Član kozmologija

Upisao:

kozmologija

OBJAVLJENO:

PROČITANO

162

PUTA

OD 14.01.2018.

MISLI O MISLIMA

MISLI O MISLIMA
Trebamo li promijeniti svoje misli ? Možemo li promijeniti svoje misli ? Ako možemo, kako ćemo promijeniti svoje misli od negativnih ka pozitivnima, od sebičnih ka nesebičnima ?

MISLI O MISLIMA

John Klemens Nielsen

„Da mi je znati tvoje misli !“

Većini nas je poznat ovaj izraz i možda smo ga sami koristili kada smo bili sa nekime i željeli smo znati što se nalazi iza odsutnog pogleda te osobe. Također nam je poznat brbljavi vihor misli koji ima svoj vlastiti divlji život kada pokušavamo zaspati.

Naše misli su zapravo „najosobniji“ dio nas samih, iako izrazi lica i jezik tijela uvježbanom promatraču često otkrivaju mnogo o prirodi naših misli.

Čini mi se da većina ljudi misli da su misli nešto što se odvija u mozgu, a da su osjećaji nešto što pripada srcu. Ako se malo dublje pogleda ovaj unutarnji proces, većina ljudi bi se složila da je to veliko pojednostavljivanje ovog složenog predmeta.

Kada netko gleda čovjeka iz fizičkog aspekta, kao što je to u gornjem slučaju, čovjek doživljava i komunicira sa fizičkim tijelom, dok su misli sakrivene od fizičkih osjetila. To često vodi do pogrešnog vjerovanja da su misli „samo“ nešto što čovjek „premeće po glavi“ i da one zapravo nisu važne u svakodnevnom životu.

Postoje, naravno, neke misli koje su čvrsto orijentirane na djelovanje, one se nalaze iza i blisko su povezane sa različitim zadacima koje mi obavljamo tijekom dana i koje organiziraju i analiziraju odluke i postupke koji ispunjavaju naše živote.

Misli koje izgledaju kao nepotrebno „brbljanje“ predstavljaju tisuće misli koje jure našom glavom imajući svoj zbrkani život u nama. Možemo doći u napast da ih nazovemo „nerođena djela“.

 Francuski mislilac i filozof, Descartes, opisao je smisao misli na drugačiji, više egzistencijalan način : „Mislim, dakle, jesam“. Time je on naglasio činjenicu da smo mi Jastvo, a dokaz toga su misli. Razmišljanje i sadašnji trenutak Neke od drevnih istočnjačkih meditacijskih tehnika imaju za svoj cilj zaustaviti protok misli i osloboditi pojedinca neprestane uznemirenosti uma koju uzrokuju misli. Na taj način čovjek može uzdignuti svoju svijest do „tihog mjesta“ iznad misli.

Paul Brunton i Eckhart Tolle također govore o pronalaženju „tihog mjesta“.

Neki mistici misle da naše razmišljanje pokazuje unazad prema onome što već znamo i što smo doživjeli i nabijeno je prosuđivanjem, naviknutim idejama, dogmama i starim iskustvima, što sve sprječava kontakt sa božanskom inspiracijom koja se može pronaći u sadašnjem trenutku na „tihom mjestu“. Ukratko, to znači da nas proces razmišljanja odvodi od sadašnjeg trenutka bilo u prošlost ili budućnost, a time dalje od božanstvenog kontakta za koji mislimo da se može postići tako da živimo u sadašnjem trenutku.

O sadašnjem trenutku Martinus kaže : „Prema tome, jasno je da život živog bića nije ništa više nego kombinacija „vječnosti“ i „sadašnjeg trenutka“. „Vječnost“ je njegovo „Jastvo“, a „sadašnji trenutak“ je njegovo doživljavanje života“ (Livets bog 4, 1066).

Ovdje je naglasak na tome da je sadašnji trenutak istovjetan našem doživljavanju života, a dimenzije prije i nakon sadašnjeg trenutka – u ovom kontekstu nazvane prošlost i budućnost – se ne mogu pronaći u tom sadašnjem trenutku.

