Kalendar događanja

Član babuskara

Upisao:

babuskara

OBJAVLJENO:

PROČITANO

672

PUTA

OD 14.01.2018.

Proljeće i Uskrs zauvijek će ostati neraskidivo vezani

Proljeće i Uskrs zauvijek će ostati neraskidivo vezani
Proljeće je poruka zdravlja, humanosti i plemenitosti. Imajući na umu bit Uskrsa kao početka novog života, svatko od nas ima pravo na novi početak.

Sretan Uskrs!

Vjerujem u uskrsnuće mrtvih i život budućega vijeka. (iz knjige Vjerovanja)

Nadomak smo Uskrsu, a to znači da je korizma pri kraju i ulazimo u Veliki tjedan. Veliki ili Sveti tjedan posljednji je tjedan korizme i počinje Cvjetnom nedjeljom ili Cvjetnicom (Palmina nedjelja). Ime je došlo u spomen trijumfalnog ulaska Židova u Jeruzalem kada su ljudi u povorci koja je ulazila u grad imali vezane grančice palme oko nogu.

U Velikom tjednu prije Uskrsa u crkvama dolazi do izražaja bogatstvo liturgijskih slavlja pa se tako na Veliki četvrtak slavi misa Večere Gospodnje kao sjećanje na posljednju večeru prije Isusova raspeća. Današnje svetkovanje Velikog petka razvilo se iz obreda koji su već u IV. stoljeću uveli kršćani u Jeruzalemu nakon što je carica Helena 320. godine pronašla zagubljenu relikviju križa Kristova. Od tada su se kršćani počeli popodne skupljati na Golgoti i slušati službu Riječi. Na Veliku subotu ili Uskrsno bdijenje navečer, vjernici se okupljaju u crkvi na bdijenje. Današnji obred Vazmenoga bdijenja sastoji se od službe svjetla s blagoslovom ognja i Vazmenim hvalospjevom. Tijekom službe svjetla u samoj crkvi ugašena su svjetla, a pred crkvom gori oganj kojim će biti zapaljena uskrsna svijeća koja se nosi kroz crkvu.

Uskrs ili vazam

"Što tražite Živoga među mrtvima? Nije ovdje, nego uskrsnu!", riječi su to iz Evanđelja po Luki 24, 5 - 6 o otkriću praznoga groba. Na Uskrs se slavi najvažniji kršćanski blagdan i središnji događaj kršćanstva - Kristovo uskrsnuće. Prema kršćanskom nauku Bog je Isusa, onoga istoga kojeg su ljudi raspeli, uskrisio i učinio Gospodarom svega stvorenoga. Kristovo uskrsnuće je bilo pripravljano kroz cijeli Stari zavjet, a kad je jednom ostvareno, sva kršćanska pokoljenja riječju i životom svjedoče za tu, prema kršćanima, temeljnu istinu povijesti. Prema Djelima apostolskim, kršćanska se zajednica zasniva, razvija i širi na toj činjenici i na vjernosti uskrslome Kristu. Prenosila se svim kršćanskim naraštajima, sve do danas, jer Kristovo uskrsnuće početak je novoga svijeta i zalog uskrsnuća svih vjernika.

U hrvatskom jeziku postoje dva izraza: Vazam i Uskrs. Prema prof. Babiću riječ Vazam je, po svoj prilici, sinonim riječi Uskrs, jer je to u čakavskom i kajkavskom narječju jedini naziv za Uskrs. I stari su hrvatski pisci Uskrs nazivali Vazam, što je izvedenica od grčke riječi "azima" koja doslovce znači "beskvasni kruh", a skraćeno se upotrebljavala za židovsku Pashu.

Neki hrvatski jezikoslovci riječ Uskrs povezuju s glagolom krsnuti u značenju "oživjeti, dići se". Filolog Petar Skok spominje i drugi mogući korijen riječi Uskrs. To je riječ krijes. U starohrvatskom je ta riječ označivala sunce u ljetnom solsticiju. Stoga se o Ivanju, tj. 24. lipnja, i pale krjesovi, a valjalo ih je zapaliti vatrom koja se izbija iz kamena, trebalo je kresnuti.

