Odigraj "Tarot DA/NE"

Kalendar događanja

Član franjok

Upisao:

franjok

OBJAVLJENO:

PROČITANO

624

PUTA

OD 14.01.2018.

Lov na opasne asteroide

Lov na opasne asteroide
Željko Ivezić, profesor na Sveučilištu Washington u Seatlleu jedan je od najproduktivnijih i najcitiranijih hrvatskih znanstvenika u svijetu: objavio je oko 200 radova citiranih 14.640 puta

www.jutarnji.hr

Piše: Tanja Rudež
Foto: Marko Miščević/CROPIX

 

 

Astro­fi­zi­čar Želj­ko Ive­zić je­dan je od naj­pro­du­kti­vni­jih i naj­ci­ti­ra­ni­jih hr­vat­skih znan­stve­ni­ka u svi­je­tu: ia­ko ima sve­ga 43 go­di­ne, obja­vio je oko 200 znan­stve­nih ra­do­va ko­ji su ci­ti­ra­ni čak 14.640 pu­ta.

Ka­da je 2006. go­di­ne, za­je­dno s mla­dim Ma­ri­jem Ju­ri­ćem, ot­krio no­vu ga­la­ksi­ju ko­ju “pro­ždi­re” naša Mli­je­čna sta­za, o Želj­ku Ive­zi­ću pi­sa­li su i ame­ri­čki me­di­ji, uklju­ču­ju­ći i ugle­dni New York Ti­mes.stro­fi­zi­čar Želj­ko Ive­zić je­dan je od naj­pro­du­kti­vni­jih i naj­ci­ti­ra­ni­jih hr­vat­skih znan­stve­ni­ka u svi­je­tu: ia­ko ima sve­ga 43 go­di­ne, obja­vio je oko 200 znan­stve­nih ra­do­va ko­ji su ci­ti­ra­ni čak 14.640 pu­ta.

Ka­da je 2006. go­di­ne, za­je­dno s mla­dim Ma­ri­jem Ju­ri­ćem, ot­krio no­vu ga­la­ksi­ju ko­ju “pro­ždi­re” naša Mli­je­čna sta­za, o Želj­ku Ive­zi­ću pi­sa­li su i ame­ri­čki me­di­ji, uklju­ču­ju­ći i ugle­dni New York Ti­mes.

 Pro­te­kli tje­dan Želj­ko Ive­zić bo­ra­vio je u Za­gre­bu, gdje mu ži­ve maj­ka i brat, te odr­žao dva pre­da­va­nja o pro­je­ktu Lar­ge Synoptic Survey Te­le­sco­pe (LSST) či­ji je znan­stve­ni di­re­ktor. Ri­ječ je o ve­li­kom projektu či­ja je ci­je­na oko 800 mi­li­ju­na do­la­ra, a ko­ji će se na­la­zi­ti u Či­leu.

• Pro­fe­so­re Ive­zić, upra­vo se obi­lje­ža­va 400 go­di­na od ot­kri­ća te­le­sko­pa,  ko­je je iza­zva­lo re­vo­lu­ci­ju u astro­no­mi­ji. Vi ste na če­lu pro­je­kta ko­ji će re­zul­ti­ra­ti je­dnim od naj­ve­ćih te­le­sko­pa na svi­je­tu?

- Do­sad su astro­nom­ski ure­đaji bi­li ta­kvi da su mo­gli sni­ma­ti sa­mo ma­le ko­ma­di­će ne­ba, a  za­hva­lju­ju­ći LSST-u, imat će­mo vi­dno po­lje ko­je je se­dam pu­ta ve­li­či­ne Mje­se­ca. Ta­ko će­mo u je­dnoj no­ći mo­ći pre­gle­da­ti ci­je­lo ne­bo, što do­sad ni­je mo­gao ni­je­dan te­le­skop. Za­hva­lju­ju­ći LSST-u, mi će­mo 10 go­di­na sva­ke no­ći sni­ma­ti ne­bo. Ta­ko će­mo do­bi­ti svo­je­vr­sni film ne­ba što će nam omo­gu­ći­ti da pra­ti­mo sve što se mi­je­nja na ne­bu, pri­mje­ri­ce pro­mje­nlji­ve zvi­je­zde i aste­ro­i­de ko­ji su mo­žda na pu­tu da uda­re u Ze­mlju.

