni organizam, te se jednostavno pobrinuti da ih on dobiva. Ovakav je pristup, medutim, krajnje  materijalisticki. Bolje je zapitati se: Koja je bitna zadaca ljudske hrane te na koji se nacin ona zapravo iskoriStava u  covjekovom  organizmu?

Moram istaknuti  da  se ono sto govorim o covjeku moze primijeniti  samo  na  njega jer duhovna znanost ne smatra da je covjek toliko blisko  povezan  sa  zivotinjama,  kao sto to smatra prirodna znanost. Inace bi se moglo jednostavno izjaviti da se covjekov organizam sastoji od bjelancevina, masti, ug­ ljikohidrata i mineralnih tvari te  u  skladu  s tim potraziti najbolju metodu kojom ce se zadovoljiti njegova potreba za  hranjenjem. No, duhovna se  znanost  pridr:Zava  nacela da je svaki materijalan dogadaj, sve sto se dogada u fizickom osjetilnom svijetu, samo vanjski izgled duhovnih procesa. Doista, cak ni procesi hranjenja ne mogu biti posve fizicki, ali, kao materijalni procesi, oni su zapravo vanjski izgled i izraz duhovnih procesa. N a slican naCin covjek je jedinstvo, unatoc tomu sto sastav njegova fizickog tijela* izgleda kao konglomerat  kemijskih  procesa.

Nasa  je  pozornost  cesto  bila  usmjerena na to kako je moguce uzdignuti se iz cisto fizickog prema duhovnim podrucjima. C:esto smo  slusali  da  etersko  tijelo  krijepi  fizicko

* U  skladu s ucenjem Rudolfa Steinera covjek se, kao cetveroclano bice, sastoji od: 1. fizickog tijela - onog sto je sasvim kruto u covjeku i sto mu je zajednicko s mineralnim carstvom; 2. eterskog ili zivotnog tijela - onog sto fizicko tijelo prozima zivotom, a covjeka cini zivim bicem, ali ga ne pokrece, a sto mu je zajdnicko s biljnim carstvom; 3. astralnog tijela- dusevnog dijela u kojem se odvija sav emotivni zivot, gdje se nalaze osjecaji, nagoni, zelje, pozude, strasti itd, a koje mu je zajednicko sa zivotinjskim carstvom te mu omogucuje kretanje; 4. ]a - koje na Zemlji ima samo covjek kao duhovni dio koji ga povezuje s cistim duhovnim svijetom, a koje mu omogucuje samosvijest. 

tijelo. Ono je arhitekt fizickog tijela na kojega se ne smije gledati kao da se u njemu odvijaju samo kemijski procesi. Bili bismo u zabludi kad bismo se, promatrajud samo kemijske procese, jednostavno  zapitali na materijalisticki  nacin: Sto  se  dogada s  kemijskim   supstancijama? Moramo se podsjetiti da se iznad eterskog ti­ jela nalazi astralno tijelo. Njime se izrazavaju instinktivni  osjecaji,  a  u  odredenom  smislu razlicita dusevna stanja. Promatramo li covjeka sa  stajalista  duhovne  znanosti,  nalazimo  da je  njegovo etersko tijelo, kao i fizicko tijelo, prozeto astralnim tijelom. Ne smijemo gledati samo jednu stranu, nego moramo takoder uociti astralno  tijelo  iznad  fizickog.  Pored  njih  je]a, cetvrti clan covjekova bica. Pred sobom imamo cijeloga covjeka samo ako ga gledamo kao cetveroclano bice. Sarno kad pred sobom imamo potpunog cetveroClanog covjeka, mozemo ispravno pristupiti podrucju zadace prehrane. Sarno se tada mogu dati odgovori na pitanje kako ova cetiri clana covjekova organizma reagiraju na  utjecaje  razlicitih  nacina  prehrane.

Svima vam je poznato da ljudi jedu hranu koja potjece iz biljnog, zivotinjskog i mineralnog carstva te da njome odrzavaju svoja tijela. - Dopustite mi da, radi onih koji su manje skloni njegovanju svojeg unutarnjeg zivota, ponovno istaknem da se ne obracam samo misticima i antropozofima, koji se osobito nastoje duhovno razvijati, nego svim ljudima. - Ljudi svoje Zivezne namirnice       uzimaju iz zivotinjskog, biljnog i mineralnog carstva. Moramo shvatiti da su biljke izravna suprotnost ljudima, a da su zivotinje neka vrsta sredine izmedu ovo dvoje. Vanjski fizicki izraz ove suprotnosti moze se pronaC:i u procesu disanja. Poznata je cinjenica da  ljudi  udiSu  kisik,  preraduju ga te ga nadalje povezuju s ugljikom koji se naposljetku izdiSe kao  ugljicni  dioksid,  dok za biljke, koje upijaju ugljik da bi se odrzale, vrijedi obratno. Biljke takoder diSu u odrede­ nom smislu, ali njihov proces disanja za njih ima sasvim drukcije znacenje. Stoga mozemo reC:i da, u duhovnom pogledu, biljka i covjek stoje jedno  nasuprot  drugom.