Podrijetlo i tradicija

Davno prije nego što je Uskrs bio blagdan kakvog danas poznajemo, proslava dolaska proljeća slavila se tisućljećima diljem svijeta. Osjećaj obnove života koji se pojavljuje tijekom ovoga godišnjeg doba u poganskim je korijenima mnogih drevnih religija. Kršćanski Uskrs, koji se na engleskom naziva Easter, prema zapisima Bede Časnog iz VIII. stoljeća (bavio se proučavanjem Svetoga pisma), ima korijene u imenu mitske anglosaksonske božice proljeća i plodnosti "Eostre" ili "Eastre", čiji su dani svetkovanja povezani s početkom proljeća. Svi simboli kršćanstva povezani s Uskrsom zapravo su simboli buđenja proljeća, odnosno simboli proljetnog ekvinocija. Iako je povezana sa suncem, proslava proljetnog ekvinocija (ravnodnevnica) originalno se temelji na mjesečevu kalendaru. Mnogi znanstvenici zastupaju mišljenje da je mjesec, koji je odavna izabran kao način mjerenja vremena povezanost ženskog ciklusa sa ciklusom mjeseca. Lunarni mjesec od 28 dana daje 13 ciklusa u 364 dana, što je solarni ekvivalent od 52 tjedna.Hebreji su dugo slijedili lunarni kalendar kao i mnogi drugi drevni narodi.

Prvi kršćani, od kojih su mnogi bili podrijetlom Židovi, donijeli su iz hebrejske tradicije proslavu Uskrsa u spomen Pashe, osmodnevne proslave izbavljenja Židova iz egipatskog ropstva.

Kako je kršćanstvo raslo i širilo se po svijetu, uobičajena je praksa bila usvojiti, preoblikovati ili jednostavno preuzeti postojeće poganske proslave, sveta mjesta, čak i nazive i asimilirati ih u kršćansku teologiju. Rimljani su se metodom kulturološke asimilacije za širenje i afirmaciju vlastitog carstva koristili tijekom stoljeća. Kad su se u II. stoljeću kršćanski misionari suočili s poganskim običajima plemena na sjeveru, odlučili su pronositi i širiti svoju religioznu poruku dopuštajući im da ih slave, ali u kršćanskom duhu. Polako, ali uporno, poistovjetili su proljetnu proslavu božice Eastre s uskrsnućem Krista. Svoje crkve i samostane redovito su gradili na mjestima gdje su se održavali drevni obredi.

Zašto je datum Uskrsa promjenljiv?

Jedan od razloga zbog kojih se u zapadnim civilizacijama prilikom sastavljanja kalendara mjesečevim ciklusima posvećuje toliko pozornosti je izračun dana na koji pada Uskrs. Dan je promjenljiv. Prema Evanđeljima Isus je uskrsnuo trećeg dana nakon što je umro na križu. Neki drugi izvori kažu da je Krist umro na križu u sumrak uoči židovske Pashe. Pasha se slavila 14. dan mjeseca nisana. Nisan je prvi mjesec židovske vjerske godine čiji 14. dan pada na proljetni ekvinocij ili neposredno iza njega. Dio kršćanskog svijeta slavio je Uskrs 14. dana mjeseca nisana, bez obzira na koji dan u tjednu je padao, dok je ostatak kršćanskog svijeta slavio Uskrs u nedjelju onog tjedna u kojem Židovi slave Pashu. Tek je koncil u Niceji godine 325. donio opće pravilo za datum Uskrsa. Uskrs se otada slavi u nedjelju poslije punog mjeseca koji se pojavljuje nakon proljetnog ekvinocija (21.03.), a ako je baš taj dan puni mjesec, tada se Uskrs slavi sljedeće nedjelje. Tako se Uskrs pomiče između 21. ožujka i 25. travnja.

Simboli Uskrsa

Simboli Uskrsa simboli su buđenja proljeća. Jaja i zec, danas nerazdvojivo povezani s proslavom Uskrsa, simbol su rađanja i kruga života kod mnogih pretkršćanskih religija. Čini se da je i običaj ukrašavanja jaja u Slavena stariji od kršćanstva, kao i nastale kršćanske legende. Jedna legenda kaže da je Marija, majka Isusova rimskim vojnicima pod križem dala jaja da bi bili manje okrutni spram njezina sina. Plakala je pritom, pa su njezine suze ostavile na ljuskama točke sjajnih boja. Druga legenda kaže da je druga Marija, iz Magdale ponijela na Isusov grob košaricu jaja, ali kad je stigla tamo i doznala da je Isus uskrsnuo, dotad bijele ljuske na jajima poprimile su od radosti dugine boje.

Jaja, mala i velika,od plastičnih do čokoladnih, umotana ovako ili onako, u raznobojne staniole i ukrašena vrpcama u nekoj jarkoj boji preplavljuju uoči Uskrsa zapadni svijet. Naravno ta su jaja uglavnom od čokolade. Dakako, nije "štos" samo u čokoladi. Mnogo je važniji mamac iznenađenja koji se krije u jajetu. Mogu to biti različite igračke, od onih najmanjih, zbog kojih se čuveno Kinder jaje uspješno prodaje cijelu godinu bez obzira na Uskrs. Sve to golica dječju maštu pa je i to jedan od razloga fenomena komercijalnog Uskrsa kakav viri s naših polica.