• Što će bi­ti re­zul­tat to­ga de­se­to­go­dišnjeg sni­ma­nja ne­ba po­mo­ću LSST-a?


- Sve sli­ke, do­bi­ve­ne po­mo­ću LSST-a, mo­gu se zbro­ji­ti u ko­mpju­to­ru. Ta­ko će­mo u završnoj ma­pi de­te­kti­ra­ti 20 mi­li­jar­di sve­mir­skih obje­ka­ta, 10 mi­li­jar­di zvi­je­zda i 10 mi­li­jar­di ga­la­ksi­ja, što će bi­ti naj­ve­ći astro­nom­ski ka­ta­log u po­vi­je­sti. Pr­vi put u je­dnom astro­nom­skom ka­ta­lo­gu bit će više sve­mir­skih obje­ka­ta ne­go što je ži­vih lju­di na svi­je­tu. Da bi se tu ma­pu mo­glo pri­ka­za­ti s re­zo­lu­ci­jom ko­ja je pri­la­go­đe­na našim oči­ma, tre­ba­lo bi nam tri mi­li­ju­na te­le­vi­zo­ra.?Na­da­lje, ako bi­ste gle­da­li taj film ne­ba, tre­ba­lo bi vam go­di­nu da­na da ga od­gle­da­te. A sva­ke no­ći do­bit će­mo po­da­ta­ka ko­li­ko ih ima u Ame­ri­čkoj kon­gre­snoj knji­žni­ci, to je 20 te­ra­bi­ta po­da­ta­ka. Na­kon 10 go­di­na će bi­ti 100.000 te­ra­bi­ta po­da­ta­ka, a to je ekvi­va­lent oko mi­li­jun da­našnjih la­pto­pa.

• U ko­joj je fa­zi pro­jekt?


- Još smo u fa­zi kon­stru­kci­je te­le­sko­pa, a sada na pro­je­ktu ra­di oko 100 fi­zi­ča­ra i 100 in­že­nje­ra. Iza ovo­ga pro­je­kta sto­ji oko 20 ame­ri­čkih sve­u­či­lišta te ne­ko­li­ko la­bo­ra­to­ri­ja ko­je fi­nan­ci­ra Odjel za ener­gi­ju (DOE). Po­če­li smo su­ra­đi­va­ti i s astro­fi­zi­ča­ri­ma u Fran­cu­skoj, Nje­ma­čkoj, Ita­li­ji i Sr­bi­ji, a pla­ni­ra­mo pre­go­va­ra­ti s Eu­rop­skim ju­žnim opser­va­to­ri­jem (ESO) u Či­leu. Ne­da­vno smo do­bi­li 30 mi­li­ju­na do­la­ra od Bil­la Ga­te­sa i Char­le­sa Simonyja dok bi­smo idu­će go­di­ne tre­ba­li zna­ti ho­će li nas fi­nan­ci­ra­ti Ame­ri­čka za­kla­da za zna­nost. Ako ne, ima­mo  pla­no­ve s pri­va­tnim do­na­to­ri­ma. Fa­za kon­stru­kci­je tre­ba­la bi po­tra­ja­ti do 2015. go­di­ne ka­da bi te­les­kop po­čeo s ra­dom.

• Ho­će­te li su­ra­đi­va­ti s hr­vat­skim znan­stve­ni­ci­ma?

   - Na­dam se jer po­sto­ji in­te­res na Sve­u­či­lištu u Spli­tu, Opsarvatoriju Hvar  te na Pri­ro­do­slo­vno-ma­te­ma­ti­čkom fa­kul­te­tu u Za­gre­bu. LSST je ide­a­lan pro­jekt za ze­mlje ko­je ne mo­gu priušti­ti 100 mi­li­ju­na do­la­ra za ku­pnju te­le­sko­pa. Svi će po­da­ci bi­ti ja­vni i do­stu­pni na in­te­re­ne­tu, a je­di­no što je nu­žno ima­ti jesu zna­nje i mašta.

• Spo­me­nu­li ste da će LSST ot­kri­va­ti po­ten­ci­jal­no opa­sne aste­ro­i­de.