Imajuci na umu utjecaj svjetlosti na biljke, mozemo postati jos svjesniji ovog odnosa. Dobro je  poznato  kakvu  posljedicu  na  zivot  biljke ima uskracivanje svjetlosti. Ista svjetlost koja odrzava zivot u biljkama, nama omogucuje opazanje svjetlom ispunjenog svijeta nase okoline. Svjetlost je takoder element koji u biljkama odrzava Zivot. To je fizicka svjetlost, ali je pored toga nesto vise. Kao sto za sve fizicko postoji duhovni dvojnik, tako u fizic­ kom svjetlu postoji duhovno svjetlo koje  zraci na nas dolje. Svaki put kad se obradujemo blistanju svjetlosti, mozemo si reC:i: Kao sto meni, kad ugledam drugu osobu, sine da u ovom covjeku zivi duhovni dvojnik, isto tako mogu zamisliti da u svjetlosti zivi duhovni dvojnik. Duhovno svjetlo, koje prozima fizicku Suncevu svjetlost, doista je od  iste vrste i biti kao nevidljivo svjetlo koje prebiva u ljudskom astralnom tijelu. Djelic duhovnog svjetla koje prozima svemirski prostor, Zivi unutar  astral­ nog  tijela. Ono je,  medutim,  fizicki nevidljivo i u tome se moze vidjeti da je  ono suprotnost ili  komplement  fizickom  svjetlu.

U  nasoj  nutrini  zivi  nevidljivo  svjetlo  te izvrsava odredenu zadacu. Mogli bismo reCi da je- zato sto su suprotnosti - ono fizickom  svjetlu isto sto je negativan  magnetizam pozitivnom magnetizmu. Opazamo ga u njegovom vanjskom izrazu kad shvatimo odnos koji postoji izmedu fizickog tijela, eterskog tijela i astralnog tijela, koje jedno za drugim prozima ]a. Cesto sam objasnjavao da se etersko tijelo, tijekom Zivota, bori protiv propadanja fizickog tijela. Ljudi kao i zivotinje imaju astralno tijelo, a otuda unutarnje svjetlo. No, djelovanje ovog unutarnjeg svjetla je suprotno od djelovanja vanjskog svjetla. Kad vanjsko svjetlo obasjava biljku, ona izgraduje svoj zivi organizam proizvodeci bjelancevine, ugljikohidrate itd. Naprotiv, zadaca unutarnjeg svjetla je uniStavanje, a ovaj proces raspadanja je dio djelovanja astralnog tijela. Doista postoji stalna razgradnja i razaranje bjelancevina i ostalih supstancija koje  konzumiramo,  tako da su ove supstancije iskoriStene u stanovitom smislu za izravno suprotan ucinak od onog sto je izgradila vanjska svjetlost. Bez djelovanja unutarnje razgradnje covjek ne bi mogao biti ja-biCe, a samo zahvaljujuC:i svojoj Ja-prirodi moze imati unutarnje  dozivljaje.  Stoga  dok se etersko tijelo bavi ocuvanjem fizickog tije­ la, astralno se tijelo brine da se hrana koju covjek konzumira stalno izgraduje i ponovno razara.

Bez  ovog procesa  raspadanja  unutar fizic­kog tijela, astralno tijelo, u kojem je utjelov­ ljeno ja, ne bi moglo  zivjeti punim  zivotom u materijalnom svijetu. Kao sto smo vidjeli, izmedu  ljudi  i  biljaka  postoji  naizmjenican proces, a to je izdisanje ugljicnog dioksida u ljudi i apsorpcija ugljicnog dioksida u biljaka - izdisanje kisika u biljaka i udisanje  kisika u ljudi. Ovi procesi dostizu takve krajnosti samo izmedu ljudi i biljaka.

Zivotinje  nemaju  individualno  ja  kakvo imaju ljudi, ali imaju kolektivno, skupno ja. Prcma tomu, zivotinje istc vrste imaju jedno zajednicko skupno ja koje njima vlada izvana. Znacajna razlika izmedu ljudi i zivotinja jest u cinjenici da procesima raspadanja unutar zivotinja upravlja bice koje se nalazi izvan njih, dok istim procesima u ljudima upravljaju njihova unutarnja individualna ja. Stovise, covjekovo individualno ja moze postupno ovladati  onim sto se dogada  u  njemu.