Dakle, velika većina misli koje se premeću našom sviješću povezane su sa nečime što se već dogodilo ili što će se možda dogoditi i bilo bi dobro da se njima previše ne bavimo. Po pitanju ove potrage i težnje da pronađemo krajnji mir i prosvjetljenje ukratko može se reći da je sasvim razumljivo da u našem kaotičnom postojanju tražimo utočište u tom „tihom mjestu“ koje mnogi ljudi pronalaze, na primjer, u meditaciji.

Mnogi pronalaze isto to mjesto tako da sjede i gledaju kroz prozor u „ništa“, u vegetativnom stanju. Drugi pronalaze veliki mir u čitanju dobre knjige.

Martinus naglašava da upotreba meditacije kao tehnike za podizanje svijesti jest nešto sa čime moramo biti krajnje oprezni, jer ulaženje u područje svijesti kojem čovjek prirodno ne pripada zahvaljujući razvoju sposobnosti ljubavi prema bližnjem i uvida u kozmičke realitete i zakone, može uzrokovati mentalne kratke spojeve.

Čak se sjećam da je Martinus koristio izraz „provaljivanje u sveto mjesto“ po pitanju LSD-a i droga kao „prečica“ ka proširenoj svijesti, i takvo „provaljivanje“, prema Martinusu, imati će vrlo ozbiljne posljedice za svijest koja ne može podnijeti takve energije.

U nekim kulturama narkotici se također koriste povezano sa religioznim i duhovnim ceremonijama, kao što je u Zapadnom svijetu njihova upotreba bila raširena među mladim ljudima, naročito u šezdesetima i sedamdesetima.

Misli se rađaju

Misli se „rađaju“ na granici između nadsvijesti, u području jezgara talenata, i podsvijesti, gdje osnovne energije, u obliku duhovne materije, slobodno reagiraju na impulse od praželje i jezgara talenata. To znači da misli imaju neku vrstu postojanosti; one su zapravo „nešto“.

Misli sigurno nisu „ništa“; one su sačinjene od materije i mogu imati vrlo veliku snagu ili energiju. One su „majka“ ili arhitekti svakog djela. Na primjer, sportaši i njihovi treneri neprestano istražuju snagu misli i oni doživljavaju da psihološka priprema i stav u vrlo velikoj mjeri mogu utjecati na njihove rezultate. Ukoliko želimo upoznati sami sebe mi moramo postati svjesni svojih misli; jer one vrlo jasno odražavaju naše sposobnosti i naš stupanj razvoja.

Obraćanje pažnje na vrstu naših misli također nas otvara za osobno doživljavanje činjenice da „ja nisam moje misli“, već da su misli „proizvod“ interesa, želja, humanosti, i tako dalje, mojeg Jastva. Krajnje je teško zauzeti neutralan stav prema našim mislima, motivima i znanju, jer je sasvim prirodno „štititi“ i opravdavati naše vlastite sebične motive da mislimo ovo ili ono.

Duboko unutar svakog živog bića nalazi se unutarnju izvor snage koji se brine da mi vječno doživljavamo život. Ovaj izvor snage se naziva „praželja“ i pojednostavljeno rečeno ona je usmjerena na doživljavanje života. Praželja dolazi u kontakt sa elementom sudbine i sa jezgrama talenata i ovdje se ona prvo pokazuje u obliku misli koje se vrlo često manifestiraju kao djela u fizičkom svijetu. Ova djela dolaze u kontakt sa okolinom u obliku umjetnosti, ljubavi, radosti, politike ili sporta, entuzijazma, ljutnje, i tako dalje. Način na koji okolina reagira na te manifestacije ili načine ponašanja vraća se dotičnom čovjeku kroz njegova osjetila i doživljava se u njegovoj svijesti u ovom ili onom obliku misli i osjećaja, i odavde to ide dalje, energija se na kraju stapa sa Jastvom i postaje dio njega. Na taj način svako pojedino živo biće živi u svojem „osobnom“ kozmičkom ciklusu.

Oni od vas koji su upoznati sa strukturom Jastva možda će biti iznenađeni da vrste kretanja koja predstavljaju ova povratna iskustva, mogu postati dio Jastva, koje predstavlja nemanifestiranu nepokretnost. Martinus objašnjava taj proces i kaže da se kretanja stapaju sa Jastvom i onda se „odražavaju“, odakle se ona manifestiraju u obliku praželje i da to predstavlja dio ciklusa energija u živom biću.