 -?Ne­da­vno je ame­ri­čki Kon­gres do­nio za­kon pre­ma ko­jem bi NA­SA do 2020. go­di­ne mo­ra­la ot­kri­ti 90 po­sto aste­o­i­da ve­ćih od 140 me­ta­ra.  Aste­ro­i­di ma­nji od 140 me­ta­ra ne uzro­ku­ju ve­li­ke tsu­na­mi­je ako pa­dnu u mo­re. Astre­o­id veličine izme­đu ne­ko­li­ko sto­ti­na me­ta­ra i je­dnog ki­lo­me­tra na­kon pa­da u oce­an iza­zvao bi ve­li­ki tsu­na­mi ko­ji bi uništio ži­vot uz oba­le kon­ti­ne­na­ta. Aste­ro­id ve­ći od je­dnog ki­lo­me­tra uništio bi ci­je­lu ci­vi­li­za­ci­ju. Za­to su že­lje­li na­pra­vi­ti ka­ta­log opa­snih aste­ro­i­da. A sve to je pro­i­zašlo na­kon te­ro­ri­sti­čkog na­pa­da 11. ruj­na ka­da se in­ten­zi­vno ra­spra­vlja­lo o ri­zi­ci­ma za ži­vo­te ame­ri­čkih gra­đa­na. Ta­da se spo­zna­lo da ve­ći ri­zik po gla­vi sta­no­vni­ka u je­di­ni­ci vre­me­na do­la­zi od po­ten­ci­jal­no opa­snog aste­ro­i­da ne­go od te­ro­ri­sta.  

• Je­su li i di­no­sa­u­ri izu­mr­li od uda­ra aste­ro­i­da?

- Ve­ći­na znan­stve­ni­ka se sla­že da je aste­ro­id ko­ji je pao pri­je ot­pri­li­ke 65 mi­li­ju­na go­di­na bli­zu Yukatana bio oko 20 ki­lo­me­ta­ra ve­lik te da je uništio di­no­sa­u­re. No, ima i znan­stve­ni­ka ko­ji se ne sla­žu s tom te­o­ri­jom.

• Ima li ko­risti od otkrića opa­snog aste­ro­i­da kad ne ra­spo­la­že­mo te­hno­lo­gi­jom da ga uništi­mo?

- Bio sam prošle go­di­ne na je­dnoj NA­SA-inoj kon­fe­ren­ci­ji gdje su se razmatrale ra­zne mo­gu­ćno­sti. Bi­lo je ne­kih ide­ja po­ve­za­nih s ra­zvo­jem nu­kle­ar­nih bom­bi. No, pro­blem je što bi to tre­ba­la bi­ti ve­li­ka nu­kle­ar­na bom­ba i ako se nešto po­gri­ješi kod lan­si­ra­nja, bi­lo bi više štete ne­go ko­ri­sti.  Ima i dru­gih ide­ja. Ako se aste­ro­id na vri­je­me ot­kri­je, on­da bi se mo­gao la­nsi­ra­ti sve­mir­ski brod nor­mal­ne ve­li­či­ne ka­ko bi pu­to­vao bli­zu nje­ga. Ia­ko je gra­vi­ta­cij­ska si­la bro­da veoma ma­la, bi­la bi do­volj­na da ma­lo po ma­lo pro­mi­je­ni or­bi­tu aste­ro­i­da te da on pro­maši Ze­mlju.

• LSST će tra­ga­ti i za ta­mnom tva­ri i ta­mnom ener­gi­jom. O če­mu je ri­ječ?

- Astro­nom­ska su mje­re­nja ti­je­kom po­slje­dnjeg de­setlje­ća  po­ka­za­la ka­ko je sve­mir dru­kči­ji ne­go što smo mi­sli­li. Od 1920. go­di­ne zna­mo da se sve­mir širi, a oče­ki­va­lo se da se to šire­nje zbog dje­lo­va­nja gra­vi­ta­ci­je uspo­ru­je. Tu je zgo­dna ana­lo­gi­ja s ka­me­nom ko­ji se ba­ci u zrak. Ka­men ide u zrak, a za­tim se zbog gra­vi­ta­cij­skog pri­vla­če­nja?Ze­mlje uspo­ra­va, sta­ne i po­čne pa­da­ti na­zad. Ako je na ve­li­kim uda­lje­no­sti­ma je­di­na bi­tna si­la gra­vi­ta­ci­ja, to bi se tre­ba­lo do­ga­đa­ti sa sve­mi­rom i nje­go­vo bi se šire­nje tre­ba­lo uspo­ra­va­ti. No, su­pro­tno oče­ki­va­nji­ma, iz­mje­re­no je da se u za­dnjih ne­ko­li­ko mi­li­jar­di go­di­na sve­mir po­čeo ubr­za­no širi­ti.