Razmotrimo kako ja moze postupno zauze­ti  sredisnji  polozaj  unutar  tjelesnih  funkcija. Ispitajmo sto cini astralno tijelo kad razgraduje supstancije koje je covjek apsorbirao. S obzirom na  prehranu  mora  se  zauzeti  sasvim  druk­ cije stajaliste. Tijelo, koje prozima ja, obavlja djelatnost  raspadanja  supstancija,  a  ovom  se djelatnoscu  nesto  stvara u  nutrini.  Unutarnje djelovanje svijesti djelomicno se dogada pomocu procesa razgradnje koje uzrokuje astralno tije­ lo. Radnje, djelovanja, potaknuti su procesima razaranja. Prvo, proizvodi  se unutarnja  topli­ na i drugo, proizvodi se nesto manje uocljivo od  unutarnje  tjelesne  topline,  a to je  fizicki izraz unutarnjeg  svjetla. Kao sto je  unutarnja toplina, koja prozima krv, posljedica razgradnje bjelancevina, tako je djelovanje zivcanog sustava takoder posljedica  procesa  raspadanja,  ali ne samih zivaca, nego djelovanja zivaca; djelatnosti unutar Zivaca, koja omogucuje imaginaciju te potice miSljenje. To je djelovanje koje se moze nazvati fizickim izrazom  nevidljivog  svjet­ la, a koje je prouzrokovano degeneracijom i razgradnjom   tvari.

U osnovi, kao sto je receno, unutarnja tjelesna toplina stvara se razgradnjom bjelan­ cevina. Unutarnje svjetlo proizvodi se unutar organizma kao posljedica procesa koji uklju­ cuju masti, ugljikohodrate, skrob i glukozu, koji se takoder koriste u proizvodnji topline i unutarnjih pokreta. U svemu ovom je sadrzan izraz djelovanja koje potjece iz astralnog tijela. Ljudi se ne hrane ispravno ako samo gutaju odredenu kolicinu hrane, nego zapravo onda kad se ovi unutarnji procesi mogu izvoditi na pravi nacin. Na njima je utemeljen unutarnji zivot. Ljudi su bica koja su unutarnje nepresta­ no zaokupljena pokretom i zivoscu i od toga se sastoji njihov unutarnji Zivot. Ako ovaj unutar­ nji Zivot nije stvoren na pravi naCin, on ne moze ispravno reagirati i covjek se razboli.

Pravi nacin unutarnje prilagodljivosti pruza osnovu za ispravno rjesavanje prehrambenih problema. Ova tvrdnja ukazuje na cinjenicu da se svi unutarnji procesi u ljudima moraju odvijati u suprotnom smjeru od procesa u biljkama. Covjek svoje procese mora zpoceti ondje gdje prestaju biljni procesi. jedan osebujan primjer ce razjasniti sto ovo znaci.

Ako covjek jede  vegetarijansku  hranu to mnogo zahtjeva od njegova organizma. U sastavu biljne hrane nema mnogo masti. Od ljudskog organizma, koji je sposoban proizvoditi masti, zahtijeva se da ih proizvodi od necega sto u sebi ne sadr:Zi masti. Drugim rijecima, da bi C:ovjek koji jede vegetarijansku hranu, pokrenuo proiz­ vodnju masnoca, mora unutar sebe proizvesti djelovanje te se mora  unutarnje napregnuti. Posteden je ove zadace ako jede gotove Zivotinj­ ske masti. Materijalisti ce vjerojatno reci da je za covjeka povoljno uskladiStiti sto viSe masnoca, da ih ne bi morao previSe proizvoditi vlastitim snagama. Ipak, govoreci s duhovnog stajalista, razvijanje ovakvog unutarnjeg djelovanja znaci razvijanje pravog unutarnjeg zivota. Kad je covjek primoran proizvoditi snage koje mu omogucuju da proizvodi vlastite masnoce, tada, pomocu   njegove   unutarnje   pokretljivosti,   Ja i astralno tijelo postaju gospodari njegova fizickog  i  eterskog  tijela.

Kad covjek jede masti, posljedica toga je da je posteden zadace da je sam proizvodi. Ipak, ako proizvodnjom vlastitih masnoca isko­ risti priliku za razvijanje svojeg unutarnjeg djelovanja, bit ce osloboden te ce na ovaj nacin postati vladarom svojega tijela. U protivnom, kao duhovno bice, ostaje puki promatrac. Sve sto se u njemu dogada na nacin da on ostaje pasivan promatrac, u njemu postaje tesko bre­ me te sprecava njegov poriv za dopustanjem astralnom tijelu da zivi punim zivotom. Ako mu je uskracena mogucnost proizvodnje vlastitih masnoca, unutarnja pokretljivost astralnog tijela nailazi  na  unutarnju  prepreku.

Bitno pitanje koje sada treba postaviti jest: Koje tvari pobuduju koje unutarnje djelatnosti? Ovdje cemo pokusati rasvijetliti odnos izmedu biljnih i mesnih supstancija u ljudskoj prehrani te na ovaj nacin zadobiti neki pojam o tomu kako zivotinjska i biljna hrana utjecu na ljudski organizam.