Neke od energija iz Jastva se neće manifestirati u fizičkom svijetu kao djela, već će ostati kao misli, snovi ili težnje, a veliki dio energija se pretvorio u „automatske funkcije“ koje se nalaze iza djela koja nazivamo dobrim ili lošim navikama. One misli koje ne rezultiraju nikakvim vanjskim manifestacijama jesu tisuće misli koje svaki dan zuje našom glavom i mogu ponekad uzrokovati toliki stres i umor da se neophodno isključiti iz tog neprestanog nemira, ako ne prije nego što odemo na spavanje, onda sigurno kada zaspimo.

Neki su ljudi krajnje aktivni, moglo bi se reći, previše aktivni u svojem razmišljanju, što se može doživjeti gotovo kao prokletstvo. Njima je potrebna vrsta aktivnosti, na primjer fizička aktivnost, kako bi mogli osloboditi svoj um od razmišljanja i koncentrirati se na praktičnije stvari. Ili se oni mogu baviti nekim oblikom kreativnosti koji oslobađa njihovo razmišljanje, kao što su muzika ili umjetnost. Ovaj je problem danas vrlo aktualan jer veliki broj ljudi radi posao koji ne zahtijeva veliku fizičku aktivnost, već veliku mentalnu koncentraciju tijekom nekoliko sati.

Misli i misaone klime Kao što smo već rekli, postoje različite misli, i moglo bi se reći da je svaka misao jedinstvena i nosi svoj naročiti pečat, što je rezultat kombinacije energija koje sačinjavaju tu misao. Misli se mogu podijeliti na različite „klime“, već u skladu sa svojim sadržajem.

Postoje misli koje pripadaju „principu ubijanja“ kao što su mržnja, ljutnja, ljubomora, ogorčenost, proganjanje drugih, netrpeljivost, klevetanje, a postoje i misli koje pripadaju „principu humanosti“ kao što su tolerancija, opraštanje, prijateljstvo, miroljubivost, biti spreman pomoći, ljubav, poniznost i tako dalje.

Dakle, postoje ove dvije glavne grupe, sebična i nesebična, ali postoje brojne misli koje se nalaze na graničnom području između ove dvije „glavne grupe“ i koje stoga predstavljaju njihovu mješavinu. Na primjer, kada neki posao nosi „misao“ o davanju donacija nekoj humanitarnoj organizaciji sa jasnom namjerom stvaranja dobrog publiciteta, a time i za povećanjem zarade, taj „dar“ je sebičan iako je u službi dobrog cilja.

Sam naziv „misaona klima“ navodi nas na pomisao o vrućim, neplodnim pustinjama ili aktivnim vulkanima, o stanjima koja se mogu pronaći u prirodi, ili o livadama sa cvijećem koje se njiše na povjetarcu i o zalasku sunca jedne ljetne večeri. Svaka ova situacija govori svojim vlastitim jasnim jezikom.

Ne treba se naročito naglašavati da kombinacija energija, na primjer nasilje prilikom ispada bijesa, neće biti ista kao prilikom dobrog, prijateljskog razgovora, a rezultat se često također odražava u povratnim reakcijama.

Očigledno je da razmišljanje ljutitog, razdražljivog i sarkastičnog čovjeka isijava vrućinu, dok razmišljanje i ponašanje prijateljskog, ljubećeg čovjeka zrači ugodnu i umjerenu klimu. Nije tako teško zamisliti unutarnju klimu kod ove dvije vrste ljudi. Sigurno da nije tako da se za „misli ne plaća cijena“.

Utjecaj određenih misaonih klima, dijelom na okolinu, a dijelom na fizičko tijelo i psihu, u nekim će slučajevima doći kao vrlo visoka cijena u obliku snažnog i grubog utjecaja te mentalne klime na našu dobrobit.

Treba imati na umu da manifestacija tih snažnih vrsta misli ima utjecaj na organe, živčani sustav i mikro-život u organizmu.

