PROČITANO

568

PUTA

OD 14.01.2018.

NEZAVISNI HRVATSKI SINDIKAT O UDJELU HRANE U POTROŠAČKOJ KOŠARICI KOJI JE »BETONIRAN« NA SKORO 40 POSTO

Iako pozdravlja mjere koje Vlada najavljuje - subvencije privredi i građanima - ističe da će ih biti teško primijeniti na građane. »Hrvatska je prošle godine po kupovnoj moći pala s 27. na 29. mjesto. Bojim se kakvi će biti podaci za ovu godinu«, veli Sever dodajući da u Hrvatskoj ne postoji podjela na bogate, srednji sloj i siromašne. Nekadašnji srednji sloj, kako veli Sever, kreće se opasnim linijama potonuća u siromaštvo.

NEZAVISNI HRVATSKI SINDIKAT O UDJELU HRANE U POTROŠAČKOJ KOŠARICI KOJI JE »BETONIRAN« NA SKORO 40 POSTO

http://www.glasistre.hr/

Vlada treba smanjiti PDV na hranu

NHS pred Vladu izlazi s konkretnim zahtjevima. Ponavljaju zahtjev da se oslobađanjem od poreza na iznose do 420 kuna poslodavce potakne na uplatu u korist radnika u dobrovoljni mirovinski fond i da se uplate dopunskog zdravstvenog osiguranja u korist radnika ne oporezuju. Traže i da se topli obrok više ne oporezuje te da se Pravilnikom o porezu na dohodak predvidi neoporezivi topli obrok do 700 kuna

ZAGREB

- Minimalni troškovi prosječne obitelji, prema izračunu sindikalne košarice Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), u svibnju su porasli 0,19 posto u odnosu na travanj pa su za pokriće osnovnih potreba bile potrebne minimalno 6.471,02 kune. Udio hrane u košarici stabilizirao se na visokih 39,8 posto. Prosječnom plaćom, pak, moglo se pokriti 77,92 posto prosječne košarice, što je 0,62 posto više nego prethodnog mjeseca. Do tog je porasta došlo zbog rasta prosječne neto plaće u odnosu na mjesec ranije.
Rast troškova života i mjere za sprečavanje cjenovnog udara na standard građana trebali bi biti i temom sastanka predstavnika sindikalnih središnjica s premijerom u ponedjeljak. Službeno, sindikati bi s premijerom i njegovim suradnicima trebali popričati o programu restrukturiranja i privatizacije brodogradnje, kao i pripremama za novi zakon o reprezentativnosti sindikata, ali HUS je jučer predložio da se reprezentativnost isključi iz dnevnog reda sastanka jer u ovom trenutku ima važnijih tema.

- Smatrajući da trenutni trendovi porasta cijena i ozbiljnih udara na standard hrvatskih radnika i građana općenito zahtijevaju ozbiljno razmatranje i žurnu reakciju vlasti, da bi se amortizirao udar nepovoljnih trendova na standard građana, o tome na sastanku treba razgovarati, poručio je Ozren Marijašević, predsjednik HUS-a.
Nezavisni hrvatski sindikati pak pred Vladu izlaze s konkretnim zahtjevima. Ponavljaju svoj zahtjev da se oslobađanjem od poreza na iznose do 420 kuna poslodavce potakne na uplatu u korist radnika u dobrovoljni mirovinski fond i da se uplate dopunskog zdravstvenog osiguranja u korist radnika ne oporezuju. NHS traži i da se topli obrok više ne oporezuje te da se Pravilnikom o porezu na dohodak predvidi neoporezivi topli obrok do iznosa od 700 kuna. Budući da neoporezivi iznos dnevnice nije mijenjan cijelo desetljeće, NHS predlaže njegov rast na 230 kuna (sada 170). Ta sindikalna centrala traži i povećanje visine neoporezivog iznosa naknade za odvojeni život, terenskog dodatka, dara u naravi, načina obračuna naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, ali i da se snizi PDV na hranu.

- Ozbiljna Vlada bi ozbiljno razmislila i o tome, poručuje Krešimir Sever, predsjednik NHS-a.

Rast neoporezivog dijela dohotka, pak, »nije nešto za odbaciti, ali niti za veseliti se«. Naime, oni s niskim primanjima rast neoporezivog dijela dohotka gotovo i neće osjetiti, a kao i kod svih dosadašnji izmjena tek će oni s plaćama od 15 i više tisuća kuna osjetiti rast neto plaće.

Gabrijela GALIĆ

Hebrang: Spojene posude

Danas je gospodarstvo u svijetu ustrojeno po zakonu spojenih posuda. To znači da kada se dogodi rast cijena energije i hrane na svjetskom tržištu, tresu se ekonomije svih zemalja. Rast cijena u Hrvatskoj je posljedica rasta cijena nafte i pšenice u svijetu, kao i potresa na američkom tržištu hipotekarnih kredita. U takvim situacijama zadatak je Vlade štititi standard građana i kompenzirati udar cijena koliko god je to moguće, kaže Andrija Hebrang (HDZ).

Jurčić: Inflacija nekima i 20 posto

Stajalište građana je sasvim logično. Ove jeseni će cijene postati glavni problem, a građani ga već i sada osjećaju. Ako inflacija ove godine bude osam posto, bit će jako dobro. Ali za ljude s manjim dohotkom inflacija bi mogla dostići i 20 posto jer oni na hranu i energiju troše gotovo 50 posto dohotka. Službene brojke inflacije nisu realni pokazatelj problema građana s manjim primanjima, mišljenja je Ljubo Jurčić (SDP).

Friščić: Kriv je uzorak

Zasigurno dva najvažnija problema koja muče građane i u svijetu i u Hrvatskoj jesu pitanja energije i hrane, koja značajno utječu na standard građana. To što su birači HSS-a navodno nezadovoljni radom Vlade stvar je uzorka na kojem se radilo istraživanje, kaže Josip Friščić (HSS).

Lesar: Zabrinutost građana normalna

Sasvim normalna reakcija građana, među kojima oko 60 posto zaposlenih ima plaću manju od prosjeka. Oni koji imaju minimalnu plaću za njih je inflacija i 20 posto, što je zastrašujući podatak. Poznato je da četveročlana obitelj čak 40 posto prihoda troši na hranu. Zanimljivo je i da nema nikakvog pokreta nezadovoljstva kao u zapadnoj Europi, kaže nezavisni zastupnik Dragutin Lesar. (Z. C.)