"Istina je zemlja bespuca. Covjek do nje ne moze doprijeti putem bilo koje organizacije, putem bilo kojeg vjerovanja, putem bilo koje dogme, svecenika.ili rituala, niti putem bilo koje filozofske spoznaje iii psiholoske tebnike. On je mora pronaći u zrcalu odnosa, u razumijevanju sadržaja svog vlastitog uma, kroz promatranje, a ne kroz intelektualnu analizu ili introspektivnu disekcjju. Covjek je u sebi stvorio predodžbe koje mu pružaju osjećaj sigurnosti - religiozne, politicke, osobne. One se očituju kao simboli, ideje, vjerovanja. Teret tih predodžbi vlada covjekovim misljenjm, odnosima i svakodnevnim životom. One uzrokuju. nase probleme jer u svakom odnosu odjeljuju covjeka od covjeka. Njegovo viđenje života oblikovano je pojmovima koji su već ucvrsceni ll njegovom umu. Sadržaj njegove svijesti jest ta svljest. Taj sadriaj je zajednicki cijelom covjecanstvu. lndividualnost je ime, foma i površinska kultura koju on usvaja iz svoje okoline. Jediinstvenost pujedinca ne pociva u tom površinskom, već u potpunoj slubodi od sadržiaja svijesti.
Sloboda nije reakcija; sloboda nije izbor. Covjek si samo uobražava da je slobodan zato sto ima mogucnost izbora. Sloboda je čisto neusmjereno promatranje liseno straha 'od kazne i nagrade. U slobodi nije prisutan motiv; sloboda nije na kraju evolucije covjeka. već pociva u. prvom koraku njegovog opstojanja. Kroz promatranje On zapocinje otkrivati nedostatak slobode. Sloboda se pronalazi u bezizbomoj svjesnosti o nasem svakodnevnom življenju.
Misao je vrijeme. Misao je rodena iz iskuslva, iz znanja, koji su neodjeljivi od vremena. Vrijeme je psiholoski neprijatelj covjeka. Naše djelovanje se temelji na znanju i stoga na vremenu, pa je covjek uvijek rob prošlosti.
Kada covjek postane svjestan kretcmja svoje vlastite svijesti, uočit ce podjelu izmedu mislioca i misli, promatraca i promatranog, onoga koji doživljava i doiivljaja. Otkrit će da je ta podjela zabluda. Jedino tada nastupa čisto promatmnje koje je uvid lisen svake sjene proslosti. Taj bezvremeni uvid dovodi do korjenite promjene u covjekovom životu.
Potpuna negacija sustina je pozitivnog. Tek kada je na djelu negacija svega onoga sto nije ljubav - zelje - užitka javlja se ljubav, zajedno sa suosjecanjem i inteligencijom."
bglavac
edin.kecanovic
