Boravak u prirodi povoljno utječe na zdravlje i raspoloženje, a dobro čini i sam pogled na lijep, zelen krajolik. Doista, ništa nas ne može više opustiti od šetnje šumom ili prizor neke rascvale livade! No, vrijedi li isto i za sobne biljke? Koliko nam naši zeleni sustanari pomažu da se opustimo i budemo zdraviji? Znanstvena istraživanja dosad su se najčešće provodila u uredima kako bi se utvrdilo kakav je utjecaj sobnih biljaka na mikroklimu te zdravlje i raspoloženje ljudi koji u tim prostorijama borave i rade.

Više istraživanja dokazalo je da su tipične uredske nevolje, umor, slaba koncentracija, stres i glavobolja, manje izražene u ozelenjenim uredima. Smatra se da za to postoji više razloga. Prvo, biljke upijaju zvučne valove, ublažujući tako buku, jedan od velikih problema u gradovima. Najučinkovitije su biljke s krupnim ili brojnim i bujnim lišćem te fikus i monstera. Biljke dokazano poboljšavaju mikroklimu u prostoriji tako što povećavaju vlažnost zraka i privlače prašinu. One proizvode kisik, a istodobno upijaju ugljični dioksid i štetne tvari iz zraka. Ne smije se podcijeniti ni pozitivan utjecaj same njihove nazočnosti. Dugotrajna usredotočenost na računalo jako umara oči, a biljke i njihovo zelenilo, prema nekim teorijama, pomažu da se svijest i oči nakratko odmore od titranja i svjetlucanja monitora. Sobne biljke povećavaju vlažnost zraka i u zatvorenom. Ljeti se zbog toga temperatura u sobama čak i malo snizi. Najbolji ovlaživači zraka svakako su sobne biljke krupnih listova, kao što su sobna lipa i sobna paprat.

Zanimljiv je podatak da otprilike 97 posto vode koju biljka upije, ispari preko lišća u okolni zrak. Vrlo učinkovito zrak vlaži i biljka šilj. Za sunčanih ljetnih dana veliki primjerak šilja profiltrira čak i po nekoliko litara vode. A za razliku od tehničkih ovlaživača zraka, vlaga koju isparavaju biljke pouzdano ne sadrži nikakve mikroorganizme.

Biljke poput filodendrona, bršljana i dracene smanjuju koncentraciju štetnih tvari u zraku (isparavaju se iz građevnog materijala, sagova, boja i namještaja u novim uredskim zgradama) čak od 50 do 70 posto.

Općenito se može reći da što je biljaka u prostoriji više, to je učinak izrazitiji. Dokazano je da, među ostalim, prava aloa, klorofitum i filodendron učinkovito upijaju i neutraliziraju formaldehid.

Suvremeni čovjek u prosjeku gotovo 90 posto vremena provede u zatvorenim prostorima, bilo u svojem domu bilo na poslu. Ako već ne možemo biti među biljkama na otvorenom, dovedimo biljke k sebi u stan i ured.

http://dalje.com/hr