Za covjeka nije isto jede li zivotinjske ili biljne bjelancevine. Buduci da zivotinje takoder imaju     astralno tijelo, njihovi su unutarnji procesi, do odredene tocke, sasvim slicni onima u ljudskom organizmu. Pa makar zivotinjsko astralno tijelo uzrokuje  razgradnju sintetizira­ nih supstancija njezina fizickog tijela, procesi u ljudskom organizmu malo nadilaze granice sto ih dosezu  zivotinjski procesi.

RazmiSljajuci  o  Zivotinjama  oko  nas,  duhovno gledajuCi njihove  postupke i osobine, usporedujuci ljude s mnogim zivotinjama, pronaci cemo raznovrsne i brojne ljudske oso­ bine raspodijeljene medu zivotinjama. Unatoc cinjenici da postoje velike ljudske razlike izmedu razlicitih naroda, ipak se namece za­ kljucak da svaki pojedini covjek predstavlja vrstu. Ljudi izgledaju kao duhovno sjedinjenje svega sto se moze primijetiti da je razdijeljeno medu razlicitim zivotinjskim  oblicima.  Kad bi se trebala prikazati sva pojedina obiljezja razlicitih zivotinjskih vrsta, koja se uzajamno dopunjuju, doslo bi se do biti onoga sto je, na primjereno umjeren nacin, sadrzano u svakom pojedinom covjeku. Svaka pojedina zivotinja u sebi jednostrano sadrzi nesto od snaga koje su u covjeku harmonizirane te je u skladu s tim sazdan njegov cijeli organizam. U Zivotinjskom carstvu je sve do onog najnizeg, do najsitnije strukture supstancije, ustrojeno tako da izgleda kao slikovit prikaz ljudskih osobina koji se prostire  pred  nama. 

Hoce li covjek otkriti fizicki izraz osobina svojeg astralnog tijela, mora nastojati iskoristiti sve njegove snage. Mora na takav naCin ovladati vlastitim unutarnjim procesima i djelatnos­ tima svojeg astralnog tijela, da se u njegovoj nutrini nastave biljni procesi. U hrani, koju konzumiramo iz zivotinjskog carstva, u sebe ne uzimamo samo zivotinjsko fizicko meso i mast, nego takoder proizvode astralnog tijela zivotinje sadriane u ovim supstancijama. Kad vegetarijanskim naCinom prehrane uvrstimo u popis nevine snage naseg astralnog tijela, mi poticemo nase cjelokupno unutarnje djelova­ nje. Pri mesnoj prehrani dio ovog unutarnjeg djelovanja  biva  iskljucen.

Sada mozemo nastaviti razmatranje odnosa ovih dvaju nacina prehrane na  cisto  duhov­ noj  podlozi.

Hoce li covjek sve viSe ovladavati unutar­ njim procesima vlastitog tijela, vazno je da, u odgovarajucoj mjeri, postane djelatan u vanj­ skom svijetu. Vazno je da razvije odredene vanjske osobine kao sto su izdrzljivost, hrab­ rost pa cak i agresivnost. No, pritom postoji mogucnost da se jos ne osjeca dovoljno snaznim da bi sve povjerio svojem astralnom tijelu te bi mogao popustiti i potraiiti pomoc u mesnoj prehrani.

Moglo bi se reCi da su supstancije biljnog podrijetla zasluzne za sve sto covjeka unutarnje oslobada. No, sposobnosti koje covjeku omogu­ cuju aktivno sudjelovanje u zemaljskom zivotu, ne moraju nuzno potjecati od nevine prirode njegova astralnog tijela. Ove osobine mogu ta­ koder proizlaziti iz mesne prehrane. Cinjenica da ljudi trebaju postajati sve slobodniji, dok su im istodobno potrebne odredene osobine koje mogu steCi pomocu poticaja rasprostranjenih po zivotinjskom carstvu, potaknula ih je da pribjegnu hranjenju zivotinjskom hranom. Kad bismo istrazivali prehrambene navike naroda militantnih drzava, koji su tezili razvijanju osobina sto su im omogucivale jacanje njihovih fizickih snaga, ustanovili bismo da su uglavnom jeli meso. Naravno, postoje takoder iznimke. S druge strane cemo pronaci da sklonost prema iskljucivo vegetarijanskoj prehrani, prevladava u naroda koji su razvijali unutarnji zivot i misaono postojanje. Treba imati na umu ove dvije strane problema. Zeli li se netko viSe baviti agitiranjem nego djelovanjem iz spoznaje, moze, naravno, prihvatiti jedan od spomenutih nacina prehrane, kao lijek protiv svih bolesti. Ipak mjesovita prehrana nije bez razloga mnogim ljudima postala prihvatljiva. To donekle mora biti tako. Moramo, medutim, priznati da unatoc tomu sto, zbog sasvim zdravstvenih razloga, vegetarijanski nacin prehrane moze doista biti ispravan za neke ljude, on moze upropastiti zdravlje  ostalih.

