BIJELI GLOG
Kad bi bijeli glog imao mnogo plodova, očekivala se oštra zima. —> Porođaj.
Sve o Praznovjerju - Helmut Hiller
Naslov izvornika
Helmut Hiller Lexikon des Aberglaubens
© 1986 Süddeutscher Verlag GmbH,
München
Digitalizacija knjige: Equilibrium ® 2007
* * *

Bijeli glog
Bijeli glog (Crataegus monogyna), veliki listopadni bodljikavi grm ili stablo s dubokim i širokim korijenom visine od 3 do 10 metara. Rasprostranjen je od brdskih predjela Istre pa sve do mora, a može ga se naći na nadmorskim visinama do 1500 metara. Raste u šumama i livadama, na njihovim rubovima, ili kao dio živičnjaka.
Cvate u svibnju i lipnju, kada daje malene bijele cvjetove ponekad s ružičastim nijansama, koji na sebi nose 20-ak prašnika s crvenim prašnicama i tučak. Njegov plod - gloginja, spada u divlje voće, sazrijeva u rujnu i kolovozu a veličina mu je od pola do jednog centimetra. Gotovo je bezukusna pa se njome hrane uglavnom ptice. Sadrži vitamin C, a u nekim se državama njegovom fermentacijom dobiva rakija, ili se pak koristi za pripravljanje marmelade. Koristi se kao sastojak u preparatima za liječenje bolesti krvožilnog sustava, a u nekim je krajevima korišten kao ukrasna biljka koja se sadi na međama parcela ili njiva. Na istromletačkom dijalektu ova se vrsta naziva spin bianco, njegovi plodovi pomele, na istriotskom u Balama i Vodnjanu galòp, u Rovinju galuòpo, a plodovi pumièle, dok se na čakavskom kaže trnina.
http://istrapedia.hr/hrv/1853/bijeli-glog/istra-a-z/
* * *
Bijeli glog (Crataegus laevigata)
Porodica: Ruže (Rosaceae)Hrvatski naziv: Bijeli glog
Podrijetlo: Europa, Sjeverna Afrika, Zapadna Azija
Upotreba: Ljekovito bilje
Dijelovi za upotrebu: Listovi, cvjetovi, bobice
Stablo ili grm visine 1,5 do 4 m, tvrda drva i trnovitih grana. Listovi su na rubu pilasti. Cvatovi su bijeli, rjeđe crveni. Vrijeme cvatnje je svibanj i lipanj. Voli sunčana mjesta ili šumske čistine.
Za lijekove se upotrebljavaju osušeni listovi i cvjetovi. Važni farmakološki djelatni sastojci su flavonoidi, oligomerni procijanidini, C – glikozidi, triterpeni i biogeni amini.
Savjetuje se primjena bijelog gloga pri slabijem radu srca (srčana insuficijencija I. i II. stadija), pri nervoznim srčanim tegobama i za potporu funkcija srca i krvotoka. Djelotvornost određuju flavonoidi i procijanidini. Oni šire krvne žile i tako pridonose boljoj prokrvljenosti srčanog mišića. Veoma koristan za one koji pate od ateroskleroze i simptoma povezanih s time.
Bijeli glog djeluje na potpuno drugačijem načelu nego sintetski ili biljni glikozidi. Počinje djelovati znatno sporije, katkada tek nakon osam tjedana, ali zato djeluje još dugo nakon prestanka uzimanja pripravka.
Primjena u pučkoj medicini pri niskom ili visokom krvnom tlaku, otežanom disanju, vrtoglavici i kao sredstvo za smirenje.
Glog pomaže venama i arterijama, te pomaže kod varikoznih vena, varikoznog ekcema i flebitisa.
Oblici i doziranje
Oprez
Kod potencijalno ozbiljnih stanja, kao što su angina, poteškoće sa srcem i srčanim bolestima, potrebno je potražiti stručnu i profesionalnu pomoć. Bilje može biti učinkovito, ali je za ozbiljne bolesti bolje koristiti biljke kao pomoć lijekovima, a posebno je dobro imati stručno mišljenje i stručan savjet.
Kulinarstvo
Mladi se listovi mogu jesti sirovi. Od bobica se može napraviti liker s konjakom, a nekoć su se koristile za ukuhavanje voća.
Uzgoj
Glog je česta biljka u živicama i na obroncima brda u svojim staništima.
Listovi se beru dok su mladi i svježi, cvjetovi čim se otvore, a bobice u rujnu i listopadu, prije pojave prvih mrazeva.
http://ljekovitobilje.weebly.com/glog-crataegus-laevigata.html
* * *
Istina je da su ljudi vrijeme i klimatske promjene prije meteorologije pratili jedino kroz znakove u prirodi...
Zato ovo ne smatram praznovjerjem, nego rezultatom dugih promatranja brojnih pokoljenja koja su morala opstati unatoč hirovitosti prirode...
Nedavne poplave nas upozoravaju da ni precizne prognoze ne pomažu kad priroda "napada"...