U našem svijetu među-kozmosa klima oko nas odgovara misaonoj klimi planete, i, kao što smo već doživjeli, ona može biti krajnje nasilna sa valovima vrućine i požarima, zemljotresima, tsunamijima, uraganima i mnogo više. Mi stvaramo slična stanja u našem vlastitom organizmu sa našim mentalnim klimama i može se reći da dugoročno gledano one moraju rezultirati bolestima, masovnim ubijanjem mikro-života i organskim patnjama.

Put ka dobrom zdravlju i harmoničnom životu, u miru sa vlastitom okolinom, vodi kroz usavršavanje vlastitog razmišljanja, a time i vlastitog ponašanja.

Martinus piše u Livets bog 6, 2026 : „Najzdravija duhovna prehrana za ljude sastoji se od svake vrste nesebičnih misli.“… „Većina organskih i kroničnih bolesti nastale su zbog pogrešnih, a time i otrovnih vrsta misli.“

Usavršavanje našeg razmišljanja

Koji je sljedeći korak i kako možemo dovesti naše neželjene misli pod kontrolu ? Dovođenje naših misli pod kontrolu može biti poput „pokušaja da se uhvati zrak“. Na našem sadašnjem stupnju razvoja mi ne možemo kontrolirati naše misli na takav direktan način.

Treba imati na umu da se misli stvaraju izvan područja budne svijesti i nije moguće potisnuti ili izbrisati uzorke misli na takav način. Misli nastaju od želja, kroz jezgre talenata, koje predstavljaju darove koje je čovjek stekao.

Tijekom velikog dijela našeg razvoja prema tome da postanemo „pravi ljudi“ mi ćemo biti podređeni običnom evolucijskom razvoju u obliku zakona sudbine ili principa uzroka i posljedica. To stoga znači da će se oplemenjivanje našeg razmišljanja odigrati kao rezultat našeg direktnog i osobnog doživljavanja, putem tog principa, reakcija iz okoline i na taj način ćemo jasno otkriti koja je kvaliteta naših misli i djela.

Ako smo izloženi neugodnim iskustvima u obliku verbalnih i fizičkih napada, oni nam direktno ukazuju na nerazvijene aspekte našeg vlastitog razmišljanja. A ako smo izloženi ugodnim iskustvima, ona ukazuju gdje smo mi u skladu sa zakonom ljubavi i sa načinom ponašanja koje stvara samo sretno postojanje.

Postoje brojni primjeri kako potiskivanje određenih misli nema apsolutno nikakvog učinka.

Činjenica je da kao što se svijet nimalo ne mijenja „guranjem glave u pijesak“, niti mentalitet i ponašanje se ne mijenjaju prepoznavanjem i potiskivanjem primitivnih aspekata nečije svijesti.

Ako bi mi mogli promijeniti naše ponašanje jednostavnim kontroliranjem i potiskivanjem naših misli, mi više ne bi imali potrebu za fizičkim inkarnacijama.

Cilj života u fizičkom svijetu, kroz doživljavanje što je „ispravno“, a što je „pogrešno“ i što uzrokuje radost, a što uzrokuje bol, jest ispravljanje našeg praktičnog, fizičkog ponašanja. Samo vježbanjem u fizičkom svijetu može se promijeniti naše razmišljanje, jer su misao i djelo međusobno nerazdvojno povezani.

Ako želite prestati pušiti ili piti alkohol ili previše jesti ili biti neugodan prema svojim bližnjima, nije dovoljno samo razmišljati da bi bilo lijepo kada bi stvari bile drugačije. Potrebno je djelovanje.

Možemo, naravno, doživjeti da još uvijek postoji velika razlika između onoga što mislimo i onoga što činimo, kako u pozitivnom tako i u negativnom smislu, i u određenoj mjeri moguće je „nositi maske“, ali dugoročno nije od koristi kada su mentalno i fizičko u takvom neskladu. Martinus spominje da je biti svadljiva osoba rezultat „profinjene krvožednosti“ i to nam daje vrlo dobru sliku evolucijskog napretka od „ubojice do svadljivca“. Kroz svoje ponašanje svadljivi ljudi će završiti sa popriličnim brojem „ogrebotina“, u najgorem slučaju fizičkih, a u najboljem slučaju verbalnih, a gledano dugoročno ova će iskustva, kroz znanje i samospoznaju, rezultirati daljnjim usavršavanjem prema naročitom načinu postojanja koje će dovesti do harmoničnog života.