Ovdje, naravno, govorim opcenito o ljudskoj prirodi, ali trazeci pravi put zadovoljavanja potreba vegetarijanskim ili mesnim nacinom prehrane, traba uzimati u obzir covjekovu osobnost. Danas ekstremna mesna prehrana prirodno donosi sa sobom odgovarajuce po­ sljedice. jeduCi meso covjek ostaje bez prevelike kolicine svojih unutarnjih djelatnosti, koje bi se, da nisu vanjski izrazene, razvijale u nutrini. Dusa takve osobe biti ce viSe usmjerena prema van,  biti  ce  vtse  primljiva  za  vanjski  svijet i tjesnje povezana s njim. Osoba,  medutim, koja svoju prehranu uzima iz biljnog carstva, postaje neovisnija i viSe sklona unutarnjem razvoju. Ona postaje gospodarom svojeg cije­ log bica. Sto je vise  sklona  vegetarijanstvu, sto viSe prihvaca biljnu prehranu,  viSe  ce biti sposobna dopustiti da prevladaju njezine unutarnje snage. Na ovaj ce nacin biti sklonija razvijanju smisla za sire vidokruge te ce sebe prestati ogranicavati uskogrudnim zivotom. Osoba, medutim, koja je pretezito mesojed, suzava svoj vidokrug i sve se kruce usmjerava prema   jednostranosti.

Naravno, zadaca danasnjih ljudi jest baviti se  s  oba  spomenuta  nacina  prehrane,  da  ne bi postali neprakticni. C:ovjek takoder  moze biti toliko lisen predrasuda da uopce nema nikakav sud. Pa ipak je cinjenica da sve sto ogranicava ljude i vodi ih prema specijalizaciji, proizlazi iz prehrane mesom. Vegetarijanskoj prehrani covjek duguje impulse koji ga izdizu iznad usko-ogranicenih krugova postojanja. Ekstremna  mesna  prehrana  jasno  je  povezana s povecanim dogmatizmom i nesposobnoscu covjeka da gleda izvan granica u kojima je roden. Nasuprot tomu, kad bi ljudi  pokazali viSe zanimanja za hranu koja  potjece  iz  bilj­ nog carstva, otkrili bi da su se sposobni lakse izdignuti iz svojih usko-ogranicenih krugova postojanja. Osoba koja je, jeduci meso, odustala od svoje  zadace  stvaranja  masnoca,  primijetit ce da ova iskljucena aktivnost podize   neku vrstu zida oko njezina astralnog tijela. C:ak netko tko nije vidovit, vee ove stvari prosuduje zdravim razumom, moze iz pogleda neke osobe zakljuciti  proizvodi  li ona vlastite  masnoce.

Nadalje,  mozemo uociti kako se stvaraju dvije suprotne vrste karaktera, ovisno o tomu hrani li se netko biljnom ili Zivotinjskom hra­ nom. Otkrit cemo da pomocu naseg organizma doista prodiremo u svijet te da se moramo izdignuti iznad njega pomocu prave vrste hrane. Dod ce vrijeme kad ce se vegetarijanski nacin prehrane mnogo viSe cijeniti nego danas. Tada ce miSljenje biti toliko okretno  da  ce  ljudi biti voljni istrazivati  ovakve  stvari,  znajuCi da bi ono za sto danas vjeruju da je glupost moglo, promatrano s drukcijeg stajalista, ta­ koder imati  neku  vrijednost.  Tada  ce shvati­ ti da se vegetarijanskim nacinom prehrane moze prosiriti sav njihov fizicki i duhovni vidokrug, suprotstavljajuci se time, u svojoj nutrini, pretjeranoj specijalizaciji. Pocne li prevladavati vegetarijanska prehrana,  osobito ce se prosiriti vidici na odredenim znanstvenim podrucjima.

Dopustite mi spomenuti jos nekoliko pri­ mjera kojima cu pokazati da su ljudi  doista ono sto jedu  i piju.

Razmotrimo, primjerice, alkohol koji se dobiva iz biljki. Predugo bi trajalo tumacenje duhovnoznanstvenih razloga koji pokazuju da alkohol iz biljki, fizicki i na vanjski nacin, stvara ono isto sto bi covjek trebao fizicki razvijati u sebi, pomocu svojeg Ja-bica u svojem sredistu. To je cinjenica - koja se unutarnje opaza pomocu duhovne znanosti - da kad netko pije alkohol, on preuzima odredeno djelovanje koje inace u cijelosti pripada njegovom ja. Onaj tko pije mnogo akohola treba manje jela; njegovo ce tijelo zahtijevati manje hrane nego sto to obicno zahtijeva proces izgaranja. Alkohol potice snage koje bi inace potaknulo unutarnje prodiranje ja. Na ovaj nacin, natapanjem svojeg tijela alkoholom, covjek moze uciniti vanjskim djelovanje  svojeg ja.

