III MISAO /Citta-vaggo/

33           Usplahirenu, nepostojanu misao, koju je tesko zadrzati i obuzdati, mudrac izoštrava kao kovač strijelu.

34           Kao riba izvučena iz vode i bačena na kopno tako se trza i misao onoga tko napušta carstvo Smrti.

35           Vrijedno je zavladati mišlju nepokornom, lakoumnom, povodljivom za užitkom. Ukroćena misao je izvor sreće.

36           Mudrac neka pazi na misao, ishitrenu i jedva zamjetnu, povodljivu za užitkom. Zaštićena misao je izvor sreće.

37           Lutalicu, samotarku, bestjelesnu, prikrivenu,    tko ne pušta misao iz vida, oslobađa se spona umiranja.

38           Kad misao nije ustaljena   ni istina ispravno shvaćena, kada osjetila nisu bistra, tada ni mudrost nije potpuna.

39           Kome misao nije pristrasna ni osujećena težnja da napusti zlo i dobro
- tko bdije, taj se ne boji.

40           Tko je uvidio krhkost tijela  i učvrstio misao k'o tvrđavu, mačem mudrosti krši Rušioca   i tako štiti pobjedu beskućnika.

41           Uskoro će ovo tijelo pasti srušeno na zemlju, napušteno, bez svijesti, kao beskorisna klada.

42          Što poželi dušman7 dušmaninu, mrzovoljan omraženu, manje je štetno od misli usmjerene na vlastito zlo.

43           Ni otac, ni mati, ni svojta ne mogu nam ugoditi onoliko k'o misao usmjerena na dobrobit.

7 Usp. avestieki termin duidaman