Planet veličine Jupitera, koji je vruć kao i neke zvijezde, a oko svog se sunca okrene jednom dnevno, moglo bi dovesti u pitanje teoriju o tome koliko planet uopće može biti blizu zvijede. Novi planet, nazvan WASP-12b, je jedan i pol puta masivniji od Jupitera. Nevjerojatno, ali istinito, treba mu tek malo više od jednog dana da se okrene oko svoje zvijezde, i to na orbiti koja iznosi tek jednu četrdesetinu udaljenosti od Zemlje do Sunca.

Čvrsti zagrljaj zagrijava WASP-12b na temperaturu od 2250 °Celzijevih – što je tek upola manje od površinske temperature Sunca i vruće kao neke druge zvijezde. "Time je taj planet postao najvreliji do sada otkriven, a ujedno je i planet s najbržom orbitom", kaže Leslie Hebb s britanskog Sveučilišta St. Andrews. Hebb i njezini kolege otkrili su diva u velikom istraživanju nazvanom Super Wide Angle Search for Planets (Superširoki kut potrage za planetima – SuperWASP).

U istraživanju se koriste dva niza teleskopa, jedan na španjolskim Kanarskim otocima, a drugi u Južnoj Africi, kako bi se tražili tragovi "tranzita" planeta, koji prolaze ispred svojih zvijezda i mijenjaju njihovu svjetlost, gledano sa Zemlje. Ekstrasolarni planeti su preblijedi u usporedbi sa svojim zvijezdama da bi se mogla direktno mjeriti infracrvena svjetlost – ili vrućina – koju emitiraju. No, astronomi mogu izračunati veličinu planeta i orbitalne udaljenosti iz promatranja tranzita.

Iz toga mogu izračunati koliko zvjezdane svjetlosti pada na njih pa prema tome i njihovu temperaturu. Borba za najvreliji planet je vrlo neizvjesna. WASP-12b je s prvog mjesta upravo smijenio donedavnog rekordera, HD 149026b, čija se površina, crnja od najcrnjeg ugljena, zagrijava na 'samo' 2040 °Celzija. No, brza orbita WASP-12b mogla bi biti nedostižni rekord. Astronomi vjeruju da egzoplaneti veličine Jupitera nastaju podalje od svojih zvijezda, ali da vremenom migriraju u bližu orbitu.

To se događa zbog toga što u blizini zvijezde vjerojatno nije bilo dovoljno plina i prašine za nastanak takvih divovskih planeta. "Većina egzoplaneta ima orbitalne periode od tri dana i duže", kaže Hebb, "što ukazuje da možda postoji neki mehanizam koji prijeći migraciju planeta još bliže njihovim zvijezdama". "Kad planeti migriraju prema unutra zbog nečeg stanu i ostanu u periodu od tri dana", rekla je. "Iznenadila sam se što preiod može biti toliko kraći".

Veličina WASP-12b također može predstavljati izazov za objasniti. Njegov promjer je oko 1,8 puta veći od Jupiterovog, što je više nego se pretpostaljvalo da plinoviti divovi mogu narasti. "Radijus planeta je sumnjivo velik", kaže Sara Seager s MIT-a. "Dok promatranja prate teoriju, neugodno je imati planet s polumjerom koji se ne uklapa u teoriju".

"Za sada nemamo nikakvo objašnjenje, ali bi zračenje sa zvijezde moglo 'napuhavati' planet", kaže Hebb. Sastav planeta, koji bi mogao biti bogat metalima, kao i njegova zvijezda, možda pojačava učinak. Pretpostavlja se da su planeti bogati teškim metalima manje gusti od svojih 'slabometalnih' rođaka. Britanski tim sada će se posvetiti ultraljubičastom svjetlu koje isijava WASP-12b. Ta bi promatranja mogla otkriti što zvijezda čini njegovoj atmosferi.
Izvor:(DobreVijesti.info/Net.hr)