Ucinak  alkohola je  imitiranje i kopiranje djelovanja ja, pa se moze razumjeti zasto mu ljudi pribjegavaju. No, u mjeri u kojoj covjek svoje unutarnje sebstvo zamjenjuje ovakvim nadomjestkom, on postaje njegovim robom. Da ima drukciju izobrazbu on bi, sasvim apstinira­ juCi od alkohola, bio sposobniji razvijati najbo­ lje snage svojeg ja. Pijenjem alkohola nastaje unutarnja prepreka iza koje se dogada  nesto sto bi ustvari,  da prepreka nije bila stvorena, trebalo biti i bilo bi postignuto djelovanjem samog ja.

Neke vrste hrane imaju vlastite specific­ne posljedice na organizam. Primjerice, kava. Ucinak kave postaje vidljiv pomocu njezina utjecaja na astralno tijelo. Nas zivcani  sus­ tav, zbog kofeina i naknadnog ucinka kave, automatski obavlja djelatnosti koje bismo inace, vlastitim unutarnjim snagama, morali sami obavljati. Ne bi se, medutim, trebalo tvrditi da je u svim okolnostima korisno za covjeka da uvijek djeluje neovisno o svojem astralnom tijelu. Ljudi su bica koja nisu ovisna samo o sebi. Ona su zapravo smjestena unutar cjeline  zivota.

Kava je takoder proizvod biljnog carstva koji je, na vanjski nacin, uzdigao na viSi stupanj procese svojstvene biljkama. Kava svojim djelovanjem moze preuzeti odredene covjekove zadace. Uvjezbanim uvidom opaza se da kava pojacava sva djelovanja nasih zivaca povezana s logickom dosljednoscu i izvodenjem zaklju­ caka. Stoga mozemo dopustiti da kava preuzme stvaranje logickih povezanosti i koncentraciju na jednu misao, ali to je ustvari nadomjestak koji slabi nase vlastite unutarnje snage. Sto sam time mislio mozemo vidjeti u stankama za kavu, kad su ljudi skloni ogovaranju  te se drze odredene teme sve dok ona ne bude potpuno iscrpljena. Ovo nije samo sala, vee takoder zoran prikaz djelovanja kave.

Caj djeluje na sasvim drukciji i suprotan nacin. Kad se piju velike kolicine caja, misli postaju lagane i rasprsene. Moglo bi se reCi da je  glavni  ucinak  caja  stvaranje  duhovitih i briljantnih misli koje zabljesnu odredenom osobnom lakocom.

Stoga mozemo reCi da kava pomaze ljudima poput pisaca koji trebaju vjesto i rafinirano povezivati misli. Ovo je njezina pozitivna strana. Negativna se strana moze uociti u ogovaranji­ ma uz kavu. Suprotnost je caj koji kida misli na komadice. To je razlog zbog kojeg je caj, sasvim  opravdano,  omiljeno  pice  diplomata.

Moglo bi biti korisno, kao posljednji primjer, prikazati hranu koja u zivotu igra vaznu ulogu, a to je mlijeko. Mlijeko se sasvim razlikuje od mesa po tomu sto u najslabijem mogucem obliku izrazava zivotinjski proces koji stvara astralno tijelo zivotinje. Mlijeko je samo djelomicno zivotinjski proizvod, a u  njegovoj proizvodnji ne  sudjeluju  ni  zivotinjske  ni  ljudske  astralne snage. To je razlog zbog kojeg je mlijeko jedna od najsavrsenijih namirnica. Ono je prikladno za ljude koji se zele sasvim odreci mesa, ali koji jos nemaju dovoljno jakosti za djelovanje samo iz unutarnjih snaga astralnog tijela. Cak i sa sasvim izvanjske tocke glediSta, moze se uociti da mlijeko sadrzi sve sto je potrebno covjekovom organizmu. Premda je spomenuto upotrebljeno samo u ogranicenom smislu, ono ima malo veze s covjekovim individualnim osobinama.

Mlijeko moze pomoC:i slabom kao i jakom organizmu. Kad bi netko, neko vrijeme, zivio iskljucivo na mlijeku, ne samo da bi se probu­ dile njegove redovne snage,  nego  bi  pored toga postigao i viSe od toga. Od mlijeka bi primio priljev snaga koje bi ga dodatno ojacale. Stekao bi viSak snaga koje bi se mogle razviti u ozdravljujuce snage. Da bi se posjedovala snaga ona se mora najprije steC:i, a u mlijeku vidimo sredstvo za razvoj odredenih snaga u nama. Oni koje je zivotna zbilja potaknula na razvijanje odredenih dusevnih ozdravljujuC:ih snaga, mogu ih zadobiti vjezbom. Moramo, naravno, imati na umu da ono sto je prikladno za jednoga nije prikladno za sve. To je individu­ alno. ]edna je osoba sposobna to uciniti, a druga nije. Covjek, ako zeli, moze svoj organizam izgraditi na mudar nacin. On moze pridonijeti razvijanju slobodnih samostalnih unutarnjih snaga. Tako se pomocu duhovne znanosti vracamo Feuerbachovoj izreci spomenutoj na pocetku:  "Covjek je  ono sto jede!"

