 | |
Probajte ga i vi pronaći kao sjajnu "zvijezdu" nisko na jugozapadu odmah nakon zalaska Sunca. Požurite, jer svakim danom se nalazi sve niže, pa će već 4. siječnja u 16.45 biti tek 6 stupnjeva iznad horizonta. Ukoliko imate dalekozor, moći ćete vidjeti i njegova četiri najveća prirodna satelita zbog kojih je Galileo osuđen na doživotni kućni pritvor jer se usudio ustvrditi da se oni gibaju oko Jupitera – a tada se svako nebesko tijelo, svi su to znali, moralo okretati oko Zemlje koju je Bog stavio u centar svemira! Nedaleko od Jupitera nalazi se Merkur, tek nešto više iznad horizonta na deset stupnjeva elevacije. Merkur, planet koji je najbliži Suncu, možete vidjeti jedino u sumrak i nisko na nebu, a gore navedenog datuma će biti na svojoj najvećoj udaljenosti gledano iz perspektive našeg planeta Zemlje. Nije ni čudo da mnogi profesionalni astronomi u svom životu uopće nisu vidjeli Merkur vlastitim očima! Čak i ako "izgubite" plinovitog diva i mali kameni planet u sumraku, nikako ne možete "promašiti" Veneru koja je kod nas poznata i kao zvijezda Danica i Večernjica. Ona će se nalaziti na dobrih tridesetak stupnjeva visine, a svojim sjajem će zasjeniti svaku zvijezdu i planet! Na tamnom mjestu Venera čak može bacati sjene! Imate li teleskop (bilo kakav, dobar je i onaj iz shopping centra!), moći ćete vidjeti da Venera prolazi kroz faze, baš kao Mjesec. 1 siječnja je osvijetljeno 58% njene površine, a 16 siječnja se osvijetljenost smanjuje na 42%. Venerine faze su bile također dokaz da je heliocentričan sustav, u kojem se planeti okreću oko Sunca, ispravan. Probajte i vi kako su se osjećali astronomski heretici prije 400 godina! Da kojim slučajem Galileu možemo ponuditi najjeftiniji teleskop iz supermarketa, vjerojatno bi bio oduševljen njegovom kvalitetom. Njime bi uspio otkriti da Saturn oko sebe ima veliki prsten! Taj prsten, gledajući sa Zemlje, mijenja svoj nagib tako da je sada gotovo u ravnini sa našim planetom pa u teleskopu djeluje kao tanka crta oko planeta, umjesto veličanstvene elipse na koju smo navikli sa fotografija. Ako želite vidjeti Saturn, morate pričekate barem do 2 ujutro kada će se vidjeti na istočnom dijelu neba. Današnjom tehnologijom, vjerovali ili ne, mogu se otkriti i planete oko drugih zvijezda. Uz malo truda i preciznim mjerenjima, možete ih detektirati iz vlastitog dvorišta! Upravo to radi Gregor Srdoč iz astronomske udruge Vidulini – digitalnim fotoaparatom Canon 400D i teleobjektivom snimio je prolazak planeta ispred udaljene zvijezde. Detalje o njegovom uspjehu pročitajte u besplatnom elektronskom časopisu udruge, M111. Časopis je, u poplavi raznih astroloških izmišljotina, vrijedan i jedinstven u Hrvatskoj, a i šire. U najnovijem broju možete, osim načina snimanja planeta oko drugih zvijezda, pročitati kako na jednostavan način fotografirati zviježđa na nebu, te jedan prekrasan početnički promatrački izvještaj koji će vam vjerno dočarati kako je to kada se prvi puta gleda nebo kroz dobar amaterski teleskop. U svakom slučaju, časopis M111 je uz besplatni planetarij program Stellarium jedini način da, barem virtualno, probijete oblake koji vam u hladnim zimskim noćima priječe pogled u nebeska prostranstva. | |
|
Autor:Boris Štromar Izvor: www.net.hr
|
bglavac
edin.kecanovic
