PROČITANO

786

PUTA

OD 14.01.2018.

HELENSKI NARODI

Jedini današnji potomci helenskih plemena su Grci. Od starih naroda najveći su bili Ahajci, Jonjani, Dorani i Eoljani. Ime Heleni došlo je po malenom plemenu Hellenes u Tesaliji gdje se spominju uz Mirmidonce koji su zajedno pod vodstvom Ahila jedrili protiv Troje. Pleme Heleni dobilo je također ime po osobnom imenu Hellen. Kasnije će ovo ime označavati sva grčka plemena, a danas im je ono nacionalno ime.

Grci su kroz povijest dobivali razna imena od drugih naroda s kojima su dolazili u kontakt. Sam naziv Grci (engl. Greeks) došlo je od plemena Graikoi (Γραικοί) što opet dolazi od osobnog imena Græcus (Γραικός), sina Pandorinog i nećaka Helenovog. Pleme Graikoi u 8. je stoljeću prije nove ere migriralo u Italiju, pa su po njima svi Heleni dobili naziv Grci.

Stari Grci bili su jedinstveni narod s visoko razvijenom duhovnom i materijalnom kulturom. Kulturi ovog narod ipak prethodi Više perioda. Od 6000. do 2900. prije Krista javlja se neolitski period s neolitskim kulturama. Negdje 2900. ili 3000. prije Krista počinje Rano brončano doba koje će potrajati sljedećih 1,000 godina. U to vrijeme u bazenu Egejskog mora počinje se razvijati metalurgija, najpoznatija je bronca od koje se proizvodi oruđe i oružje, osobito na Kreti, Cikladima i kopnenoj Grčkoj. Završetkom ovog doba, oko 2000. prije Krista javlja se Minojsko doba (Minojci) na otoku Kreti. Minojsko doba dobilo je ime po legendarnom kralju Minosu a dijeli se na Rani minojski period (3000-2200 prije Krista), Srednji minojski period (2200.- 1500. prije Krista) i Kasni minojski period (1500. – 1000. prije Krista). Period visokog kulturnog dostignuća Grčka doživljava u Mikensko doba (Mikenjani). Negdje 1100. prije Krista sa sjevera stižu Dorani i šire se prema zapadnim obalama. Mikensko doba potrajalo je negdje od 1600. do 1100. prije krista. Richard Hooker Mikensko doba dijeli na Rani, Srednji i Kasni heladski period. Već 500. do 336. prije Krista Grčka je podijeljena po malenim gradovima-državama koje se sastoje od grada i okolnog područja.

Mikenska civilizacija na svome zapadu oko 1100 godine prije Krista dovodi Grčku u Tamno doba koje će potrajati do 750. prije Krista. Do je doba mnogih ratova. Nakon Trojanskih ratova sa sjevera su došli Dorani sa željeznim oružjem. Grčka slabi, Mikenjani ulaze u period građanskih ratova.

Početak gradnje monumentalnih grčkih skulptura počinje u Arhaičkom periodu od 750. do 500 prije Krista. Javljaju se gradovi-države (polis), počinje i grčka kolonizacija južne Italije i Sicilije. Širenjem grčkih kolonija počinje oko 500. do 336. prije Krista Klasični period stare Grčke povijesti. Grci dolaze u konflikt s Perzijom na istoku. Osvajač Aleksandar Veliki umro je 323. prije Krista. Atena je u to vrijeme cvjeta politički i kulturno. Demokracija je, a Atenom vlada Periklo. Izgrađen je Parthenon na Akropoli. Pišu su tragedije Sofokla, Ešila i Euripida. Utemeljuju se filozofske škole Sokrata i Platona.

Helenski period počinje 336. prije Krista pa do 146. prije Krista, razdoblje je između konkviste Perzijskog carstva i utemeljenja rimske supremacije.

Umjetnost

Grčka umjetnost javlja se u četiri glavne forme: Arhitekture, skulpture, slikarstva i bojene lončarije. Arhitektura uključuje gradnju kuća, religioznih građevina kao svetišta i grobove, javne građevine: gradski zidovi, kazališta, stoe. Njihove skulpture su malene figurine, statue u prirodnim veličinama, kao i reljefne skulpture na zidovima zgrada i grobni spomenici. Slika iz Klasičnog perioda, preostalo je malo. Većina potječe iz Brončanog doba. Slika se na zidovima, na primjer murali. Slika se javlja osobito na lončariji, a takvih primjera imamo iz svih perioda grčke povijesti.

Filozofija

Starogrčka filozofija poznata nam je po trojici veoma poznatih ljudi, to su bili Sokrat, Platon i Aristotel, svi su živjeli u Ateni. Prvi se javlja Sokrat, Platon mu je bio student oko 400 prije Krista. Sokrata ubiše 399. prije Krista pa Platon nastavlja njegov posao. Aristotel, najmlađi, došao je zatim na studije Platonu i po završetku otvorio je vlastitu školu. Po smrti Platona i Aristotela (200. prije Krista) startaju tri poznate vrste filozofije čije sljedbenike poznajemo kao Stoike, Skeptike i Epikurejce. Ove škole djeluju do pojave kršćanstva u Grčkoj.

Arhitektura

Najstarije građevine Grčke, u Novije kameno doba, su malene kamene kućice, zaštićene okolo drvenim zidovima. Kasnije se upotrebljavaju veće kamene kuće, i kameni zidovi koji štite selo. U kasno brončano doba, pod utjecajem Minojaca s Krete Grci grade palače i velike kamene grobnice, grade se ceste, mostovi i brane. Dolaskom Tamnog doba počinju mnogi ratovi, pale se palače i uništava većina sagrađenog. Ipak dolaskom Željeznog doba i Arhaičnog perioda u Grčkoj možemo vidjeti novi tip gradnje: svetišta za bogove, Grci su politeisti a gradi se u dorskom stilu. Palača više nema, grade se ponovno kuće i grade ceste i podižu mostovi i kameni zidovi. U Klasičnom periodusvetišta je sve više. Parthenon je podignut 440-tih prije Krista. Ljudi Klasičnog perioda grade u Jonskom stilu. Demokracija štiti grčki narod od gradnji palača i velikih kamenih grobova, jer politički svi su ljudi jednaki i ravnopravni. Umjesto navedenog Grci grade javne građevine gimnazija i stoe, gdje se ljudi mogu sastajati i razgovarati.

Od 300.-tih prije Krista, u Helenskom periodu javljaju se novi arhitektonski tipovi. Provodi se manje vremena i na gradnjama svetišta. Nova forma postaje teatar. Podižu se po cijelom grčkom svijetu. Grci grade ceste prema novim krajevima koje je osvojio Aleksandar Veliki, u barbarske krajeve treba dopremiti grčku kulturu. Kada su oko 200.–100. prije Krista Rimljani osvojili Grčku ovi su sa sobom donesli novi, rimski stil. Oko 400. iza Krista Grci su prešli na kršćanstvo, njihova kultura propada. U arhitekturi sada prevladava gradnja crkvi i manastira.

Tradicionalna nošnja

Odjeća muškaraca kod Grka sastoji se od tunike, ona je najuobičajenija, izrađivala se od pamuka ili lana. Nosi se jedino preko jednog ramena. Preko ove tunike, ako bi bilo hladno, Grci su nosili pamučni ogrtač. Noge su im uvijek bile gole. Od obuće imali su kožne sandale, mnogi su ipak cijeli život provodili bosonogi.