Međutim, zna se da su se od 16. stoljeća na francuskom dvoru za Uskrs proizvodila jaja od čokolade. Uskrsni zec i uskrsna jaja u paru pojavljuju se potkraj 19. stoljeća kao zamisao marketinških genija, ali njihova tradicija temelji se na prošlosti. Zec kao nezaobilazni nagovještaj Uskrsa, u više religija bio viđen kao simbol plodnosti pa je stoga bio poštovan i u Egiptu, kao inkarnacija raskomadanog i uskrslog Ozirisa; na Dalekom Istoku u Kineza, u taoizmu, zec je simbol Mjeseca koji umire da bi se ponovno rodio i prikazivan je kako priređuje napitak besmrtnosti; zec je obitavao i na drugom kraju Starog svijeta, u Germana, gdje je bio posvećen Eostri, božici proljeća i žrtvovan na njezinu žrtveniku. Onog časa kad je Sjeverna Amerika, sa svojim bremenom anglosaksonskihtradicija, preuzela vodeću ulogu u svjetskoj trgovini i potrošačkoj mitologiji, uz šarena jaja uskočio je i starogermanski zec, ali sada više kao zaštitnik plodnosti uskrsne trgovine i profita. Prvo dokumentiranje zeca kao simbola Uskrsa pojavilo se u Njemačkoj 1500. godine.

Najskuplja jaja na svijetu

Populariziranje tradicionalnog običaja darivanja pisanica u vrijeme uskrsnog slavlja možemo zahvaliti i iznimnoj kolekciji "Uskrsnih jaja" poznatih kao "Fabergéovajaja" ili "Carska uskrsna jaja". Sinonim "luksuza bez premca", naslov je koji je dobila ta kolekcija izrađena u moskovskoj draguljarskoj radionici Petera Carla Fabergéa osnovanoj 1842. godine u Petrogradu. Podrijetlom protestanti, obitelj Fabergé, bježeći iz Francuske zbog hugenotskih ratova, nastanila se u Estoniji koja je pripadala tadašnjoj Ruskoj Baltičkoj Republici. Pokroviteljstvo cara Aleksandra II. donosi Fabergéu naslov Carskog i kraljevskog draguljara i pravo da se uz svoj znak (punca) koristi i znakom dvoglavog orla, zaštitnog znaka Carske obitelji. Prvo carsko uskrsno jaje naručio je car Aleksandar III. 1885. godine kao uskrsni dar za suprugu caricu Marinu Fjodorovnu. Nikolaj II. nastavio je darivati jaja te je stvoreno pedesetak jaja različitih visina. Caru Aleksandru I. poklonjeno je jaje od masivnogzlata veliko 30 cm, na kojem je bilo urezano sedam postaja križnog puta. Sve je još bilo ukrašeno rubinom i dijamantima.

Padom monarhije Romanovih 1918. godine prestaje rad Fabergéovih radionica, a Carl Fabergé emigrira u Švicarsku. Kolekcija o kojoj postoji toliko priča, kao ni o jednoj drugoj, jedna je od najprestižnijih i najpoželjnijih za brojne aukcijske kuće, a na prodaji u Sothesbyu za jedno "Carsko jaje" postignuta je cijena od pet milijuna dolara. Najveći dio predmeta izrađenih u radionicama "Fabergé", od čega je 15 uskrsnih carskih jaja, bila su u vlasništvu Malcoma Forbesa, urednika i izdavačaForbesovaposlovnog magazina, koji je skupljao Fabergéova jaja gotovo tri desetljeća, sve do svoje smrti.Cijelu kolekciju Fabergéovih predmeta, uključujući i devet carskih uskrsnih jaja kupio je ruski tajkun ViktorVekselberg s namjerom da je vrati natrag u domovinu. Gospodin Vekselberg je četvrti najbogatiji čovjek u Rusiji; "težak" oko 2,5 milijarde dolara. Cijena koju je platio nije objavljena, no aukcijska kuća Sothesby,koja je pregovarala pri prodaji, procjenjuje da je riječ o 100 milijuna američkih dolara. Fabergéova zbirka sadržava najpoznatije "Krunidbeno jaje" iz 1897., visine 12,6 centimetara i kočije duljine 9,3 centimetra ukrašene dragim kamenjem; procijenjeno na 24 milijuna dolara. Cijeli svijet divi se tim malim kiparskim djelima ukrašenima golemom količinom dragog kamenja kao trajnim svjedocima prestižnog umijeća ljudskih ruku, koja i danas, bez obzira na težinu vremena u kojem su nastala, izazivaju sveopću pozornost. Petnaest "Uskrsnih jaja", koja se otprije nalaze u Rusiji, čuvaju se u muzeju Ermitaž, koji je 176 4. godine utemeljila ruska carica Katarina Velika kupnjom veće zbirke zapadnoeuropskih umjetnina.