„Apsolutni mir, između svakog pojedinog čovjeka, a time i između nacija, dakle nije pitanje volje niti pitanje snage. To je zapravo pitanje razvoja, što je istovjetno kvaliteti misli.“ (Livets bog 7, 2458)

Razmišljanje i teorija

Nije potpuno nevažan faktor to što smo tijekom čitave naše evolucije kao ljudskih bića bili „usmjeravani“ i pod utjecajem onoga što Martinus naziva Providnost. Jedan od oblika koji Providnost uzima je religija, zajedno sa drugim teoretskim i moralnim idealima koji su nas doveli do sadašnjeg stupnja , gdje između ostalog materijalistička znanost igra tako veliku ulogu, naročito po pitanju razvoja naše inteligencije.

Teoretsko vodstvo je apsolutno neophodno u našoj evoluciji, naročito tijekom onih faza u kojima napuštamo jedne evolucijske uslove, kao što je na primjer, „stari impuls svijeta“ kojeg karakteriziraju stare religije sa kaznom i osvetom kao važnim temama, u korist „novog impulsa svijeta“ u kojem je opraštanje prevladavajuće moralno učenje.

U fazi u kojoj ljudi napuštaju moralni princip sa kojim se više ne slažu, zbog otpora i patnji koje su dovele do višeg stupnja znanja koje se zasniva na osobnom iskustvu, vrlo je važno da postoji ideal koji odgovara stupnju razvoja dotične osobe. Spasitelji svijeta poklanjaju te ideale čovječanstvu.

Postoje moralni učitelji čija je svrha voditi čovječanstvo prema mračnom dijelu spasenja svijeta sa idealima koji potiču sebičnost, kao što su današnji ljudi uglavnom vođeni od strane spasitelja svijeta koji potiču evoluciju prema konačnom cilju, „čovjeku poput Boga“.

„Obzirom da razvoj može postojati samo ukoliko živa bića u podjednakoj mjeri doživljavaju tamu i svjetlost, zadatak je spasitelja svijeta u prvom dijelu evolucijske spirale moralno podučavanje čovječanstva koje je utemeljeno na tamnom zračenju božanskog stvaralačkog principa, dok u drugom dijelu iste spirale spasitelji usmjeravaju razvoj čovječanstva ka idealima koji se temelje na svijetlom zračenju stvaralačkog principa.“ (Livets bog 1, 40)

Ovaj će razvoj, u vrlo ubrzanom procesu, uzdići sposobnost razmišljanja ljudi do usklađenosti sa zakonom koji je iznad svih ostalih zakona : sa „zakonom ljubavi“. Najvažniji faktor u izražavanju misli je „ljubiti bližnjeg svog kao samoga sebe, a Boga više od svega“; to je jedini put ka miru, harmoniji i sreći.

Prijevod : AB

Preveo sa engleskog na hrvatski : Davorin Gruden (06.06.2012.)

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba

VJEROVANJA

ZDRAVLJE

BRZI CHAT

  • Član mkrmarmkrmar

    (__)7 (_)7 kavica

    14.01.2019. 09:03h
  • Član mkrmarmkrmar

    Dobro jutro svima !

    14.01.2019. 09:03h
  • Član ShadowOfSoulShadowOfSoul

    super, da je knjiga stigla :)

    12.01.2019. 14:11h
  • Član iridairida

    11 000 članova

    12.01.2019. 00:39h
  • Član iridairida

    kasnije ću napraviti članak

    11.01.2019. 18:57h
  • Član iridairida

    stigla knjiga, hvala!

    11.01.2019. 18:56h
  • Član ShadowOfSoulShadowOfSoul

    dobra večer :)

    11.01.2019. 18:18h
Cijeli Chat

ZIMA

EZOTERIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuMAGIFON - Životne promjene, sudbinaPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karte

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSong of SilenceSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiSmart studioHipnoza ZagrebDirektni putMagicus.info marketingInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info