Covjek se moze hraniti na nacin kojim potkopava svoju nevidljivu neovisnost. RadeC:i tako, sebe cini izrazom onoga sto jede. Naprotiv, on se mora hraniti na nacin kojim sve manje robuje svojim prehrambenim navikama. Pri tomu  ga moze  usmjeravati  duhovna  znanost.

Pogresna nas hrana lako moze preobraziti u ono sto jedemo. No, prozmemo lise spozna­ jama o duhovnom Zivotu, mozemo nastojati biti slobodni i samostalni. Tada nas hrana koju jedemo nece prijeciti u potpunom iskoriSta­ vanju svih nasih sposobnosti da bismo ostvarili sve ono sto kao ljudi trebamo biti.
 

KLIKALICE

🔝

KOMENTARI

  • 05.03.2015. 19:02h

    Član borivojMerlin3

    Tako se pomocu duhovne znanosti vracamo Feuerbachovoj izreci spomenutoj na pocetku:  "Covjek je  ono sto jede!"

  • 05.03.2015. 23:19h

    Član edin.kecanovicMerlin3

    Čitao sam više vedskih knjiga i Rudolf Steiner  slijedi Vedsku filozofiju. Čitaocu ili tragaocu za istinom ponude se razna rjršenja i na neki način, odobrava se njegov način života. Zatim se kaže šta je najbolje za čovjeka, ali se kažei to da  je to teško slijediti, pa i ono što čovjek trenutno radi ispadne sasvim dobro. Zatim se da i zaključak, a zaključak je najbitniji.

    Isto je i u ovom tekstu urađeno. Ovdje se govori o ishrani i to o mesnoj i vegeterijanskoj. Toliko se lijepo govori o nekim prednostima mesne ishrane, da će mnogi prihvatiti takav način. Međuti, zaključak je najbitniji, a on govori o superiornijoj vegeterijanskoj prehrani.

    Sarno kad pred sobom imamo potpunog cetveroClanog covjeka, mozemo ispravno pristupiti podrucju zadace prehrane. Sarno se tada mogu dati odgovori na pitanje kako ova cetiri clana covjekova organizma reagiraju na  utjecaje  razlicitih  nacina  prehrane.

    Ljudi su bica koja su unutarnje nepresta­ no zaokupljena pokretom i zivoscu i od toga se sastoji njihov unutarnji Zivot. Ako ovaj unutar­ nji Zivot nije stvoren na pravi naCin, on ne moze ispravno reagirati i covjek se razboli.

    Ako covjek jede  vegetarijansku  hranu to mnogo zahtjeva od njegova organizma. U sastavu biljne hrane nema mnogo masti.

    Od ljudskog organizma, koji je sposoban proizvoditi masti, zahtijeva se da ih proizvodi od necega sto u sebi ne sadr:Zi masti. Drugim rijecima, da bi C:ovjek koji jede vegetarijansku hranu, pokrenuo proiz­ vodnju masnoca, mora unutar sebe proizvesti djelovanje te se mora  unutarnje napregnuti.

    Kad vegetarijanskim naCinom prehrane uvrstimo u popis nevine snage naseg astralnog tijela, mi poticemo nase cjelokupno unutarnje djelova­ nje. Pri mesnoj prehrani dio ovog unutarnjeg djelovanja  biva  iskljucen.

     

    Kad bismo istrazivali prehrambene navike naroda militantnih drzava, koji su tezili razvijanju osobina sto su im omogucivale jacanje njihovih fizickih snaga, ustanovili bismo da su uglavnom jeli meso. Naravno, postoje takoder iznimke. S druge strane cemo pronaci da sklonost prema iskljucivo vegetarijanskoj prehrani, prevladava u naroda koji su razvijali unutarnji zivot i misaono postojanje. Treba imati na umu ove dvije strane problema.

    Danas ekstremna mesna prehrana prirodno donosi sa sobom odgovarajuce po­ sljedice. jeduCi meso covjek ostaje bez prevelike kolicine svojih unutarnjih djelatnosti, koje bi se, da nisu vanjski izrazene, razvijale u nutrini. Dusa takve osobe biti ce viSe usmjerena prema van,  biti  ce  vtse  primljiva  za  vanjski  svijet i tjesnje povezana s njim. Osoba,  medutim, koja svoju prehranu uzima iz biljnog carstva, postaje neovisnija i viSe sklona unutarnjem razvoju. Ona postaje gospodarom svojeg cije­ log bica. Sto je vise  sklona  vegetarijanstvu, sto viSe prihvaca biljnu prehranu,  viSe  ce biti sposobna dopustiti da prevladaju njezine unutarnje snage. Na ovaj ce nacin biti sklonija razvijanju smisla za sire vidokruge te ce sebe prestati ogranicavati uskogrudnim zivotom. Osoba, medutim, koja je pretezito mesojed, suzava svoj vidokrug i sve se kruce usmjerava prema   jednostranosti.