Nekad i danas

Iako se Uskrs, kao uostalom ni ostali kršćanski blagdani, nije uspio othrvati komercijalizaciji, ipak je njegovo svetkovanje više vezano uz crkvu i slavi se u krugu obitelji. U našim krajevima, posebno u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, uz Uskrs su vezani običaji, a većina njih održala se do danas.

Na Cvjetnicu nose se na posvećenje proljetne grančice procvjetalog drijenka i vrbe cica-mace, dok u vinogradarskim krajevima i rogoze odrezanog trsja. U Velikom tjednu čistile su se kuće i gospodarstva, ali je vrijedila zabrana svih radova ne zemlji i polju, a nisu se smjelanasađivati jaja od peradi. Na Veliku subotu su se ispred crkva pripremale vuzmenke, a pravile su se od slame, kukuruzovine i granja. Sve se slagalo na "kup" i palilo noć prije Uskrsa. U kršćanstvu taj običaj vezan je uz blagoslov vatre - ognjišta na početku Vuzmenog bdijenja. Pepeo bi se razbacivao po njivama i vrtovima za bolji urod usjeva.

Također na Veliku subotu ukrašavala su se jaja - izrađivale pisanice. Pisati je staroslavenska riječ koja znači i slikati pa su pisanice - oslikana jaja. Nekada nije bilo umjetnih boja za jaja, pa su ljudi na selu upotrebljavali boje koje su pronašli u prirodi. Najčešća boja bila je crvena dobivena od korijena cikle, ljuske luka ili crvenog radiča. Crne su pisanice bojili bobicama bazge, duda ili s čađi, a od kore hrasta dobili su lijepu crno - smeđu boju. Od korijena koprive, špinata ili poriluka dobili su zelenu boju. Nažalost, već početkom prošlog stoljeća za bojenje jaja upotrebljavaju se umjetne boje. Zanimljivo je da se u starom Zagrebu do 14. st. tucanje jaja uzimalo kao prijelomna točka u godini. Zato se nekim zapisima može pronaći kako se neki događaj opisuje ovako: "To se zbilo poslije tucanja jaja."

Na Uskrs nosila se hrana u košarama prekrivena vezenim ubrusima u crkvu na posvećenje. Košare s hranom na ranojutarnju misu nosile su mlade snahe ili djevojke odjevene u svečanu odjeću, koje su nakon blagoslova trčale kući. Brz odlazak kući značio je brzinu i spretnost tijekom cijele godine za sve ukućane. Na Uskrsni ponedjeljak odlazilo se u čestitanje rođacima i prijateljima.

Tjedan dana nakon Uskrsa dolazi "Bela nedjelja". Na taj se dan dugo zadržao običaj sestrenja, odnosno bratimljenja. Prepoznat u modernim vremenima kao kršćanski Svetidan, Uskrs, drevna proslava proljeća ima korijene mnogo dublje nego ijedna vjera i kultura. Kršćani ga doživljavaju kao središnji događaj povijesti spasenja i kao navještaj vlastitoga uskrsnuća. Proljeće i Uskrs zauvijek će ostati neraskidivo vezani i u njihovu dolasku svi osjećamo novu snagu, novu nadu, vjeru i početak novog proljeća vlastitog života. Svako proljeće podsjeća nas da uvijek iznova imamo priliku ostvariti svoje snove kada hladna zima prođe. Proljeće je poruka zdravlja, humanosti i plemenitosti. Imajući na umu bit Uskrsa kao početka novog života, svatko od nas ima pravo na novi početak.

http://www.zdrav-zivot.com.hr/

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba

KORIZMA

VEGETARIJANCI

BRZI CHAT

  • Član vanessavanessa

    ♥*♪♫♥*♥*♪♫♥*♥*♪♫♥

    21.05.2019. 17:54h
  • Član mkrmarmkrmar

    Dobro jutro svima !

    19.05.2019. 10:26h
  • Član bglavacbglavac

    Dobro jutro dragi magicusi! Lp

    16.05.2019. 08:00h
  • Član bglavacbglavac

    Dragi magicusi sretan vam Dan obitelji. Lp

    15.05.2019. 09:34h
  • Član bglavacbglavac

    Drage mame Sretan vam Majčin dan. Lp

    12.05.2019. 08:50h
  • Član iridairida

    Svim majkama na magicusu Sretan Majčin dan!

    11.05.2019. 13:12h
  • Član mkrmarmkrmar

    Dobro jutro svima!

    09.05.2019. 09:22h
Cijeli Chat

PROLJEĆE

USKRS

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karte

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSong of SilenceSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiSmart studioHipnoza ZagrebKreativna akademijaMagicus.info marketingInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info

Kelti su slavili proljeće kao uskrsnuće sunca