Piše: Martina Japec

Nove generacije pesticida odgovorne su za nestanak i smanjenje velikog djela populacije pčela, otkrili su znanstvenici. Kemikalije koje se rutinski koriste na farmama i vrtovima, napadaju središnji sustav insekata i čine pčelinje kolonije podložnije bolestima i raznim nametnicima. Koliko moderni kemijski spojevi štete pčelama istražilo je američko Udruženje za proučavanje pčela u suradnji s ministarstvom agrokulture.

Vezano U Jordanu spašavaju pčele novim metodama uzgoja

Pobornici prava životinja traže hitne reakcije nadležnih institucija kojima bi se spriječilo istrebljenje pčela. Izloženost neonikotinoidima čini pčele ranjivijima na infekcije, čak i ako su doze toliko niske da ih se ne može detektirati u tijelu pčela. S primjenom neonikotinoida započelo se u 90-im godinama prošlog stoljeća, a njima se šprica sjemenje. Može ih se pronaći u tlu te u nižim dijelovima rastućih biljaka pa tako dospijevaju čak i u nektar biljke i njenu pelud. Za neonikotinoide su izumitelji tvrdili da ne štete ljudima i drugim sisavcima, a u velikim se količinama njima špricaju uljana repica, pšenica i šećerna trska.

Neke su države već zabranile primjenu tog pesticida poput Italije, a u Hrvatskoj pčelarski gubici prošle godine iznose od 25 do 30 posto. Budući da su pčele najveći oprašivači cvjetova na zemlji i njihov je doprinos funkcioniranju čitavog eko sustava iznimno važan, brojni su znanstvenici iznimno zabrinuti zbog smanjenja njihovog broja.

O istraživanju se raspravlja i u novom dokumentarnom filmu "The Strange Disappearance of The Bees". Društvo za insekte u Francuskoj potvrdilo je da su oni također utvrdili povezanost između nestanka pčela i upotrebe pesticida. Osim pčela, tvrde da su ugrožene i pojedine vrste bumbara. Kompanija Bayer, jedan od najvećih proizvođača neonikotinoida u Europi, i dalje tvrdi da su oni posve bezopasni

www.24sata.hr