    Vegetarijanskoj prehrani covjek duguje impulse koji ga izdizu iznad usko-ogranicenih krugova postojanja. Ekstremna  mesna  prehrana  jasno  je  povezana s povecanim dogmatizmom i nesposobnoscu covjeka da gleda izvan granica u kojima je roden. Nasuprot tomu, kad bi ljudi  pokazali viSe zanimanja za hranu koja  potjece  iz  bilj­ nog carstva, otkrili bi da su se sposobni lakse izdignuti iz svojih usko-ogranicenih krugova postojanja. Osoba koja je, jeduci meso, odustala od svoje  zadace  stvaranja  masnoca,  primijetit ce da ova iskljucena aktivnost podize   neku vrstu zida oko njezina astralnog tijela.

    Dod ce vrijeme kad ce se vegetarijanski nacin prehrane mnogo viSe cijeniti nego danas. Tada ce miSljenje biti toliko okretno  da  ce  ljudi biti voljni istrazivati  ovakve  stvari,  znajuCi da bi ono za sto danas vjeruju da je glupost moglo, promatrano s drukcijeg stajalista, ta­ koder imati  neku  vrijednost.  Tada  ce shvati­ ti da se vegetarijanskim nacinom prehrane moze prosiriti sav njihov fizicki i duhovni vidokrug, suprotstavljajuci se time, u svojoj nutrini, pretjeranoj specijalizaciji. Pocne li prevladavati vegetarijanska prehrana,  osobito ce se prosiriti vidici na odredenim znanstvenim podrucjima.

  • 05.03.2015. 23:20h

    Član edin.kecanovicMerlin3

    Tekst je odličan i predlažem ga u "vaš izbor".

  • 05.03.2015. 23:46h

    Član edin.kecanovicMerlin3

    Jedući meso čovjek postaje ograničen na svoje tijelo i na materijalno shvatanje svijeta:

    Ekstremna  mesna  prehrana  jasno  je  povezana s povecanim dogmatizmom i nesposobnoscu covjeka da gleda izvan granica u kojima je roden.

    (Rudolf Stainer)

    Mlijeko se preporučuje kao prelaz sa mesne na vegeterijansku prehranu:

    Ono (mlijeko) je prikladno za ljude koji se zele sasvim odreci mesa, ali koji jos nemaju dovoljno jakosti za djelovanje samo iz unutarnjih snaga astralnog tijela.

    (Rudolf Stainer)

    Vegeterijanska hrana je  bolja, uzdiže čovjeka nad tjelesnim i materijalnim shvaćanjem života, razvija njegove unutrašnje snage i širi mu vidokrug:

    Osoba,  medutim, koja svoju prehranu uzima iz biljnog carstva, postaje neovisnija i viSe sklona unutarnjem razvoju. Ona postaje gospodarom svojeg cije­ log bica. Sto je vise  sklona  vegetarijanstvu, sto viSe prihvaca biljnu prehranu,  viSe  ce biti sposobna dopustiti da prevladaju njezine unutarnje snage. Na ovaj ce nacin biti sklonija razvijanju smisla za sire vidokruge te ce sebe prestati ogranicavati uskogrudnim zivotom. Osoba, medutim, koja je pretezito mesojed, suzava svoj vidokrug i sve se kruce usmjerava prema   jednostranosti.

    (Rudolf Stainer)

    Zaključak je da vegeterijanskom ishranom ljudi postaju inteligentniji:

    "Pocne li prevladavati vegetarijanska prehrana,  osobito će se proširiti vidici na određenim znanstvenim područjima."

    (Rudolf Stainer)

SADRŽAJ UPISAO

Član borivojMerlin3 Dodaj ili oduzmi Merlina

Smatrate člana borivoj dobrim članom portala? Nagradite ga Merlinom.

IZDVOJENO

Vitamin C

🔝

IZDVOJENO

Najnoviji članci

🔝
Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba

DUHOVNOST

KOLOVOZ...

METODE I TEHNIKE

BRZI CHAT

  • Član iridairida

    meni srce živnulo kad sam vidjela...:)

    05.08.2021. 20:50h
  • Član Luce malaLuce mala

    Već tri priče za temu mjeseca! Sjajno! Radujem se i ostalim pričama koje će tek stići... :)

    05.08.2021. 17:57h
  • Član bglavacbglavac

    Pozdrav svima. Lp

    04.08.2021. 18:39h
  • Član iridairida

    Ehej Božice, dobro nam došla natrag...!

    04.08.2021. 12:34h
  • Član bglavacbglavac

    Hvala Edin. Lp

    04.08.2021. 07:17h
  • Član bglavacbglavac

    Hvala Edin. Lp

    04.08.2021. 07:17h
  • Član edin.kecanovicedin.kecanovic

    Bglavac...prijatan odmor.

    28.07.2021. 22:24h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

MAGIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karte

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSong of SilenceSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiSmart studioHipnoza ZagrebKreativna akademijaSvijet jogeInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info

RAZVOJ PREHRANE