KOMETA ILI ŠTO DRUGO?

Već drugo veče za redom da se zamijetiti golim okom svjetli trag prema zapadu na jedno 20 stupnjeva od horizonta. Kad se izduži ruka i postavi palac, dužina svjetlog traga je za dužinu palca. Položaj u Rijeci je nešto sjevernije od Učke, prema Šiji i Ćićariji. U naredna 4-5 dana predviđa se lijepo vrijeme pa si pogledajte. Čim padne mrak da se vidjeti, oko 21,00 sat najbolje, jedino ulične svjetiljke svojim sjajom remete viđeno. Balkon je okrenut prema zapadu tako noću pogledam i prema zvijezdama na nebu, trag nije raspršen već više svjetli pravac a vrh glave ne vidi se, mislim da putuje u pravcu zapada i horizontu... U pravilu kad se na noćnom nebu pojavi koji značajniji objekat, to objave u tisku, sad je bez objave i nitko ništa o tome ne piše. Ukoliko se ima veza sa kojim od zvjezdarnica ili ste već upoznati sa tim, obavjestite nas...

------------------

Dok Zemlja kruži oko svoje orbite, prolazi također pored opasnih stanara svemira. U svemiru se nalaze milijuni i milijuni ledenih komada. Golemi oblaci u svemiru.

Kada se neka zvijezda previše približi, njezina će gravitacija protresti taj oblak i katapultirati oblak leda prema Suncu. Promjera 15 km i leteći brzinom od 45 km/sec., početi će svoje milijun godina dugo putovanje prema središtu našeg sunčevog sustava.

Te goleme snježne grude poznate su pod imenom komete.

Dok juri prema Suncu, komet se zagrijava i ispušta plin i prašinu. Iza njega u Svemiru ostaje golemi oblak – rep kometa. Dugačak je nekoliko milijuna kilometara.

Kometi predstavljaju veliku opasnost za naš planet.

Posljednji udar kometa koji je pogodio našu zemlju, dogodio se je prije milijun godina. Posljedice su bile razorne. Ni sada nismo sigurni. Kometama treba milijun godina da se probiju u naš sunčev sustav.

U srpnju 1994. jedan se je komet zaletio u Jupiter privučen njegovom snažnom gravitacijom. Eksplozija koja je bila na Jupiteru pokrila bi područje veće od cijelog našeg planeta. Da Jupiter nije presreo taj komet, on bi udario u našu Zemlju i to bi bio naš kraj. Jupiter nas nije spasio samo tada. Spasio nas je već nekoliko tisuća puta. Jupiter nas spašava još od postanka Sunčevog sustava. Kao dokaz toga, Jupiter je prekriven brojnim kraterima koji su nastali udarom kometa tokom više milijuna godina.

Naspektakularniji objekt u Sunčevom sistemu su komete, koje mogu stvoriti rep dugačak milijunima kilometara i koji pobuđuje naše strahopoštovanje.

Kruženje orbita nije ograničeno u Sunčevom sustavu, gdje se nalaze planeti i asteroidi, ali mogu se približiti Suncu iz bilo kojeg ugla.

Ova činjenica, kada se zbroji ukupno broj kometa koje se promatraju svake godine, upućuje da postoji spremnik pun građe koja okružuje Sunčev sustav.

Ovaj spremnik je nazvan Oort oblak i vjeruje se da se proteže između 30,000 i 100,000 astronomskih jedinica ( AJ).


Astronomska jedinica znači udaljenost Zemlje od Sunca i ona iznosi 149.597.870 km.

Oort oblak

Kuiperov pojas je drugi spremnik građe koja je slična građi kometa. On se pruža između 30 astronomskih jedinica i 100 astronomskih jedinica. Građa koja je slična kometama i nalazi se u oblaku Oor i Kuiperovom pojasu, može biti odbačena od gravitacije većih tijela na putanju kojom idu u susret Suncu. Koliko se one približavaju Suncu, led u jezgri (promijeni se od krutog tijela u izmaglicu) pročišćava osnovni oblik impresivnog repa.