Znanstvenici 'pokusni kunići' (I i II dio)

http://www.totalportal.hr/article.php?article_id=205312

 

 

 

 

Donosimo vam deset najbizarnijih uz pomoć List Universa.

10. Karl Scheele

Umro je od kušanja svojeg izuma.

Scheele je bio briljantan farmaceutski kemičar koji je otkrio mnoge kemijske elemente. Najvažniji kemijski element koji je otkrio bio je kisik, klor i magnezij, iako je Joseph Priestley prvi objavio njegova otkrića. Također je otkrio proces vrlo sličan pasterizaciji. Scheele je imao naviku kušati svoja otkrića, pa je tako srećom preživio 'isprobavanje' hidrogen- cijanida. No, na kraju je, sudeći po simptomima, umro od trovanja živom.

 

9. Jean-Francois De Rozier

 

 

Prva žrtva 'avionske' nesreće.

Jean-Francois bio je profesor fizike i kemije. Godine 1783. svjedočio je prvom letu balonom na svijetu što je u njemu stvorilo strast za letenjem.

Nakon što je asistirao pri letu ovce, kokoši i patke, odlučio se sam krenuti na putovanje. Letio je na visini od 914 metara s balonom na vrući zrak. No tu nije stao, De Rozier je isplanirao kako će prijeći balonom La Manche od Francuske prema Engleaskoj. Nažalost to mu je bio zadnji let.

Nakon što je dostigao visinu od 450 metra u balonu s kombiniranim vrućim zrakom i plinom, balon se počeo ispuhivati, a znanstvenik je smrtonosno pao. Njegova zaručnica umrla je osam dana kasnije, vjeruje se da je počinila samoubojstvo.

 

8. Sir David Brewster

 

Skoro oslijepio.

Sir David bio je škotski izumitelj, znanstvenik i pisac. Njegovo polje interesa bilo je optika i polarizacija svjetla, a ti interesi zahtijevali su odličan vid. Nesretni Sir David izvodio je neki pokus 1831. koji ga je zamalo oslijepio. Vid mu se nakon nesreće vratio, no do kraja života imao je problema s očima. Brewster je poznat po svom izumu koji uveseljava djecu diljem svijeta- kaleidoskop.

 

 

 

7. Elizabeth Ascheim

 

 

 

 

Umrla od rendgena

Elizabeth Fleischman Ascheim udala se za svog doktora, dr.Woolfa, ubrzo nakon što joj je majka umrla. Zbog njegovog zanimanja, Woolfa su zanimala nova otkrića shortly Wilhelma Conrada Rntgena - x zrake tj snimanje zrakama, rendgen.

Njegova nova žena jednako se počela interesirati za ta, tada nevjerojatna otkrića, da je čak napustila posao knjižničarke kako bi išla na predavanja iz električnih znanosti.

S vremenom je kupila aparat za rendgen koji je smjestila u suprugov ured. To je bio prvi rendgen labaratorij u San Franciscu. Elizabeth i njen suprug proveli su par godina eksperimentirajući s aparatom, snimajući sami sebe ili jedno drugog. Nažalost nisu bili svjesni koliko su štetna zračenja aparata tako da se nisu zaštitili prilikom snimanja što je Elizabeth uzrokovalo rak koji se agresivno širio.

 

6. Alexander Bogdanov

 

 

Ubio se krvlju

Bogdanov je bio ruski fizičar, filozof, ekonomist, pisac znanstvene fantastike i revolucionar. Godine 1924. počeo je eksperimentirati s tranfuzijom krvi, vjerovatno u potrazi za 'vječnom mladosti'. Nakon jedanaest transfuzija koje je sam sebi izveo, izjavio je da si je time reducirao opadanje kose i poboljšao vid. Nažalost znanost o transfuziji tada je bila još nerazvijena, a krv od donatora koju je koristio nije bila testirana. Tako je jednom primio transfuziju krvi koja je bila zaražena malarijom i tuberkulozom. Ubrzo nakon toga umro je od posljedica.

 

 

 

 

 

5. Robert Bunsen

Oslijepio se na jedno oko.

Robert Bunsen je vjerojatno najpoznatiji po tome što je nadjenuo ime labaratorijskom plameniku kojeg je popularizirao. Započeo je svoju znanstvenu karijeru u području organske kemije, ali se skoro dva puta smrtno otrovao s arsenom.

Kratko nakon što se skoro otrovao, u eksploziji kemijskog spoja s cijanidom, izgubio je vid na desnom oku.

Taj događaj bio je dovoljan razlog za promjenu 'polja' kemije, pa se prebacio na anorgansku kemiju i nastavio se razvijati u području spektroskopije.

4. Sir Humphrey Davy

 

Niz nesretnih događaja.

 

Sir Humphrey Davy, briljantan britanski kemičar i izumitelj, imao je trnovit početak svoje znanstvene karijere. Kao mladi pripravnik bio je otpušten s posla u ljekarni jer je uzrokovao previše eksplozija.

Kad se napokon 'ufurao' u kemiju, imao je naviku udisati razne plinove i etere s kojima je radio. Srećom ta loša navika dovela je do otkrića anestetskih osobina dušikovog oksida. Nažalost ta ista navika ga je skoro par puta ubila.

Česta trovanja pretvorila su ga u invalida zadnja dva desetljeća njegovog života. U to vrijeme si je i trajno oštetio vid u eksploziji dušikovog triklorida.

 

3. Michael Faraday

Kronično otrovan.

 

 

 

Zbog oštećenja očiju Sir Humphrey Davyja, Faraday je postao njegov pripravnik iliti šegrt. Nastojao je poboljšati Davyove metode elektrolize i doći do važnih otkrića u području elektromagnetike.

No, Davy se svojim pehom 'zarazio' i svog pripravnika. Faraday je u eksploziji dušikovog klorida također oštetio vid. Ostatak života proveo je kronično trovajući se trovanjem kemikalijama.

 

 

 

 

2. Marie Curie

Umrla od radijacije.

 

 

 

 

Marie Curie i njen suprug Pierre su 1898. godine otkrili radij. Curie je provela cijeli svojk život istraživajući radij i liječenje radijacijom. Njena konstantna izloženost radijaciji uzrokovala joj je leukemiju od koje je umrla 1934. godine.

Curie je prva i posljednja osoba koja je dobila dvije Nobelove nagrade za znanost, iz dva različita područja, kemije i fizike.

Bila je i prvi ženski profesor tj. prva profesorica na Sveučilištu u Parizu.

 

1. Galileo Galilei

Oslijepio se.

 

 

 

 

Rad Galilea u poboljšanju teleskopa otvorio je tamnu eru neznanja o svemiru i stvorio nove spoznaje, proširio vidike za nove generacije, ali i uništio vid izumitelja.

Galileo je bio opčinjen suncem i provodio mnogo vremena buljeći u njega što mu je poprilično naštetilo mrežnicama očiju. To je bio najvjerojatnije razlog njegovog skorog slijepila u zadnjih četiri godine života.

Zahvaljujući njegovim otkrićima i studijama tokom života, nazivaju ga još i ' Ocem moderne fizike'.

(TotalPortal)