• Ko­je je objašnje­nje za to?

- To još ne zna­mo obja­sni­ti, je­di­no što za­sad ima­mo jest fe­no­me­no­loški opis po­mo­ću mi­ste­ri­o­znog flu­i­da na­zva­nog ta­mna ener­gi­ja. Naša da­našnja pro­ma­tra­nja uka­zu­ju na to da vi­dlji­va ma­te­ri­ja či­ni sve­ga pet po­sto ma­se sve­mi­ra, dok osta­lih 95 po­sto či­ne ta­mna ma­te­ri­ja i ta­mna ener­gi­ja. Pri­tom ta­mne ma­te­ri­je ima oko 25 po­sto, a ta­jan­stve­ne ta­mne ener­gi­je 70 po­sto. Je­dan od ci­lje­va našeg pro­je­kta je da s to­čnošću od je­dan po­sto mje­ri­mo  ta­mnu ener­gi­ju, ka­ko bi­smo spo­zna­li nje­zi­na svoj­stva. Bu­de­mo li zna­li svoj­stva ta­mne ener­gi­je, mo­gli bi­smo po­ta­knu­ti te­o­re­ti­ča­re da obja­sne o če­mu je ri­ječ.

Željko Ivezić  u Zagrebu je završio osnovnu i srednju školu, a zatim je na zagrebačkom sveučilištu diplomirao  strojarstvo (1990.) i fiziku (1991. godine). Nakon toga je otišao u SAD gdje je 1995. godine doktorirao na Sveučilištu Kentucky.?Slijedi Princeton, a od 2003. godine profesor je na Sveučilištu Washington u Seattleu. Oženjen je i otac osmogodišnje djevojčice Vedrane, a njegova supruga Pamela operna je pjevačica.

• Tragate li za pla­ne­ti­ma izvan Sun­če­va su­sta­va?


- In­di­rek­tno, no ne­ko­li­ko ko­le­ga na mo­me od­sje­ku ra­di na to­me. NA­SA već du­go ra­zmišlja o pro­je­ktu Ter­re­stri­al Pla­net Fin­der, u sklo­pu ko­je­ga bi se tra­ga­lo za egzo­pla­ne­ti­ma, ali ni­je si­gur­no da će se taj pro­jekt ostva­ri­ti zbog fi­nan­cij­skih re­stri­kci­ja. No, bu­du­ći da je ja­vnost fa­sci­ni­ra­na ot­kri­ći­ma pla­ne­ta izvan Sun­če­va su­sta­va, vje­ru­jem da će NA­SA  po­kre­nu­ti taj pro­jekt.

• NA­SA je ljetos pro­sla­vi­la 50-i ro­đen­dan na­ja­vlju­ju­ći po­vra­tak astro­na­u­ta na Mje­sec te pr­vi let na Mars.?

- Je­dan od ra­zlo­ga zašto se na to­me in­zi­sti­ra je u to­me što bi Ki­ne­zi usko­ro mo­gli po­sla­ti astro­na­u­ta na Mje­sec. Ka­ko bi po­ka­za­li da ima­ju pri­mat, Ame­ri­kan­ci že­le po­sla­ti čo­vje­ka na Mars. Po me­ni, to su fan­ta­zi­je i či­sto ba­ca­nje nov­ca, po­go­to­vo u eri kri­ze. Sto­ti­nu pu­ta je je­fti­ni­je po­sla­ti letjelicu s ro­bo­tima na Mars ne­go da pošalje­mo astro­na­u­ta ka­ko bi re­kao ‘ja sam pr­vi Ame­ri­ka­nac na Marsu’.

• Što mi­sli­te o pro­je­ktu Me­đu­na­ro­dne sve­mir­ske sta­ni­ce (ISS)?

- To je te­hno­loški, a ne znan­stve­ni pro­jekt.?Bi­lo je ma­lo zna­no­sti iz bi­o­lo­gi­je i ke­mi­je, ali za to­li­ko no­va­ca ko­li­ko su po­trošili na sve­mir­sku sta­ni­cu, mo­gli su na­pra­vi­ti mno­go više znan­stve­nih pro­je­ka­ta. Na­ra­vno, taj je pro­jekt va­žan i s po­li­ti­čke stra­ne jer mno­go ze­ma­lja za­je­dno su­ra­đu­je.

• Ne­da­vno su ame­ri­čki pred­sje­dni­čki kan­di­da­ti Oba­ma i?McCa­in odgo­va­ra­li na pi­ta­nja po­ve­za­na sa znan­stve­nom po­li­ti­kom. Tko je osta­vio bo­lji do­jam?

- Oba­ma je veoma do­bro odgo­vo­rio. Ako on bu­de iza­bran, mo­glo bi bi­ti odli­čno za zna­nost. Bude li iza­bran McCa­in, mo­glo bi bi­ti do­bro ako odu­sta­ne od Bu­she­ve znan­stve­ne po­li­ti­ke. No, ako na­sta­vi s Bu­she­vom po­li­ti­kom da tre­ba sla­ti čo­vje­ka na Mje­sec i Mars, to će biti trošenje nov­ca ulu­do.  

• Znan­stve­ni­ci, da­kle, po­dr­ža­va­ju Oba­mu?


- Mi­slim da je bo­lje re­ći da bi mla­di i pa­me­tni lju­di že­lje­li da po­bi­je­di Oba­ma.

• Ra­zmišlja­te li o po­vra­tku u Hr­vat­sku?

- Sada sam po­tpu­no fo­ku­si­ran na LSST i to mi je fa­sci­na­ci­ja.?Mno­go sam ra­zmišljao o po­vra­tku, mi­slim da bih mo­gao odr­ža­ti sli­čan tem­po ra­da kao u SAD kada bih bio uklju­čen u pro­jekt kao LSST ili eu­rop­ski pro­jekt Ga­ia. U na­če­lu bih se vra­tio ka­da bi bi­lo do­volj­no no­va­ca da ofor­mim gru­pu od šest ili se­dam lju­di. Što se ti­če zna­no­sti, SAD je obe­ća­na ze­mlja. S dru­ge stra­ne, ži­vot u Hr­vat­skoj je ugo­dni­ji i spo­ri­ji, a ovdje su mi ro­dbi­na i pri­ja­te­lji ko­ji mi u SAD veoma ne­do­sta­ju.

Teleskop - prvih 400 godina

Galileo je pomoću teleskopa došao do otkrića koja su uzdrmala Crkvenu sliku svijeta. Do kakvih će otkrića doći LSST kada 2015. godine počne s radom?

1608. Izumljen teleskop
Hans Lippershey, izumitelj teleskopa

1610. Galileo Galilei
Pomoću teleskopa Galileo je otkrio da na Mjesecu postoje planine,  uočio Sunčeve pjege te pronašao  četiri najveća Jupiterova mjeseca. To je uzdrmalo  Crkvenu sliku svijeta

1671. Teleskop reflektor
Newton izumio prvi teleskop reflektor

1781. Otkriven Uran
William Herschell pomoću teleskopa otkrio planet Uran i njegova četiri satelita

2015. LSST
Početak rada Large Synoptic Survey Telescope

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba

DUHOVNOST U OŽUJKU...

OŽUJAK...

ASTROLOGIJA, NUMEROLOGIJA I OSTALO

BRZI CHAT

  • Član edin.kecanovicedin.kecanovic

    "Tako mi smokve i masline, i Sinajske gore, i grada ovog sigurnog." Kur'an

    24.03.2024. 19:53h
  • Član bglavacbglavac

    Cvjetnica. Idemo posvetiti maslinovu grančicu. Lijep dan vam želim!

    24.03.2024. 06:34h
  • Član bglavacbglavac

    Dobro jutro dragi magicusi. Lp

    21.03.2024. 06:56h
  • Član bglavacbglavac

    Danas je i Dan očeva. Sretno!

    19.03.2024. 08:06h
  • Član bglavacbglavac

    Danas je blagdan sv. Josipa. Sretan imendan svima koji nose to ime. Lp

    19.03.2024. 08:03h
  • Član bglavacbglavac

    Sretan vam dan žena , drage moje žene. Lp

    08.03.2024. 06:52h
  • Član iridairida

    a najavili su nam olujno vrijeme..., ali hvala ti, i tebi ugodan dan...:-)))

    04.03.2024. 14:15h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

MAGIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karteLjubavne poruke

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSong of SilenceSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiSmart studioHipnoza ZagrebSvijet jogeInfo izlogMagnezij tajne

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info